REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 1231/2021-7
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja Ivana Vučemila člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u registarskom postupku upisa u sudski registar promjene članova uprave i izmjene odredbi Društvenog ugovora za subjekt upisa Geoen d.o.o. za energetiku i graditeljstvo iz Zagreba, Gajeva ulica 59, OIB 38872670168, odlučujući o reviziji sudionika BLT ENERJI ELEKTRIK ENERJISI TOPTAN SATIS SANAYI VE TICARET ANONIM SIRKETI sa sjedištem u Gazientepu, Inönü Caddesi br. 22 Sahinbey, Republika Turska, OIB 31390535150 kojeg zastupa punomoćnik Vjekoslav Ivančić, odvjetnik u odvjetničkom društvu Ostermann i Partneri d.o.o. u Zagrebu protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3201/2020-10 od 18. kolovoza 2020., kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Tt-20/13525-2 od 18. lipnja 2020., ispravljeno rješenjem istoga suda poslovni broj Tt-20/13525-10 od 29. srpnja 2020., u sjednici održanoj 14. rujna 2022.,
r i j e š i o j e:
Ukida se rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3201/2020-10 od 18. kolovoza 2020. te se predmet vraća istom drugostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem u sudski registar upisane su promjene članova uprave i odredbi društvenog ugovora za subjekt upisa GEOEN d.o.o. za energetiku i graditeljstvo iz Zagreba, Gajeva ulica 59, OIB 38872670168.
2. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je kao neosnovana žalba sudionika i njezina dopuna te je potvrđeno pobijano prvostupanjsko rješenje.
3. Rješenjem ovoga suda poslovni broj Revd 3840/2020-3 od 18. svibnja 2021. dopušteno je revidentu podnošenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja zbog pravnog pitanja koje glasi:
„Je li registarski sud, kada odlučuje o upisu u sudski registar, dužan po službenoj dužnosti paziti na ništetnost odluka skupštine temeljem kojih se upis zahtijeva?“
4. Revident je sukladno navedenom rješenju ovoga suda protiv drugostupanjskog rješenja podnio reviziju u smislu odredaba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) naznačivši pravno pitanje zbog kojeg mu je dopušteno podnošenje revizije i zatraživši na njega odgovor. Predložio je da ovaj sud odgovori potvrdno i preinači drugostupanjsku odluku, odnosno ukine nižestupanjske odluke.
5. Odgovor na reviziju nije podnesen.
6. Revizija je osnovana.
7. Postupajući sukladno odredbi čl. 391. st. 1. u vezi s čl. 400. st. 3. ZPP-a revizijski sud u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP-a ispituje pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. Radi odgovora na predmetno pravno pitanje prvenstveno valja polaziti od odredaba Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, br. 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11, 148/13, 93/14, 110/15 i 40/19, dalje: ZSR) i odredaba Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 11/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/11, 125/11, 68/13, 110/15 i 40/19, dalje: ZTD). Nadalje, valja polaziti i od odredaba Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO). U obzir valja uzeti i sudsku praksu koja, premda neformalan, čini izvor prava na način uvjerljivosti svoje pravne argumentacije. Konačno, u jednom širem ali i potrebnom sagledavanju ove problematike valja polaziti i od opće prihvaćenih postulata pravne sigurnosti kao jedne od pretpostavki ostvarenja vrhunskog načela vladavine prava.
9. Glavom III. ZSR-a uređen je postupak upisa u registar. Odjeljkom 1. istoga Zakona regulirano je područje prijave i ispitivanja prijave za upis. Tako je čl. 40. ZSR-a propisano koji se prilozi podnose uz prijavu za upis, dok je čl. 43. ZSR-a regulirano ispitivanje pretpostavki za upis. Prema odredbi čl. 43. st. 1. ZSR-a prije nego što donese rješenje o upisu, registarski sud ispituje je li udovoljeno pretpostavkama za osnovanost prijave i zahtjeva za upis. Odredbom čl. 43. st. 3. ZSR-a propisane su pretpostavke uz ispunjenje kojih je prijava za upis osnovana.
