REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sveti Križ, Dračevac

S P L I T

Pr-714/2019-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice R. B. iz R., …, OIB: …, koju zastupaju odvjetnici iz O. društva S. & Đ.

j.t.d., S., … protiv tuženika A. o. d.d., Z.,

… OIB: …, kojeg zastupaju odvjetnici iz O. d. G. & P. d.o.o., …, radi naknade štete, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene dana 29. lipnja 2022.god. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dne 14.rujna 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku A. o. d.d., Z., …, OIB: …, isplatiti tužiteljici R. B. iz R., … OIB: …, na ime neimovinske štete iznos od 120.000,00 kn/15.926,74 Eur sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 19.7.2019. do isplate, obračunatoj po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku A. o. d.d., Z., …, OIB: …, naknaditi tužiteljici R. B. iz R., ., OIB: …, troškove parbenog postupka u iznosu od 48.900,00 kn/ 6.490,15 Eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14.rujna 2022. do isplate, obračunatoj po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dne 2.listopada 2019.god. podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi se navodi da je tužiteljica radila poslove prodavačice u prodavaonici T. d.o.o. br. 291 u R. te je dana 9.studenoga 2017.

zadobila ozljedu na radu na način da je prilikom obavljanja poslove bacanja otpadaka iz trgovine u kontejner pala na asfaltnoj površini ispred trgovine, koja je bila mokra od kiše, te je tom prigodom zadobila tjelesne povrede. Tužiteljičin poslodavac u vrijeme ozljede na radu imao je kod tuženika zaključenu policu osiguranja OV…… pa je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari. U predmetnoj nezgodi tužiteljica je pretrpjela teške tjelesne povrede, ozlijedila je rame, nadlakticu i podlakticu desne ruke, a došlo je i do frakture distalnog dijela humerusa s dislokacijom ulomaka radi čega je operirana, dakle pretrpjela neimovinsku i imovinsku štetu pa se tuženiku obratila s odštetnim zahtjevom, ali ga je tuženik odbio. S obzirom da je odgovornost tuženika limitirana do iznosa od 120.000,00 kn to potražuje od tuženika samo dio neimovinske štete do iznosa limita, iako je šteta veća (tužiteljica smatra da ju pripada zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pravična novčana naknada u iznosu od 250.000,00 kn), dok će preostali dio neimovinske i imovinske štete potraživati u posebnoj parnici od poslodavca.

Temeljem prednjeg, tužiteljica predlaže donošenje presude kojom će se obvezati tuženika da joj na ime dijela neimovinske štete isplati iznos od 120.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 19.srpnja 2019. do isplate, sve uz potraživanje troškova postupka uz zakonske zatezne kamate od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 28.listopada 2019. tuženik osporava osnovu odgovornosti budući da su se u konkretnom slučaju zbog krivnje tužiteljice na nastanak štete ostvarili zakonski razlozi isključenja odgovornosti poslodavca, a time i tuženika kao osiguratelja. Opreza radi osporava i visinu tužbenog zahtjeva. Osporava i zatraženi tijek zatezne kamate na utuženu naknadu neimovinske štete jer obveza isplate štete vezuje se uz vrijeme kada je tuženik mogao utvrditi svoju obvezu i visinu iste. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova tuženiku.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom prijave o ozljedi na radu od 15.studenoga 2017., zapisnika o inspekcijskom nadzoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, P. u. S., I. Š. od 25.listopada 2017., kopije police osiguranja broj OV…. od 3.srpnja 2017., rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Š., Klasa: UP/I 141-02/19-03/01160909780, Urbroj: 341-19-06/2-19-7858 od 29.svibnja 2019., medicinske dokumentacije, kartona pacijenta, odluke tuženika po odštetnom zahtjevu tužiteljice od 190.srpnja 2019. od 30.srpnja 2019., potvrde T. d.o.o. od 25.travnja 2019., dopisa T. d.o.o. 8.ožujka 2021., dopisa D. i.

od 11.ožujka 2021., preslika spisa D. i. formiranog povodom ozljede na radu tužiteljice, ugovora o radu na određeno vrijeme od 21.srpnja; 24.kolovoza i 25.listopada 2016., aneksa ugovora o radu od 30.prosinca 2016., ugovora o radu na određeno vrijeme od 24.siječnja; 27.travnja; i 20.listopada 2017., od 25.travnja i 25.listopada 2018., aneksa ugovora o radu od 30.siječnja 2019., medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku A. P., spec. kirurgije i ortopedije, dr. A. M., spec. neurolog, dr. Ž. K., spec. psihijatar, dopunskim vještačenjem po sudskom vještaku dr. A. P., dr. A. M. i dr. Ž. K., saslušanjem svjedoka M. M., te

saslušanjem tužiteljice kao parbene stranke pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.

