Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž Ovr-379/2021

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja J. G., OIB: …, iz P., zastupanog po punomoćniku V. P., odvjetniku u P., protiv protivnika osiguranja A.M.M. Š. d.o.o., OIB: …, iz P., sada na adresi P., osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, rješavajući žalbu protivnika osiguranja izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo, poslovni broj Ovr-201/2021-2 od 16. travnja 2021., dana 14. rujna 2022.

r i j e š i o  j e

Uvaženjem žalbe protivnika osiguranja ukida se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo, poslovni broj Ovr-201/2021-2 od 16. travnja 2021. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu 319.582,20 kn uvećano za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od 07. travnja 2021., te troškova osiguranja u iznosu 8.550,00 kn, određuje se p r i v r e m e n a m j e r a:

kojom se nalaže Financijskoj agenciji (FINA) da izda nalog svim bankama u kojima protivnik osiguranja ima otvorene račune i oročene štedne uloge, a prema osobnom identifikacijskom broju protivnika osiguranja da uskrate/zabrane raspolaganje protivniku osiguranja na novčanim sredstvima koje protivnik osiguranja ima u tim bankama, odnosno da po nalogu protivnika osiguranja tj. njegovog zakonskog zastupnika ili bilo koje treće osobe isplate s bilo kojeg bankovnog računa protivnika osiguranja, a osobito s računa protivnika osiguranja IBAN: HR … (banka d.d.) novčani iznos u visini 319.582,20 kn.

II Privremena mjera iz točke I ovog rješenja traje sve do isteka 45 dana od dana pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se kod ovog suda vodi pod posl. br. P-274/2021 ili do drugačije odluke suda.

III Dužan je protivnik osiguranja isplatiti predlagatelju osiguranja na ime troška ovog postupka 8.550,00 kn u roku 8 dana zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 16. travnja 2021. do isplate."

2. Protiv tog rješenja žali se protivnik osiguranja zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22; dalje ZPP) nalazi u tome što odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito što je izreka rješenja nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima rješenja, rješenje nema razloga o odlučnim činjenica, odnosno odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se o razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i zapisnika, iskazima danim u postupku. Protivnik osiguranja ističe da predlagatelj osiguranja nije točno označio navodno tražbinu čije osiguranje se traži niti je predložio relevantne dokaze kojima se potkrjepljuje iznos tražbine. Navodi da glavni dio tražbine predlagatelja nema nikakvog pravnog uporišta te isti nije ničim dokazan. Također da predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje navodi da će radovi trajati "tjednima", pa slijedom toga potražuje za slijedećih jedanaest mjeseci najamninu u visini od 230.000,00 kn premda je nekretnina slobodna od osoba i stvari. Uz navedeno da je nejasno odakle predlagatelj osiguranja crpi informaciju da je u proljeće najveća potražnja građevinskih radova i potreba za smještajem radnika. Tvrdi da je redovito izvršavao obveze najmoprimca te postupao sukladno odredbama sklopljenog ugovora o najmu, sve do jednostranog otkaza ugovora o najmu od strane predlagatelja. Protivnik osiguranja ističe da predlagatelj osiguranja ničim nije dokazao vjerojatnost postojanja svoje tražbine, dapače da je kontradiktoran u svojim navodima. Što se tiče opasnosti, navodi da je protivnik osiguranja renomirana i solventna tvrtka koja posluje od 2007. te uredno izvršava svoje obveze. Štoviše, konstantno zapošljava preko 40 djelatnika, većinom u stalnom radnom odnosu te isti u protekle četiri godine prosječno ima preko šest milijuna prihoda od svoje djelatnosti, što je javno dostupan podatak. Pritom napominje da je, samo u objektu u vlasništvu predlagatelja osiguranja, boravilo gotovo 20 radnika protivnika osiguranja. Navodi da protivnik osiguranja na mjesečnoj razini uredno isplaćuje najmanje 40 bruto plaća uz ostale tekuće troškove, i tako godinama unatrag, pa su paušalni i neutemeljeni navodi predlagatelja osiguranja da bi protivnik osiguranja mogao s poslovnog računa namjerno otuđiti novčana sredstva u visini navodne tražbine. Protivnik osiguranja nema nikakvog interesa riskirati poslovanje tvrtke radi iznosa koji je nekoliko desetina puta niži od onoga koji se ostvaruje na godišnjoj razini. Navodi da se određivanjem privremene mjere izravno ugrožava konkurentnost protivnika osiguranja na tržištu te mu se onemogućava aplicirati na buduće poslove s uspješnim ishodom, te zbog osobnog animoziteta predlagatelja osiguranja naspram istoga, čiji isključivi cilj je difamacija i šikaniranje protivnika osiguranja te nanošenje materijalne štete istome pokretanjem postupka kao i ovog postupka osiguranja. U odnosu na kazneni postupak, protivnik osiguranja ukazuje na isprave u spisu iz kojih je razvidno da na tri različite isprave (ne računajući sporazum o raskidu ugovora o najmu) postoje tri različita potpisa predlagatelja osiguranja, kao i na činjenicu da je na zapisnicima o primopredaji kao potpisnica navedena gospođa M. G. kao navodna ovlaštena zastupnica predlagatelja osiguranja premda za isto ne postoji nikakav materijalni dokaza i potpisi na tim ispravama također sadrže znatne diskrepancije čime se osporava vjerodostojnost navoda predlagatelja osiguranja spram predmetne kaznene prijave. Također ističe da je protivnik osiguranja vlasnik sedam motornih vozila i to marki V. C., iz 2008., O. iz 2003., I. iz 2003., I. D. iz 2013., I. iz 2003., I. D. iz 2013. i V. C. iz 2012., kao i brojnih pokretnina na kojima je moguće ostvariti prisilnu naplatu, a što višestruko premašuje iznose navedene tražbine.