9.1. Nomotehnički gledano neke od tih pretpostavki u sebi nužno sadrže i upućivanje na ispitivanje valjanosti akata koji su priloženi uz prijavu za upis. Doduše to nije izričito propisano tom odredbom ali bi se moglo tumačiti na jedan od načina logičkog tumačenja pravnih normi „razlogom tim prije“ (argumentum a fortiori). Naime, iz izričitosti razloga uz postojanje kojih će se dopustiti upis u sudski registar, odnosno nepostojanja istih će se odbiti upis, dalo bi se zaključiti da iste kvalifikacije pripadaju i pravnom institutu nevaljanosti i njegovom najtežem obliku ništetnosti još s jačim razlogom. Valja pojasniti. ZSR ustanovljuje negativu pretpostavku u smislu da predmet poslovanja nije zakonom zabranjen i da nije suprotan moralu društva (čl. 43. st. 2. toč. 7. ZSR-a). U smislu gore naznačenog tumačenja može se zaključiti da na taj način upućuje i na pravno regulirane razloge nevaljanosti, odnosno ništetnosti (vidjeti čl. 355. st. 1. toč. 4. ZTD-a, a o tome i u točki 10. obrazloženja ove odluke).
10. ZTD u odredbi čl. 448. u vezi ništetnosti odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću upućuje na odgovarajuću primjenu odredaba čl. 355-359. ZTD-a. Ovim potonjim odredbama su propisani razlozi ništetnosti odluka glavne skupštine. Jedan od takvih razloga jest i suprotnost moralu društva (čl. 355. st. 1. toč. 4. ZTD-a) koji je, kako je to već i navedeno, na jedan način sadržan i u pretpostavci iz čl. 43. st. 2. toč. 7. ZSR-a) koju je dužan ispitati registarski sud.
11. Odredbom čl. 327. st. 1. ZOO-a propisano je da na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti. Takva se dužnost suda prvenstveno odnosi na ugovore ali i na druge pravne poslove prema odredbi čl. 14. st. 3. ZOO-a. Prema shvaćanju ovoga suda, a u vezi konkretnog pravnog pitanja, odluka skupštine društva jest pravni posao i to korporacijski pravni posao koji nastaje i temelji se na izraženoj volji članova društva, u ovom slučaju društva s ograničenom odgovornošću. Dakle, ZOO- om je jasno propisano da sud na ništetnost pazi po službenoj dužnosti. Dakako, tim Zakonom nije propisano u kojoj vrsti postupka pazi po službenoj dužnosti što nije niti bilo moguće a niti potrebno regulirati tim Zakonom. ZOO jasno uspostavlja normu i nalog sudu da na ništetnost pazi po službenoj dužnosti. O tome kako se to ogleda s obzirom na vrstu postupka bit će riječi u točki 15. obrazloženja ove odluke.
11.1. ZTD pak u svezi ništetnosti donosi odredbu prema kojoj se ništetnost odluka glavne skupštine može isticati tužbom i na bilo koji drugi način (čl. 357. st. 1. ZTD-a). To što se prema ovoj odredbi ništetnost može isticati na predviđene načine ne znači samo po sebi da se na nju ne mora paziti po službenoj dužnosti, odnosno ne anulira, niti zastranjuje odredbu čl. 327. st. 1. ZOO-a. Nomotehnički gledano, za suprotno tumačenje nedostaje sintagma „samo tužbom“. Dakle, tužba je jedan od načina na koji se može isticati ništetnost koji, kako je navedeno, ne oslobađa sud obveze iz čl. 327. st. 1. ZOO-a.
12. Već je istaknuto da sudska praksa nije formalni izvor prava. No, u našem je pravnom sustavu, velikim dijelom i zbog utjecaja europskog prava i pravne stečevine, poprimila značajnu ulogu. To je sasvim razumljivo jer je stabilna sudska praksa jedan od preduvjeta pravne sigurnosti. No, valja i naznačiti da sudska praksa u toj svojoj ulozi mora djelovati snagom uvjerljivosti pravnih shvaćanja koja su u pojedinim odlukama izražena. Stoga ona poprima i osobinu, pa i potrebu promjenjivosti, ali uz dosizanje zahtjeva pravne uvjerljivosti za takvu potrebu.
12.1. Ovaj je sud u odluci poslovnog broja Revt 195/09-2 od 16. lipnja 2010. zauzeo pravno shvaćanje koje se odnosi upravo i izričito na ništetnost odluka glavne skupštine. Tako je navedeno „naime, prilikom upisa odluka glavne skupštine, registarski sud ispituje da li su ispunjene pretpostavke za osnovanost prijave te da li je ta odluka u suprotnosti sa zakonom i javnim interesima i poslovnim moralom, odnosno registarski sud je dužan ex lege ispitati da li je odluka čiji se upis traži zahvaćena razlozima ništavosti“.
13. Po naravi stvari javni registri, pa tako i sudski, imaju iznimno značenje. To ponajprije zbog ostvarenja načela pravne sigurnosti a time i značajnog učinka za ostvarenje težnje ka vrhunskom zahtjevu za vladavinom prava. Činjenice koje se u njih upisuju ogledaju se u mnogobrojnim pravnim učincima koji nastaju poslije i koji se razvijaju i saživljuju u pravnom prometu. Kada bi se uloga sudova koji vode jedan dio tih registara svela samo na doslovno i formalističko ispitivanje pretpostavki za upis, tada bi, unatoč tome što se, konkretno, kod instituta ništetnosti njegove posljedice mogu ispraviti, takav pristup mogao negativno utjecati na načelo pravne sigurnosti.
14. Slijedom svega navedenoga odgovor na postavljeno pitanje bi glasio:
„registarski sud, kada odlučuje o upisu u sudski registar, dužan je po službenoj dužnosti paziti na ništetnost odluka skupštine temeljem kojih se upis zahtijeva“.
15. Međutim, odgovor na ovo pitanje nužno zahtijeva i dodatno pojašnjenje. Postupak za upis u registar je izvanparnični (čl. 20. st. 1. ZSR-a). Izvanparnični postupak ima svoje specifičnosti kako glede rokova odlučivanja, prava na pravne lijekove i sl., tako i posebice glede mogućnosti spoznaje suda o mogućim razlozima ništetnosti. Takva je mogućnost spoznaje registarskog suda nužno bitno sužena. Registarski sud u postupku zaprima prijavu jedne strane i pravno saobraća samo s jednom stranom (primjerice čl. 45. st. 1. ZSR-a). Stoga se i u ispitivanju moguće ništetnosti može osloniti jedino na dokumentaciju koja mu je priložena, odnosno morala biti priložena. Dakle, od dokaznih sredstava koje naš pravni poredak priznaje registarski sud na raspolaganju ima isprave. Stoga je u pojašnjenju odgovora na postavljeno pitanje bitno za ukazati da je registarski sud dužan paziti na ništetnost odluka glavne skupštine temeljem koje se upis zahtijeva po službenoj dužnosti ali dakako u okviru onoga što mu omogućava najveći mogući stupanj spoznaje o ništetnosti takvih odluka.
16. Zbog pogrešnog pravnog pristupa ovoj problematici drugostupanjski sud nije ocijenio žalbene navode koji su od odlučnog značaja za pravilnu primjenu materijalnog prava. U tom smislu nije ispitao, razmatrao ni sagledavao činjenice koje se u žalbi iznose u vezi ništetnosti u svijetlu ovdje danog odgovora na postavljeno pitanje. Zbog toga i nema uvjeta za preinaku pobijane odluke.
17. S obzirom na izneseno valjalo je na temelju odredbe čl. 395. st. 2. i čl. 400. st. 3. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 20. st. 2. ZSR-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
18. U ponovnom postupku drugostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će ponovno odlučiti o žalbi protiv prvostupanjskog rješenja.
Zagreb, 14. rujna 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud
Broj zapisa: eb312-8cfff
Kontrolni broj: 0acd1-8a1e6-7b87d
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=MIRJANA MAGUD, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