4. Neprijeporno je između parbenih stranaka:

- da je tužiteljica bila radnica trgovačkog društva T. d.o.o. S.,

- da je dana 9.srpnja 2017. u prodavaonici br. 291 u R. doživjela ozljedu na radu prilikom obavljanja radnih zadataka,

-da je T. d.o.o. S. u vrijeme nastanka štetnog događaja imalo kod tuženika zaključenu policu osiguranja br. OV…. od 9.studenoga 2017., kojom je osigurana svota-limit pokrića 120.000,00 kn, a time je neprijeporna pasivna legitimacija tuženika.

5. Prijeporna je između parbenih stranaka osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

6. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev osnovanim.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske štete zbog ozljede na radu od 9.studenoga 2017. kada je nakon obavljanja posla bacanja otpadaka iz trgovine u kontejner, koji se nalazi u dvorištu, pri povratku u prodavaonicu poskliznula i pala na ravnoj asfaltiranoj površini ispred trgovine, a koja površina je bila mokra od kiše, te je zadobila tjelesne ozljede-udarac u lakat i podlakat. 8. Naime, odredbom čl. 111. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17 dalje: ZR) određeno je da ukoliko radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

9. Prema čl. 3. st. 1. t. 13. Zakona o zaštiti na radu (''Narodne novine„ broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 I 96/18, dalje: ZZR) ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.

U smislu tog zakona pojmovima mjesto rada i radni okoliš obuhvaćaju se sva mjesta i prostori pod neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca na kojima se zaposlenici moraju nalaziti ili do kojih moraju dolaziti u tijeku rada. Pojam nezgode na radu nije usko vezan za izvršavanje radnih zadataka radnog mjesta, već je dovoljno da je šteta nastala pod nadzorom poslodavca na mjestu na kojem radnik treba dolaziti tijekom rada.

10. Odredba članka 25. st.1. Zakona o zaštiti na radu propisuje da poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti. Načelo objektivne odgovornosti poslodavca za štetu radniku sadržano je i u Direktivi 89/391/EEZ koja je implementirana u ZZR.

10.1. Prema odredbi članka 25. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati.

11. Pregledom prijave o ozljedi na radu od 15.studenoga 2017. proizlazi da je tužiteljica ozlijeđena za vrijeme rada, na vanjskom prostoru prodavaonice prilikom ručnog nošenja i odlaganja otpada poskliznula i pala u ravnini kretanja, pri čemu joj je nastala ozljeda.

12. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 25.listopada 2017. proizlazi da se nezgoda dogodila oko 13,30 h, kada je tužiteljica u kolicima odgurala otpatke iz trgovine u kontejner u dvorištu i nakon bacanja otpadaka u kontejner pri povratku u prodavaonicu poskliznula je i pala. Inače, tog dana padala je kiša i prostor po kojem se tužiteljica kretala bio je mokar. Vanjski prostor oko prodavaonice ravne je površine, asfalt oko 2000 m2, na jednom se dijelu nalaze dva kontejnera za otpad gdje je došlo do ozljede tužiteljice. Prostor za kretanje od prodavaonice do kontejnera je slobodan, prohodan i ravan. Propusti u primjeni mjera zaštite na radu nisu utvrđeni.

13. Iz iskaza svjedoka M. M., poslovođe prodavaonice u R.,

proizlazi kako se na kraju smjene uvijek iznosi vani smeće i odlaže u kontejner pa je tako i tužiteljica nosila vani smeće i tada se poskliznula ispred kontejnera koji se nalazio iza skladišta dućana, ali samu nezgodu nije vidio. Tužiteljicu je nakon saznanja da se ozlijedila, odvezao kod njezine obiteljske liječnice, a potom kući, da bi ju njezina kći odvezla na hitnu u Š.. O nezgodi su obavijestili tome inspektorat rada, odnosno sve je dalje išlo preko njihove službe zaštite na radu. Inače Oko kontejnera je valjda bilo otpadaka voća na što je poskliznula, a i kiša je padala tog dana pa je očito iz kontejnera klizilo vani.

