REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3252/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. Č. iz S., OIB: … , zastupanog po punomoćniku M. Lj., odvjetniku u Odvjetničkom društvu Lj., V. i p. d.o.o. S., protiv tuženika J. K. iz Z., OIB: … , zastupanog po punomoćnici M. S., odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu I. S. i M. S. S. radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola, poslovni broj Gž-1025/2021-2 od 24. siječnja 2022. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3784/2020-13 od 5. svibnja 2021., na sjednici održanoj 14. rujna 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv dijela presude Županijskog suda u Puli - Pola, poslovni broj Gž-1025/2021-2 od 24. siječnja 2022. kojom je djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P- 3784/2020-13 od 5. svibnja 2021., zbog pravnih pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu te za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5.1. U prijedlogu su postavljena slijedeća pitanja:
„1. Je li drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP ukoliko pobijana presuda ne sadrži valjano obrazloženje (čl.375.st.1.ZPP-a) s jasnim razlozima iz kojih se može provjeriti na kojim utvrđenjima i uvjerenjima je sud temeljio svoju ocjenu o (ne)osnovanosti žalbe tužitelja protiv prvostupanjske presude odnosno o (ne) osnovanosti tužbenog zahtjeva?
2. Može li se ugovor o djelu smatrati sklopljenim na neodređeno vrijeme ukoliko stranke nisu ugovorile rok kao bitan sastojak ugovora ?
3. Može li se tužba radi isplate iznosa primljenog temeljem usmenog ugovora o djelu smatrati izjavom o raskidu ugovora o djelu ?
4. Može li sud bilo koju radnju izvršitelja ugovora o djelu a koja radnja nije u vezi s izvršenjem preuzetog posla temeljem ugovora o djelu ( npr.oročenje novčanih sredstava na banci) smatrati radnjom koja utječe/mijenja tijek zastarnog roka potraživanja novčanih sredstava zaprimljenih temeljem ugovora o djelu odnosno može li sud arbitrarno odlučivati i određivati tijek zastare?".
5.2. Predlagatelj, kao razloge zbog kojih prvo procesno pravno pitanje smatra važnim za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, ističe pravno shvaćanje revizijskog suda o tom pitanju izraženo u odluci Revt-451/2017 od 19. svibnja 2021. U vezi drugog postavljenog pitanja predlagatelj ukazuje na pravno shvaćanje iz odluke revizijskog suda Rev-2715/2018 od 24. rujna 2019., dok za četvrto postavljeno pitanje ukazuje na različitu praksu drugostupanjskih sudova o tom pitanju (odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7896/2011 od 15. travnja 2015.).
6.1. U odnosu na prvo postavljeno pitanje valja ukazati da se ne radi o važnom pitanju za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu s obzirom na to da je odgovor na to pitanje sadržan u odredbi čl. 375. st. 1. ZPP, koja odredba je jasna i nije ju potrebno posebno tumačiti, a pobijana odluku se i ne temelji na izraženom pravnom shvaćanju koje bi bilo suprotno navedenoj odredbi. Postavljeno pitanje se suštinski odnosi na to je li drugostupanjski sud u pobijanoj odluci propustio obrazložiti neke činjenice odnosno neki žalbeni prigovor, koje predlagatelj smatra odlučnim, a sud ne, ali i na način koji predlagatelj smatra pravilnim, što je pitanje postojanja ili nepostojanja bitne povrede odredaba parničnog postupka u ovom konkretnom slučaju, pa u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda (kao što je upravo u ovom predmetu slučaj) ne radi se važnom pitanju u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
6.2. Drugo i četvrto postavljena pitanja usko su vezana uz utvrđene okolnosti konkretnog slučaja (ili nekog drugog slučaja) pa na njega nije moguće dati jednoznačni odgovor odnosno kao odgovor na njega ovaj sud nije u mogućnosti zauzeti načelno pravno shvaćanje pa stoga ta pitanja nisu važna za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
6.3. Naposljetku, za treće postavljeno pitanje nisu u prijedlogu određeno obrazloženi valjani razlozi u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP zbog kojeg bi naznačeno pitanje bilo važno i to ne samo za odluku u ovoj pravnoj stvari (što predlagatelj obrazlaže), već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
7. Zbog iznesenih je razloga valjalo, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 14. rujna 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
