REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1097/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Šarića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Glušića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja R. Z. iz P., ... OIB ..., koga zastupa punomoćnica V. B., odvjetnica iz Odvjetničkog društva Š., K., B. iz P., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva, OIB ..., koju zastupa zamjenica Općinskog državnog odvjetnika u Puli-Pola J. S. D., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-337/2019-2 od 5. studenog 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pr- 244/2018 od 28. ožujka 2019., u sjednici održanoj 14. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženice, preinačuju presuda Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-337/2019-2 od 5. studenog 2020. i presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pr-244/2018 od 28. ožujka 2019. te sudi:

"Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže se tuženici da tužitelju u roku od 8 dana isplati iznos od 15.301,25 kune zajedno sa zakonskom zateznom kamatom i to na:

- iznos od 3.179,97 kuna od 01. siječnja 2014. godine,

- iznos od 3.030,32 kuna od 01. siječnja 2015. godine,

- iznos od 3.030,32 kuna od 01. siječnja 2016. godine,

- iznos od 3.030,32 kuna od 01. siječnja 2017. godine,

- iznos od 3.030,32 kuna od 01. siječnja 2018. godine

do isplate, koja se do 31. 07. 2015. godine određuje uvećanjem prosječne eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za pet postotnih poena, a od 01. 08. 2015. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

2. Nalaže se tuženici da isplati tužitelju u roku od 8 dana parnični trošak u iznosu od 6.875,00 kuna.''

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 6.000,00 kuna / 796,34 eura[1] u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troška sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije i odgovora na reviziju kao neosnovan."

Obrazloženje

1. Pobijanom drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je naloženo tuženici isplatiti tužitelju 15.301,25 kuna sa zateznim kamatama i parničnim troškovima u iznosu od 6.875,00 kn.

2. Protiv drugostupanjske presude reviziju iz čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 i 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 – dalje: ZPP) podnosi tuženica zbog sljedećih pravnih pitanja zbog kojih je revizija dopuštena rješenjem ovoga suda broj Revd 594/2021-2 od 11. svibnja 2021.:

"Da li je tužitelj, s obzirom na opis poslova radnog mjesta koje obavlja, policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, a imajući pri tome u vidu čl. 3. i čl. 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (''Narodne novine'' broj 76/09, 92/14, dalje ZPPO) koji propisuje što su policijski poslovi i koje su policijske ovlasti, te Pravilnik o unutarnjem redu MUP-a, u kojem je naveden opis poslova radnog mjesta tužitelja? Da li tužitelj može ostvariti pravo na građansko odijelo ako glavni ravnatelj policije nije odobrio popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo, a imajući u vidu odredbu čl. 28. st. 5. Zakona o policiji (''Narodne novine'' broj: 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16, dalje ZOP) koji propisuje da će način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisati ministar pravilnikom, i čl. 2. i 3. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo (''Narodne novine'' broj: 64/11), koji propisuje način i uvjete za navedeno?".

Traži naknadu troška revizijskog postupka.

3. Tužitelj je u odgovoru na reviziju predložio odbiti je kao neosnovanu. Traži naknadu troška revizijskog postupka.

4. Revizija je osnovana.

5. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 15.301,25 kuna s pripadajućom zateznom kamatom na ime troškova nabave građanskog odijela za utuženo razdoblje od 2013. do 2017.

6. Pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je da:

- je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlen kao policijski službenik raspoređen u Policijsku upravu I., Sektor pravnih, financijskih i tehničkih poslova, Služba za tehniku, na radno mjesto voditelj službe za tehniku-glavni policijski inspektor,

- je poslove svog radnog mjesta obavljao u svojoj civilnoj odjeći,

- mu tuženica nije nikada u spornom periodu isporučila građansko odijelo niti je primio naknadu za isto,

- je zadužen za službenu značku, oružje i streljivo,

- tužitelj u svom poslu između ostalog poduzima mjere otkrivanja i prikupljanja podataka o kaznenim djelima i prekršajima, te da te podatke pohranjuje.

7. Tužbeni zahtjev je pravomoćno prihvaćen, primjenom čl. 28. ZOP u vezi s čl. 3. i čl. 13. ZPPO, jer su nižestupanjski sudovi zaključili da je tužitelj kao policijski službenik obavljao na svom radnom mjestu policijske poslove primjenom policijskih ovlasti.