14. Tužiteljica u svom stranačkom iskazu navodi kako se nezgoda dogodila pred kraj radnog vremena oko 13,30 sati kada je iznosila smeće iz dućana u kolicima. Vukla je kolica do kontejnera, odložila smeće u kontejner, okrenula se prema skladištu nakon što je odložila smeće i tada je pala. Dakle, pala je idući prema skladištu, leđima okrenuta prema kontejneru. Napravila je par koraka od kontejnera i jednostavno se poskliznula, dok je kolica gurala ispred sebe. Kada je ustala vidjela je da joj desna ruka visi i nije mogla ništa s njom. tri operacije.

15. Dakle, tužiteljica je bila raspoređena za obavljanje radnih zadataka prodavača i bila je osposobljena za samostalno obavljanje poslova prodavača, koji posao je obavljala i u trenutku ozljeđivanja, kada je pri kraju radnog vremena u kolicima prevozila otpatke u kontejner koji se nalazi u dvorištu, te je nakon obavljanja te radnje, pri povratku u prodavaonicu vozeći kolica ispred sebe, pokliznula i pala na mokroj asfaltiranoj površini i time zadobila ozljede, dakle ozljeda joj je nastala prilikom izvršavanja radnih zadataka i radi se o nezgodi na radu.

16. Poslodavac odgovora za štetu radniku koja mu je nastala u svezi s radom po objektivnoj odgovornosti, a teret dokaza da su ispunjene pretpostavke za oslobođenje ili umanjenje odgovornosti na temelju odredbe čl. 25. st. 2. ZZR je na poslodavcu. Naime, poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti za štetu radniku ako dokaže da je radnik postupao protivno odredbama ZZR i to namjerno ili zbog krajnje nepažnje. 16.1. Namjera je oblik krivnje koji se određuje subjektivno i postoji kad je radnik svjestan da će svojom radnjom ili propuštanjem izazvati štetu odnosno kad radnik želi i uzrok, a krajnja nepažnja postoji kad se radnik ponaša onako kako se ne bi ponašao prosječno pažljiv radnik. Uz navedeno poslodavac mora dokazati i kumulativni uvjet za oslobođenje od odgovornosti da na te okolnosti nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

17. Da bi postojala odgovornost za štetu potrebno je da postoji štetni događaj, štetna posljedica i adekvatna uzročna veza. Ovaj sud smatra da je tužiteljica prilaganjem prednjih dokaza (prijave o ozljedi na radu i drugim materijalnim dokazima, iskazom svjedoka, a i samim svojim iskazom) u cijelosti dokazala da je predmetna ozljeda nastala na radu i to upravo na mjestu i na način opisan u tužbi, pri obavljanju redovnih poslova, za vrijeme trajanja radnog vremena, i to dok je tužiteljica, nakon što je bacila otpatke robe iz trgovine u kontejner, vraćajući se prema prodavaonici pri tome vozeći ispred sebe prazna kolica, poskliznula na mokroj asfaltiranoj površini i pala, pri čemu je ozlijedila rame, nadlakticu i podlakticu desne ruke.

17.1. Tuženikovi navodi da je do štete došlo padom tužiteljice uzrokovanog njezinom krivnjom bez ikakvog utjecaja poslodavca, a koji je poduzeo sve potrebne i propisane mjere zaštite na radu u cilju sigurnog odvijanja radnog procesa i da nema propusta u primjeni mjera zaštite na radu, odnosno da su se ostvarili zakonski razlozi isključenja odgovornosti poslodavca na nastanak štete su neutemeljeni. Činjenica je da je tužiteljica kritične prigode doživjela nezgodu prilikom kretanja po mokroj, ravnoj asfaltiranoj površini prema prodavaonici, ali samim time to ne umanjuje odgovornost tuženika, jer takovo kretanje tužiteljice ne upućuje na krajnju nepažnju tužiteljice ni na namjeru.

17.2. Tužiteljici se nezgoda dogodila za vrijeme obavljanja redovnih radnih zadataka i na radnom mjestu na način kako je to sama tužiteljica iskazala, kojemu iskazu ovaj sud nije imao razloga ne povjerovati, bez obzira što nitko njezin pad nije vidio. Do ozljeđivanja tužiteljice došlo je uslijed poskliznuća, a potom pada na mokroj asfaltiranoj površini, po kojoj je tužiteljica morala hodati obavljajući svoje radne zadatke. U ponašanju tužiteljice kritične prigode nije bilo nepravilnosti, jer je tužiteljica hodala normalnim hodom prema prodavaonici vozeći prazna kolica ispred sebe i u tome nema njezinog doprinosa nastanku štetnog događaja pa stoga postoji odgovornost tuženika za štetu koja je nastala tužiteljici u svezi obavljanja redovnih poslova.