4. Predlaže pobijano rješenje preinačiti podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

5. Predlagatelj osiguranja u odgovoru na žalbu u bitnom navodi kako se u predmetnom postupku ne utvrđuje osnovanost tužbenog zahtjeva, već postojanje vjerojatnost tražbine predlagatelja osiguranja, a koje proizlazi iz činjenice da je između stranaka sklopljen ugovor o najmu kuće za stanovanje na određeno vrijeme i to do 11. ožujka 2022., da je prijevremeni raskid ugovora uzrokovan ponašanjem protivnika osiguranja, a što povlači za sobom i odgovornost za štetu, a koje se sastoji u gubitku prihoda od iznajmljivanja. Što se tiče druge pretpostavke navodi kako ne mora dokazivati opasnost, budući iz žalbenih navoda protivnika osiguranja ne proizlazi da bi privremenom mjerom protivnik osiguranja pretrpio bilo kakvu štetu. Osim što protivnik osiguranja naglašava svoju dobru poslovnu aktivnost, iz žalbenih navoda nije razvidno niti konkretizirano koja bi to šteta nastala protivniku osiguranja zbog predmetne privremene mjere. Međutim, i unatoč spomenutoj zakonskoj predmnijevi, predlagatelj osiguranja navodi da je učinio vjerojatnim postojanje opasnosti. Navodi kako iz ponašanja protivnika osiguranja je razvidno kako isti ne libi čak i krivotvorenjem isprava ostvariti imovinsku korist, a što je za svakakvu osudu u poslovanju trgovačkog društva. S obzirom na takvo ponašanje postoji vjerojatnost i opravdano je očekivati da će protivnik osiguranja poduzeti i druge radnje kako bi predlagatelju osiguranja onemogućio ostvarenje tražbine. Ističe da je protivnik osiguranja trgovačko društvo kojeg zakonski zastupnik može u svako vrijeme zatvoriti i time onemogućiti ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja. U svom slučaju, ističe da protivnik osiguranja sam navodi da mu je prihod veći od 6.000.000.000,00 kn godišnje pa mu predmetna tražbina koja se osigurava u ovom postupku zasigurno neće uzrokovati nikakvu nestabilnost u poslovanju. Protivniku osiguranja novčani iznos nije oduzet već mu je privremeno onemogućeno njime raspolagati sve do okončanja parničnog postupka. Glede motornih vozila na koje se poziva protivnik osiguranja navodi kako se mahom radi o starim vozila koji zbog njihove amortizacije na tržištu zasigurno ne mogu postići veću vrijednost.

6. Predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi. Traži trošak sastava odgovora na žalbu prema troškovniku specificiranom u odgovoru na žalbu.

7. Predmet spora u ovoj parnici je tužbeni zahtjev tužitelja radi isplate iznosa od 319.582,20 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7. travnja 2021. pa sve do isplate.

8. Prijedlogom za osiguranje novčane tražbine predlagatelj osiguranja je zatražio određivanje privremene mjere tako da se nalozi Fini-Financijskoj agenciji da izda nalog svim bankama u kojima protivnik osiguranja ima otvorene račune i oročene štene uloge a prema osobnom identifikacijskom broju protivnika osiguranja, da uskrate/zabrane protivniku osiguranja raspolaganja na novčanim sredstvima koje protivnik osiguranja ima u tim bankama, odnosno da po nalogu protivnika osiguranja tj. njegovog zakonskog zastupnika ili bilo koje treće osobe, isplate s bilo kojeg bankovnog računa protivnika osiguranja, a osobito s računa protivnika osiguranja IBAN: … (H. p. b. d.d.) novčani iznos u visini od 319.582,20 kn.

9. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu za određivanje privremene mjere se poziva na činjenice da je 10. ožujka 2020. između stranaka sklopljen ugovor o najmu kuće na određeno vrijeme do 11. ožujka 2022. uz ugovorenu najamninu od 22.000,00 kn mjesečno, da je ugovor o najmu prijevremeno raskinut zbog ponašanja protivnika osiguranja, što je imalo za posljedicu odgovornost protivnika osiguranja za štetu koju trpi predlagatelj osiguranja zbog navedenog u vidu gubitka najamnine. Pored toga, predlagatelj osiguranja navodi da mu protivnik osiguranja s osnove najamnine za 2020. duguje iznos od 22.400,00 kn te za 2021. iznos od 46.000,00 kn, te trošak popravka nekretnina u iznosu od 19.150,00 kn, a koje radove je predlagatelj osiguranja umjesto protivnika osiguranja izvršio na predmetnoj nekretnini, a koji su detaljno specificirani na obračunu štete od 12. siječnja 2021., a koji obuhvaćaju i vrijednost sprave za vježbanje s utezima koja je bez ikakve osnove otuđena iz nekretnina predlagatelja osiguranja.

10. Prijeporno je među strankama i u fazi ovog žalbenog postupka da li je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanja svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja, te da li je učinio vjerojatnim opasnost da bi bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje te novčane tražbine predlagatelja osiguranja.

11. Sud prvog stupnja utvrđuje, a temeljem tužbe poslovni broj P-274/2021, te isprava priloženih uz predmetnu tužbu (izvadak iz zemljišne knjige za kč. br….k.o. P., iz kojeg je razvidno da je predlagatelj osiguranja vlasnik nekretnine koji temeljem ugovora o najmu kuće za stanovanje od 10. ožujka 2020. dao u najam protivniku osiguranja, zapisnika od 1. travnja 2020. iz kojeg je razvidno da je najmoprimac primio kuću u posjed, otkaza ugovora o najmu kuće za stanovanje od 10. ožujka 2020., prometa po računu predlagatelja osiguranja za razdoblje od 1. ožujka 2020. do 1. veljače 2021., potraživanja na osnovi ugovora od 10. ožujka 2020., poreznih rješenja od 21. travnja 2020. i 9. veljače 2021., plan dospijeća poreznih obveza za 2021., uplatnica, opomene predlagatelja osiguranja protivniku osiguranja, zapisnika o primopredaji kuće od 31. ožujka 2021., opomene HEP-a od 17. ožujka 2021., te računa i kaznene prijave da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine, pa isto u korelaciji s činjeničnom da je protivnik osiguranja pravna osoba koja nema druge imovine do one na računima kod banke, sud zaključuje da su ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere iz odredbe čl. 344. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 – dalje: OZ), pa imajući u vidu odredbu čl. 345. st. 1. OZ-a donosi pobijano rješenje.

