REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 427/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Glušića člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Z. R.-K., Z., OIB … , kao pravnog slijednika M. R.-K., Z., kojeg zastupa punomoćnica S. S. V., odvjetnica u I.-G., protiv tuženika: 1. R. M.- S., P., , 2. M. M.-S., P., 3. A. M.-S., P., 4. A. Ž., Z., 5. Š. M.-S., P., 6. Š. J., R., 7. M. M., R., i 8. E. Đ., P., radi ispravka uknjižbe, odlučujući o reviziji tužitelja protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-1283/2013-2 od 18. travnja 2016., u sjednici održanoj 14. rujna 2022.,
r i j e š i o j e:
Revizija se odbija kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskim rješenjem odbačena je kao nedopuštena žalba tužiteljice M. R.- K. podnesena protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-354/09 od 4. lipnja 2012. Kako je tužiteljica nakon donošenja drugostupanjskoga rješenja umrla, postupak je prekinut, a nastavljen je nakon što je prvostupanjski sud, rješenjem poslovni broj P-354/09-58, pozvao nasljednika tužiteljice Z. R.-K. da ga preuzme.
2. Tužiteljica je protiv drugostupanjske presude podnijela reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 1. u vezi s čl. 400. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, ZPP) zbog bitnih povreda odredaba parničnoga postupka i zbog pogrešne primjene materijalnoga prava i predložila je ovom drugostupanjskom sudu da ukine samo drugostupanjsko rješenje ili da pored njegovog ukidanja ukine i prvostupanjsku presudu.
3. Tuženici nisu odgovorili na reviziju.
4. Ovaj sud je drugostupanjsko rješenje ispitao u cijelosti, kako ga tužiteljica revizijom i pobija, a samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji, u skladu s odredbom čl. 392.a st. 1. ZPP, uzevši u obzir da je odredbom čl. 386. toga Zakona propisano da stranka u reviziji treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, a razlozi koji nisu tako obrazloženi da se neće uzeti u obzir.
5. Revizija nije osnovana.
6. Nakon što je prvostupanjskom presudom donesenom u ovome predmetu prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljica D. Š. i M. R.-K. tužiteljica M. R. K. podnijela je protiv te presude žalbu. Drugostupanjski je sud žalbu odbacio kao nedopuštenu obrazloživši da tužiteljica nema pravnoga interesa prvostupanjsku presudu pobijati žalbom jer je u sporu uspjela te da nije osnovan njen žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnoga postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP, obrazložen tvrdnjom da nije opunomoćila odvjetnike Ž. Č. i D. Č. da je zastupaju o ovom postupku, s obzirom na to da „u spisu postoji originalna punomoć“.
7. Od bitnih povreda odredaba parničnoga postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP u reviziji se ukazuje na one iz t. 4., 6., 8. i 11.toga stavka.
8. Revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP u reviziji ničim nije obrazložen pa ga ovaj sud nije uzeo u obzir.
9. Neosnovano se u reviziji ukazuje na postojanje bitnih povreda odredaba parničnoga postupka iz čl. 354. st. 2. t. 4., 6. i 8. i ZPP.
10. Bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2.t. 4. ZPP postoji ako je sud odluku protivno odredbama toga Zakona utemeljio na nedopuštenim raspolaganjima stranaka (čl. 3. st. 3. toga Zakona). Prvostupanjskom presudom utvrđeno je pravo vlasništva tužiteljica na određenim nekretninama i ovlaštene su tužiteljice to svoje pravo upisati u zemljišne knjige. Takvim zahtjevima stranke mogu raspolagati, a u reviziji se i ne obrazlaže zašto bi takvim zahtjevima bilo nedopušteno raspolagati. Proizlazi, zapravo, da revident smatra da već situacija u kojoj tužitelj nije ovlastio punomoćnika za zastupanje u parnici, odnosno, nije uopće želio pokrenuti parnicu, predstavlja nedopušteno raspolaganje stranaka. Međutim pod nedopuštenim raspolaganjima stranaka u smislu odredbe čl. 3. st. 3. ZPP podrazumijeva se voljno raspolaganje stranaka zahtjevima kojima ne mogu raspolagati.
11. Bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom. Međutim, u situaciji kada je tužbeni zahtjev, kakav je u tužbi postavljen, presudom prihvaćen, ova okolnost tužitelju ne može škoditi sve i da tužitelju nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom, jer je on donošenjem takve presude uspio u sporu.
12. Bitna povreda odredaba parničnoga postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP doista postoji, između ostaloga, i ako punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice. U predmetnom se spisu, priložena tužbi, kako to obrazlaže i drugostupanjski sud, nalazi isprava, punomoć kojom obje tužiteljice ovlašćuju odvjetnike Ž. Č. i D. Č. iz Š. da ih zastupaju u parnici radi utvrđenja i ispravka uknjižbe. Na punomoći su čitljivi potpisi dvaju tužiteljica, kako su one u tužbi i naznačene. Pravilno je stoga drugostupanjski sud ocijenio da je i tužiteljica M. R.-K. ovlastila navedene odvjetnike da podnesu predmetnu tužbu. Pri tome valja ukazati na to da je u odbačenoj žalbi, u vezi sa samom punomoći i njenim sadržajem, tužiteljica M. R.-K. navela samo to da „nije nikada ovlastila bilo kojeg odvjetnika ... na zastupanje u ovoj ili bilo kojoj drugoj pravnoj stvari“. Za utvrđenje punomoći valjanom nije odlučno ukazivanje na to da „zajednički odvjetnički ured ne može zastupati jer zastupati mogu fizička lica“, jer, iako je u punomoći pored imena odvjetnika Ž. Č. i D. Č. navedeno da su oni odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu, te je i u prvostupanjskoj presudi navedeno da se radi o Zajedničkom odvjetničkom uredu, jasno je da su tužitelje u ovoj parnici zastupali odvjetnici, fizičke osobe. Ostali navodi žalbe zapravo se odnose na nezadovoljstvo tužiteljice M. R.-K. time što je prvostupanjskom presudom utvrđena tek suvlasnicom predmetnih nekretnina, dok ona smatra da je njihova samovlasnica. Na temelju takvih žalbenih navoda, a bez ikakvog obrazloženja tvrdnje da tužiteljica M. R.-Kostić nije ovlastila punomoćnike za zastupanje unatoč punomoći u spisu, a koje obrazloženje je izneseno tek u reviziji (o navodnom krivotvorenju tužiteljičina potpisa), drugostupanjski je sud pravilno ocijenio da su odvjetnici Ž. Č. i D. Č. imali potrebno ovlaštenje za vođenje ove parnice. Stoga nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnoga postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP.
13. U reviziji se ukazuje i na bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP i to u vezi s daljnjim mnoštvom odredaba toga Zakona, naime, njegovih čl. 3., 4., 5., 7., 8., 89., 92., 95., 96., 97., 358.., 360., 361., 362. i 363. Međutim, revident pogrešno i neosnovano ocjenu drugostupanjskoga suda o valjanosti zastupanja tužiteljice M. R.- K. i, slijedom toga, utvrđenju nepostojanja njenog pravnog interesa da pobija presudu kojom je njen tužbeni zahtjev prihvaćen kako je i postavljen, vezuje za povredu svih nabrojanih zakonskih članaka.
14. Stoga nije osnovan revizijski razlog bitnih povreda odredaba parničnoga postupka.
15. Revizijski razlog pogrešne primjene materijalnoga prava ničim nije obrazložen, no valja ukazati i na to da, s obzirom na narav pobijanoga drugostupanjskog rješenja, drugostupanjski sud osim postupovnih zakonskih odredaba druge, one materijalnopravne, i nije primijenio. Stoga nije osnovan revizijski razlog pogrešne primjene materijalnoga prava.
16. Kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena valjalo ju je na temelju odredbe čl. 393. ZPP odbiti kao neosnovanu i odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 14. rujna 2022.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek, v.r.