17.3. Dakle, tužiteljica je poslove svog radnog mjesta kritične prigode obavljala na uobičajeni način s dužnom pažnjom i po nalogu poslodavca. Tijekom rada radnik mora povjereni posao obavljati s dužnom pažnjom, te odgovorno postupati u slučaju nastanka opasnosti za njegovo zdravlje i sigurnost, a u ovom slučaju nije izostala pažnja tužiteljice, već naprotiv tužiteljica je navedene prigode u svemu postupala s dužnom pažnjom, kao i u skladu s osposobljenošću za rad na siguran način. Šteta je tužiteljici nastala uslijed poskliznuća na mokroj asfaltiranoj površini koje je uzrokovano objektivnim razlogom tada za takvu štetu odgovara poslodavac budući da je isti odgovorna osoba za nastanak konkretne štete. Osim toga, teret dokaza postojanja razloga koji isključuju tuženikovu objektivnu odgovornost u smislu gore citiranih odredaba leži isključivo na poslodavcu, koji, međutim, u ovom postupku nije uspio dokazati isključivu odgovornost samog radnika, ovdje tužiteljice u nastanku predmetne nezgode.

18. S obzirom na to da tuženik nije dokazao osnove za oslobođenje od odgovornosti, dužan je naknaditi svu štetu tužiteljici.

19. Prema odredbi čl. 19. toč. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08; 125/11, 78/15, dalje: ZOO) pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

20. Prema odredbi članka 1100. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima propisano je u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a stavkom 2. istog članka određeno je da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

21. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. A. P., spec.kirurga

danom na ročištu od 8.srpnja 2021. proizlazi kako je tužiteljica nastradala padom na poslu kada je zadobila udarac u desni lakat i podlakat. Bila je podvrgnuta dvama operacijskim zahvatima, imala je ujedno razgibavanje i imobilizaciju lakta u općoj anesteziji, a drugi put u skalemsnom boku, a zbog ograničene pokretljivosti još joj je jednom bila učinjena i blokada. Tužiteljica je doživjela povredu prava osobnosti na tjelesno zdravlje s trajnim umanjenjem životnih aktivnosti i to s aspekta trajnog deficita, zbog ograničene pokretljivosti prvenstveno u laktu, dijelom u desnoj podlaktici i ručnom zglobu, u što je još uklopljena i umanjena gruba motorna snaga šake koju u samom početku liječenja nije mogla niti pomicati, što sve cijeni oko 25% trajnog umanjenje životnih aktivnosti (trajni deficit u laktu s 20%, deficit rotacijskih pokreta podlaktice s 5%, deficit pokreta terminalno ograničenih u ručnom zglobu s 5% i umanjenju snagu na račun hipotrofije mišića desne šake s još 5%). Tužiteljica je ograničena u svakodnevnom životu što se radi o desnoj ruci, a drži da je dešnjak, zbog toga što ima disfunkcionalno cijelu desnu ruku (tužiteljica ima izvjesne tegobe gdje će trebati ulagati pojačane napore da bi funkcionirala pošto se radi o desnoj ruci, morat će se koristiti lijevom rukom kod tuširanja, morat će se kod obavljanje nužde brisati s lijevom rukom, a moguće da to učini s desnom uz pojačanje napora, morat će se naučiti češljati lijevom rukom, a tegobe će imati kod oblačenja i korištenja desne ruke, to ne znači da neće s takovom rukom biti funkcionalna, ali sve ono što će zahtijevati savijanje u laktu ona neće moći te radnje izvršavati, te će joj u budućnosti, a temeljem ograničene pokretljivosti u ruci kod odrađenih radnji bit će joj potrebna pomoć druge osobe).