8. Pozivajući se na pogrešnu primjenu materijalnog prava iz čl. 3. i čl. 13. ZPPO, čl. 28. st. 5. ZOP i čl. 3. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo ("Narodne novine" broj 64/11 – dalje: Pravilnik), tuženica analizira sadržaj poslova tužitelja, koji je nesporno u utuženom razdoblju obavljao poslove voditelja službe za tehniku-glavni policijski inspektor, a to su: upravljanje radom službe po svim pitanjima informatike i komunikacije, obavljanje analitičkih, planskih i inspekcijskih poslove, usmjeravanje edukacije kadrova, nadgledanje i sudjelovanje po potrebi u terenskom radu i u uspostavi računalnih te komunikacijskih sustava, vođenje brige o materijalnom-financijskom poslovanju službe. Stoga ističe kako tužitelj obavlja poslove usko povezane s policijskim poslovima međutim prilikom obavljanja poslova ne primjenjuje policijske ovlasti propisane navedenim odredbama. Navodi i kako bi poslovi prikupljanja, procjene i obrade podataka bili smatrani policijskim poslovima koji se obavljaju uz primjenu policijskih ovlasti iz čl. 13. st. 1. toč. 1. i 2. ZOPP i ovlastima ako bi istovremeno obuhvaćali poslove sprječavanja i otkrivanja kaznenih dijela i prekršaja.

9. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP, u povodu revizije iz čl. 382. toga Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

10. Pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova, ovaj sud ne može prihvatiti.

11. Odredbom čl. 28. st. 1. i 2. ZOP propisano je da policijski službenik zadužuje službenu značku, službenu iskaznicu, oružje i streljivo, službenu odoru te drugu propisanu opremu. Iznimno, službenu odoru ne zadužuje policijski službenik koji poslove svog radnog mjesta obavlja isključivo u građanskom odijelu.

12. Odredbom čl. 28. st. 4. i 5. ZOP propisano je da pravo na građansko odijelo ima policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti, isključivo u građanskom odijelu, a način i uvjete za ostvarivanje prava propisat će ministar pravilnikom.

13. Odredbom čl. 2. citiranog Pravilnika propisano je da pravo na građansko odijelo, prema odredbama Zakona o policiji i Pravilnika, ima policijski službenik koji sukladno opisu poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu.

14. Sukladno čl. 3. Pravilnika, popis policijskih službenika iz čl. 2. Pravilnika sastavlja se na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. Navedenim policijskim službenicima Ministarstvo unutarnjih poslova jednom godišnje osigurava pravo na građansko odijelo.

15. Odredbom čl. 3. st. 1. ZPPO propisano je da su policijski poslovi: zaštita života, prava, slobode, sigurnosti i nepovredivosti osobe, zaštita javnog reda i mira te imovine, sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, traganje za imovinskom koristi stečenoj kaznenim djelom, nadzor i upravljanje cestovnim prometom, protueksplozijska zaštita, poslovi sa strancem, nadzor državne granice, poslovi zaštite zračnog prometa propisani posebnim zakonom, poslovi na moru i unutarnjim plovnim putovima iz nadležnosti policije, osiguranje i zaštita osoba, objekata i prostora, postupanje s uhićenikom i pritvorenikom, te da se policijski poslovi (st. 2.) obavljaju primjenom policijskih ovlasti.

16. Policijske ovlasti su prema odredbi čl. 13. ZPPO, između ostalog: prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka, provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta i pregled dokumentacije.

17. S obzirom da, prema odredbi čl. 28. st. 5. ZOP, način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisuje ministar pravilnikom, da je predmetnim Pravilnikom, koji je donio ministar u čl. 3. st. 1. izričito određeno da se popis policijskih službenika iz čl. 2. Pravilnik sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja a odobrava ga glavni ravnatelj policije, tumačenjem domašaja i značenja odredbe čl. 28. st. 5. ZOP dolazi se do zaključka da tim odredbama nije propisan automatizam u priznavanju prava na građansko odijelo svim policijskim službenicima koji obavljaju policijske poslove i primjenjuju policijske ovlasti jer se prethodno mora utvrditi (što je uvjet) da se radi o policijskom službeniku koji sukladno opisu poslova radnog mjesta tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu. Zato se i popis takvih policijskih službenika sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. To znači da isključivo glavni ravnatelj policije određuje koji policijski službenik iz čl. 28. st. 4. ZOP ima pravo na građansko odijelo, te se, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, o navedenom pravu ne može raspravljati kao o prethodnom pitanju u smislu čl. 12. ZPP.