12. Osnovano protivnik osiguranja u žalbi navodi da pobijano rješenje ne sadrži razloge o tome jesu li kumulativno ispunjene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja.

13. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine propisane su odredbom čl. 344. OZ-a.

14. Prva pretpostavka za određivanje privremene mjere je ta da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a druga pretpostavka je da mora učiniti vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine, osobito time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti, ili na drugi način njome raspolagati. Riječ je dakle, subjektivnom elementu opasnosti povezanim s ponašanjem protivnika osiguranja. Stavkom 2. članka 344. propisano je i to da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. tog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

15. Međutim, u obrazloženju prvostupanjskog rješenja nabrojene su isprave koje je predlagatelj osiguranja priložio uz tužbu i navedeno je da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanja tražbine, kao i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, već samim time što je protivnik osiguranja pravna osoba.

16. Pritom, posve su izostali razlozi, ocjena tih isprava, odnosno razlozi kojim se sud vodio pri utvrđenju da bi u konkretnom slučaju bile ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere u smislu odrede čl. 344. st. 1. i 2. OZ-a.

17. Naime, sud prvog stupnja ne daje razloge o tome kakvu vjerojatnost ti dokazi zapravo pružaju, što oni znače i čime ukazuju na postojanje tražbine predlagatelja osiguranja.

18. Prvostupanjski sud, osim toga ne spominje niti analizira drugu kumulativnu pretpostavku iz čl. 344. st. 1. OZ-a koju ističe predlagatelj osiguranja, a to je da je mjera osiguranja potreba zbog toga što postoji vjerojatnost da će bez takve privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će protivnik osiguranja svoju imovnu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

19. Naime, činjenica da je protivnik osiguranja pravna osoba ne povlači za sobom zaključak da postoji opasnost da će bez takve privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Takva opasnost mora proizlazi iz određenih ponašanja, ili propuštanja protivnika osiguranja koja su svjesna poduzeta radi ugrožavanja ostvarenja tražbine predlagatelja osiguranja, ona postupanja koja stvarno ugrožavaju buduće ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja i subjektivni odnos protivnika osiguranja prema njima, odnosno postupanje protivnika osiguranja koja upućuju na sprječavanje ili znatno otežanje naplate tražbine.

20. Osim toga tražbina čije se osiguranje predlaže, a da bi iz perspektive dužnika, ovdje protivnika osiguranja, posredno moglo imati značajne neznatne štete nužno se mora staviti u vrijednosnu korelaciju s ostatkom vrijednosti imovine dužnika. Subjektivni odnost predlagatelja osiguranja prema opsegu i značenju imovine protivnika osigurnja uslijed određivanja privremene mjere osiguranja ne predstavlja pravnu relevantnu okolnost koja bi oslobodila obveze dokazivanja vjerojatnosti opasnosti prema odredbi čl. 344. st. 2.

21. Pritom, činjenica da protivnik osiguranja u žalbi tvrdi da ostvaruje prihod od 6.000.000.000,00 kn godišnje nije dostatan za zaključak o postojanju neznatne štete, dok se ne utvrdi koliki bi bili rashodi protivnika osiguranja.

22. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će imati u vidu napomene sadržane u ovom rješenju, ukloniti će nedostatke te potom odlučiti je su li ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere.

23. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu čl. 380. toč. 3. ZPP-a.

U Rijeci 14. rujna 2022.

Sutkinja

Helena Vlahov Kozomara