Tužiteljica je trpjela bolove i to jakog stupnja 5 dana (trauma, čekanje operacije, dvije operacije, potreba sa skalinskim blokom), potom je imala bolove srednjeg stupnja 45 dana, a blagog stupnja 180 dana. Ovi bolovi su vezani za opsežnu fizikalnu terapiju što je u spisu evidentno i kroz lijekove – analgetike koje je cijelo to vrijeme trošila. Što se tiče tuđe njege i pomoći smatra da je kroz cijelo vrijeme liječenja, pošto se radilo o deficitu desne ruke, bila potrebna tuđa njega i pomoć i to u prosjeku svaki dan pod 2 sata, sve do rujna 2018. godine. Potreba za tuđom njegom odnosi se na obavljanje kućnih poslova, dakle pripomoć kod održavanja osobne higijene, čišćenja, kuhanja. Što se tiče naruženja moglo bi se cijeniti kao blago naruženje. Stanje se može smatrati definitivnim sa zadnjim danom bolovanja i to 28.3.2019. godine, ali smatra da je tužiteljici potrebna i nakon tog datuma fizikalna terapija i to odražavajuća barem jednom godišnje kako ne bi došlo do dodatnog pogoršanja stanja.

22. Sudski vještak dr. A. M., spec. neurolog u svom nalazu i mišljenju danom na ročištu od 8.srpnja 2021. navodi kako je u svemu suglasan s onim što je izjavio dr. P., a s neurološke strane upravo zbog djelomičnog preklapanja posljedice od strane živčanog sustava od početka postoje problemi formiranja desne šake nakon prijeloma u laktu. Kod tužiteljice se radilo o vrlo kompliciranom prijelomu s nizom postupaka koji su dovodili do djelomičnih poboljšanja funkcioniranja desnog lakta, podlaktice i šake. Glede trajnih posljedica, odnosno smanjenja životne aktivnosti kao posljedica oštećenja ulnarnog (lakatnog) živca nastupilo je smanjenje životne aktivnosti od 6% što zbog djelomičnog preklapanja s upravo navedenim posljedicama koje je naveo traumatolog Dr. P. valja umanjiti, dakle 6% smanjuje se na 3%, slijedom toga posljedice koje je on naveo umanjuju se za ¼. Zajedničko njihovo usuglašeno mišljenje je da je nastupilo umanjenje životne aktivnosti od 28%.

23. U dopuni vještačenja sudski vještak dr.A. P. u cijelosti je ostao pri ranije danom mišljenju od 8. srpnja 2021., a vještačenje treba dopuniti glede procjene naruženja. Tužiteljica drži lakat u srednjem položaju koji je vidljiv u zimskim mjesecima upravo njima koji se bave tom problematikom, međutim ljeti to može privlačiti poglede kada se tužiteljica nalazi u laganijoj odjeći pa stoga smatra kako je naruženje, a pošto se radi o ženskoj osobi, na granici između lakog i srednjeg naruženja – dakle, naruženje bi mogao ocijeniti kao visoko lako ili blago srednje naruženje.

24. U dopuni vještačenja sudski vještak dr. A. M. u potpunosti je ostao pri svom ranijem vještačenju od 8. srpnja 2021. Ističe kako se ovdje ne radi o dupliranju mišljenja (njegova i od dr. P.), odnosno procjene posljedica jer samu procjenu oštećenja lakatnog živca iskazao je za 6%, a upravo zbog djelomičnog prekrivanja s traumatološkim posljedicama to je umanjio za polovinu tako da su zajedno došli do ukupne procjene smanjenja životne aktivnosti od 28%. Suglasan je s procjenom naruženja od strane dr. P., jer upravo hipotrofija mišića i tzv. kandžasta šaka su posljedica isključivo ozljede lakatnog živca, a vidljiva je i s nekoliko metara jer je prilično upadna šaka osobe koja ima ozlijeđen lakatni živac.