18. S obzirom da tužitelj niti ne tvrdi da je stavljen na takav popis, očito je da glavni ravnatelj policije ne smatra da poslovi koje konkretno obavlja tužitelj predstavljaju policijske poslove u smislu čl. 28. st. 4. ZOP slijedom čega tužitelju nije priznato pravo na građansko odijelo.

19. Kad bi se o navedenom pravu i moglo raspravljati kao o prethodnom pitanju ističe se da ovaj sud prihvaća navode tuženice, prema kojima su (u toč. 9.) navedeni poslovi voditelja službe za tehniku koje tužitelj obavlja usko povezani s policijskim poslovima u smislu čl. 3. ZPPO prilikom kojih, međutim, tužitelj ne primjenjuje policijske ovlasti u smislu čl. 13. ZPPO isključivo u građanskom odijelu pa da bi u smislu čl. 28. st. 4. i 5. ZOP imao pravo na građansko odijelo.

20. Tužitelj, prema shvaćanju ovoga suda, kao voditelj službe za tehniku, obavlja isključivo stručne poslove u okviru kojih poslova procjenjuje, pohranjuje i koristi podatke te pregledava dokumentaciju, a njegova osnovna zadaća, nije neposredno sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, već stručna pomoć drugim policijskim tijelima i službenicima kojima je to primarna zadaća u okviru njihovog radnog mjesta.

21. Ako je tužitelj po potrebi obavljao i druge poslove iz djelokruga službe, pa time i poslove otkrivanja kaznenih djela i prekršaja, prikupljanja podataka o tim djelima i počiniteljima pritom primjenjivao policijske ovlasti, on bi kao pojedini policijski službenik koji sudjeluje u operativnim akcijama kao stručna osoba sukladno odredbama čl. 29. i 30. Uredbe o izgledu odora policijskih službenika Ministarstva ("Narodne novine" broj 88/11, 129/11 i 100/13) ostvario pravo na dodatnu policijsku odoru, ali te poslove, prema navedenom, svakako ne obavlja kontinuirano tijekom cijele kalendarske godine isključivo u građanskom odjelu, a što je preduvjet za ostvarivanje prava na građansko odijelo u smislu čl. 28. st. 4. ZOP.

22. Stoga, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, s obzirom na sadržaj čl. 3. i čl. 13. st. 1. ZPPO i konkretne poslove koje tužitelj obavlja na svom radnom mjestu, ne radi se o policijskim poslovima koji se obavljaju tijekom cijele godine primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu pa tužitelj nema pravo na građansko odijelo u smislu čl. 28. st. 4. i st. 5. ZOP.

23. Slijedom navedenoga odgovori na postavljena pitanja glase:

- tužitelj, na radnom mjestu voditelja službe za tehniku, s obzirom na opis poslova radnog mjesta koje obavlja, nije policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, u smislu čl. 3. i čl. 13. ZPPO, te Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva,

- tužitelj, na radnom mjestu voditelja službe za tehniku, nema pravo na građansko odijelo ako glavni ravnatelj policije nije odobrio popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo, u smislu odredaba čl. 28. st. 5. ZOP i čl. 2. i čl. 3. Pravilnika.

24. Zbog navedenog je, na temelju čl. 395. st. 1. ZPP, prihvaćena revizija tuženice pa su preinačene nižestupanjske presude i tužbeni zahtjev odbijen je kao neosnovan.

25. Budući da je preinačena odluka o glavnoj stvari, ovaj sud je na temelju čl. 166. st.

2., čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, odlučio kao pod toč. II. izreke. Tuženici su naknađeni troškovi sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14 i 118/14 - dalje: OT), primjenom čl. 163. ZPP, i to: troškovi sastava odgovora na tužbu u iznosu 1.000,00 kuna (Tbr. 8/1 OT), zastupanja na ročištima održanima 19. studenog 2018. i 13. veljače 2019. u iznosima po 1.000,00 kuna (Tbr. 9/1 OT), zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 500,00 kuna (Tbr. 9/3 OT), sastava žalbe protiv presude u iznosu od 1.250,00 kuna (Tbr. 10/1 OT) te sastava revizije u iznosu od 1.250,00 kuna (Tbr. 10/6 OT), odnosno ukupno 6.000,00 kuna / 796,34 eura.

26. Zahtjev tužitelja za naknadu troška revizijskog postupka nastalog podnošenjem odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije i odgovora na reviziju odbijen je kao neosnovan na temelju odredbe čl. 155. st. 1. u vezi s čl. 166. st. 1. ZPP jer taj trošak nije bio potreban za vođenje ove parnice.

Zagreb, 14. rujna 2022.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek, v.r.