REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 881/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Đura Sesse člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Katarina Ileković odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1003/2019-2 od 12. kolovoza 2020., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj P- 45/2017-28 od 20. prosinca 2018., u sjednici održanoj 14. rujna 2022.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija tuženika te se ukidaju presuda Visokog trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Pž-1003/2019-2 od 12. kolovoza 2020. i presuda Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj P-45/2017-28 od 20. prosinca 2018. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima sastava revizije odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: tužitelj) od 44.404,58 kn sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. ožujka 2017. pa do isplate.
2. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je prvostupanjska presuda.
3. Protiv drugostupanjske presude reviziju dopuštenu ovosudnim rješenjem Revd 389/2021-2 od 25. svibnja 2021.podnosi tuženik zbog materijalnopravnog pitanja: „Je li za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje odnosno u trenutku kada su izvršene isplate, a ne Zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štetnog događaja (prometne nezgode)“. Predlaže da se revizija prihvati i preinače nižestupanjske presude i odbije tužbeni zahtjev tužitelja, podredno da se nižestupanjske presude ukinu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, te da se tužitelja obveže da mu naknadi parnične troškove.
4. Odgovorom na reviziju tužitelj osporava navode tuženika i predlaže da se revizija odbije.
5. Revizija je osnovana.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa mirovine koju je tužitelj kao osiguravatelj mirovinskog osiguranja sukladno pravilima koja uređuju mirovinsko osiguranje isplatio svom osiguraniku.
7. Sukladno odredbi čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) ovaj sud pobijanu presudu ispituje samo u onom dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. Slijedom navedenog pobijana presuda ispitana je glede obveze isplate cjelokupnog iznosa glavne tražbine i glede postavljenog pitanja – pravne dileme temeljem kojeg propisa se ima odlučiti o obvezi tuženika kao osiguravatelja štetnika na isplatu štete koju trpi mirovinsko osiguranje koje zbog invaliditeta osiguranika isplaćuje invalidsku mirovinu svom osiguraniku iz mirovinskog osiguranja.
9. Glede ovog pitanja ovaj sud je već u odluci poslovni broj Rev-x 388/2018 od 25. kolovoza 2020. zauzeo pravno shvaćanje prema kojem je za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a istovjetno pravno shvaćanje zauzeto je i u kasnijim odlukama ovoga suda (Rev-5292/2019-2 od 16. lipnja 2020., Rev 206/2022-2 od 23. ožujka 2022., Rev 12/2022 od 12. siječnja 2022.).
10. Nižestupanjski sudovi zauzeli su drugačije pravno shvaćanje glede primjene propisa koji se ima primijeniti na konkretno potraživanje tužitelja smatrajući da se osnovanost zahtjeva Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za naknadu štete na ime razmjernog dijela isplaćene invalidske mirovine njegovom osiguraniku ocjenjuje primjenom odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju i to onog koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete koja tužitelju nastaje sukcesivno svakom mjesečnom isplatom mirovine na temelju odredbe čl. 161. Zakona o osnovnom mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13).
11. Stoga na postavljeno pitanje valja odgovoriti da se ima primijeniti propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je izdatak učinjen, a to je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, ZOOOP), čime se i ovom odlukom reafirmira pravno shvaćanje izraženo u odluci ovoga suda Rev-x 388/2018.
12. Radi potpunog odgovora na postavljeno pravno pitanje koje je ocjenjeno važnim u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a potrebno je u nastavku naglasiti da je čl. 27. ZOOP propisano:
„(1) Društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju.
(2) Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji.
(3) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
(4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja. (5) Obvezu iz stavka 1. ovoga članka prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja društvo za osiguranje dužno je izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje.“
13. Prema ocjeni ovog suda, a sukladno jasnom izričaju odredbe čl. 27. st. 1. društvo za osiguranje (ovdje tuženik) obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, što znači svaku stvarnu štetu koju ti zavodi trpe bez obzira o kojem se osiguranju radi, ako se radi o obvezi iz okvira djelatnosti pojedinih zavoda za osiguranje i ako je obveza društva za osiguranje u granicama preuzetim u ugovoru o osiguranju između društva za osiguranje i njegovog osiguranika (stvarnog štetnika).
14. No, kada je riječ o izdacima učinjenim na ime invalidske mirovine, kako je to određeno st. 2. i 3. čl. 27. ZOOP obveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa mirovine koji se isplaćuju i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koji je odgovoran tuženik na ime osiguranja stvarnog štetnika, a koje odlučne činjenice nižestupanjski sudovi prilikom donošenja odluke nisu uzeli u obzir, te je stoga trebalo odlučiti kao pod I. izreke a temeljem čl. 395. st. 2. ZPP.
15. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 14. rujna 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud
Broj zapisa: eb311-cf6c0
Kontrolni broj: 0f64b-9812f-f418b
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=MIRJANA MAGUD, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