25. Sudski vještak dr. med. Ž. K. , spec. psihijatar u svom nalazu i mišljenju od 7.listopada 2021. navodi da se kod tužiteljice nije ispoljio primarni strah jer nije bilo životne ugroženosti. Sekundarni strah, koji se definira kao emocionalna reakcija na doživljeni stres i posljedičnu zabrinutost trajao je jakog intenziteta 5 dana za vrijeme boravka, odnosno pregleda na hitnoj pomoći do operativnog zahvata i trpljenja jakih bolova, srednjeg intenziteta narednih 6 mjeseci zbog bolova srednjeg intenziteta, zabrinutosti za ishod liječenja, dizabiliteta u svakodnevnom funkcioniranju, smetnji spavanja, nelagode. Strah blagog intenziteta uključen je u trajni poremećaj duševnog intenziteta jer je na psihičkom planu kod tužiteljice kao posljedica traumatskog događaja došlo do redukcije osobnog i socijalnog funkcioniranja u odnosu na njezine okupacijske aktivnosti prije traume. Zbog naruženosti poslije operacije u vidu poslije operacijskih ožiljaka, hipotrofije muskulature koji su uočljiviji ljeti kada se nose kratki rukavi, sve u vidu osjećaja srama, nelagode, javljaju duševne boli blagog intenziteta. Mišljenja je da je tužiteljica imala privremeni funkcionalni deficit oko dvije godine zbog psihičkih smetnji, međutim, klinička slika se kronificirala te će i dalje iziskivati potrebu za psihijatrijskom skrbi uzimajući u obzir sve navedeno, kao i postotke umanjenja životne aktivnosti koje su procijenili drugi vještaci. S psihijatrijskog aspekta je došlo do umanjenja opće životne aktivnosti od 5% trajno. Navedeni postotak od 5% umanjenja uklapa se u već dosadašnju procjenu od 28%, a prema ocjeni umanjenja životne aktivnosti vještaka traumatologa i neurologa.

26. U dopuni vještačenja od 11.travnja 2022. sudski vještak dr. Ž. K. ostala je kod svog prethodnog usmenog nalaza i mišljenja u odnosu na procjenu straha, a što se tiče umanjenja opće životne aktivnosti postotak od 5% trajnog umanjenja opće životne aktivnosti s psihijatrijskog aspekta ocjenjujem s 10% nakon čitanja zapisnika od dr. A. P. i dr. A. M. od 25. studenog 2021., a koji postotak

se ne pribraja u dosadašnje smanjenje opće životne aktivnosti koje su procijenili vještaci somatske struke.

27. Imajući u vidu gore navedene zakonske odredbe, a sukladno nalazu i mišljenju sudskih vještaka liječnika dr. P., dr. M. i dr. K., koje ovaj sud smatra stručnim, objektivnim i danim sukladno pravilima struke i znanosti, a na koje stranke nisu imale primjedbi, uzimajući u obzir jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, duševnih bolova koje zbog smanjenja životne aktivnosti i naruženosti trpi, opseg smanjenja životne aktivnosti od 29 % (za koliko su se parbene stranke suglasile na ročištu od 29.lipnja 2022.), jačinu i trajanje pretrpljenog straha, karakter, težinu i lokalitet ozljede, duljinu liječenja, imobilizaciju, dvije operacije, potrebu mirovanja, uzimanja analgetika, odlazaka na kontrole, provođenje fizikalne terapije, životnu dob i zanimanje tužiteljice u vrijeme ozljeđivanja, stupanj, položaj i vidljivost naruženja, tužiteljici je s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje dosuđena naknada u ukupnom iznosu od 120.000,00 kn/15.926,74 Eur (fiksni tečaj konverzije 7.53450). Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zatezne kamate koje teku od dana 19.srpnja 2019.god., kao dana podnošenja pisanog zahtjeva, a sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a (kojom je određeno da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga), pa do isplate, a kao u točki I izreke presude.

28. Odluka o parbenom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1, te čl. 155. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), te u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa), kao i priloženom popisu troška pa je tužiteljici priznat trošak u cijelosti i to: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 250 bodova, za sastav tužbe 250 bodova, za zastupanje po punomoćniku na ročištima od 15.veljače i 29.travnja 2017., 8.srpnja; 7.listopada i 25.studenoga 2021., 11.travnja i 29.lipnja 2022. po 250 bodova, od 10.veljače 2022. 50 bodova, za pristup ročištu za objavu presude 50 bodova, za sastav podneska od 18.studenoga 2019., 29.rujna i 17.studenoga 2021., 2.veljače 2022. po 250 bodova, od 4.travnja 2022. 50 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 10,00 kn iznosi 34.000,00 kn, uvećano za PDV iznos od 8.500,00 kn, daje iznos od 42.500,00 kn uvećano za iznos od 6.400,00 kn na ime troškova medicinskog vještačenja, što daje sveukupan iznos od 48.900,00 kn/6.490,15 Eur (fiksni tečaj konverzije 7.53450). Na dosuđeni iznos, tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od 14.rujna 2022., kao dana presuđenja, pa do isplate, a kao u točki II. izreke ove presude.

U Splitu 14.rujna 2022.

S u t k i n j a

Katica Bojčić Vidović, v.r.

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika