REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U SPLITU

Sukoišanska br. 6, Split

Poslovni broj: 9. P-699/2018-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, po sucu ovog suda Vinki Mitrović, u pravnoj stvari tužitelja B. K. iz Z., OIB: …, koga zastupaju odvjetnici iz O. društva B. i partneri j.t.d. u Z., protiv tuženika E. O. d.d. Z., OIB: …, zastupan po O. G. i partneri d.o.o., radi isplate osigurnine 105.082,17 kn / 13.946,80 eura, na raspravi zaključenoj 30. lipnja 2022., objavljenoj 14. rujna 2022.

p r e s u d i o  j e

I Dužan je tuženik isplatiti tužitelju na ime osigurnine iznos od 105.082,00 kn / 13.946,80 eura s kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razbolje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena i tekućoj od 13.10.2017. godine pa do isplate i naknaditi mu parnični trošak s kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena i tekućoj od prvostupanjskog presuđenja pa do isplate.

II Dužan je tuženik u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe na ime parničnog troška isplatiti tužitelju iznos od 23.235,00 kn / 3.083,81 eura zajedno s zateznim kamatama koje teku po stopi od 5,61%, a u slučaju promjene stope zatezne kamate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužitelj je pred Trgovačkim sudom u Splitu podnio tužbu od dana 14. prosinca 2018. u kojoj navodi kako je tužitelj vlasnik plovila marke Q., dužine 6,35 m, izgrađen od stakloplastike godine 2003., s pogonskim motorom Y. 115, jačine 84,68 kW, serijskog broja trupa …, reg. oznaka ZD …, luke upisa Z. Opisano plovilo tužitelj je osigurao kod tuženika policom pomorskog kasko osiguranja br. … za razdoblje od 4. ožujka 2017. do 4. ožujka 2018. na iznos stvarne vrijednosti od 170.800,00 kn, od čega se na trup odnosi 100.000,00 kn, pogonski motor 50.000,00 kn, pomoćni motor 5.800,00 kn i opremu na iznos od 15.000,00 kn.

2. Dana 11. rujna 2017. u Z. i okolici vladalo je nevrijeme te je padala iznimno jaka kiša. Osigurano plovilo bilo je vezano na registriranom vezu u Z. u U. B. Zbog iznimno jake kiše u brod je upalo toliko vode da samocrpeći kokpit istu nije mogao svu progutati, pa je došlo do potapanja broda. Tužitelj je štetu prijavio tuženiku, koji je pregledao plovilo na suhom i sastavio popis oštećenja. Tužitelj je popravio plovilo, pogonski stroj i opremu sukladno izvidu štete te za popravak ima račune na iznos od 11.415,00 kn, dok za ostalo posjeduje ponude. Tužitelj je podnio tuženiku zahtjev za isplatu osigurnine na mirno, ali je tuženik odbio isplatu tvrdeći da postoje uvjeti za isključenje obveze isplate iz članka 5. stavak 1. točka 6. Uvjeta za osiguranje, jer da plovilo nije bilo zaštićeno pokrivačem/ceradom. Plovilo je imalo na sebi ceradu za zaštitu od kiše i sunca, koje je u osnovi štitilo brod od kiše, ali ne i od nevremena. Radi se o uvoznoj brodici Q. 635. Sukladno odredbama Pravilnika o brodicama i jahtama, uvoznici mogu uvesti samo ona plovila koja su sukladna hrvatskim propisima i normama. Prema odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti, Prilog I, sukladne su brodice koje udovoljavaju hrvatskim normama, a konkretno normi HRN EN ISO 11812:2004, što znači da brodica mora imati brzoprazneći kokpit, te je plovilo izgrađeno upravo s takvim kokpitom. Kokpit koji se nalazi na krmi brodice je samoprazneći, ima izlaz za vodu koja se skuplja u kokpitu. Izlaz je bio slobodan, ali vjerojatno nije mogao primiti svu veliku i dugotrajnu kišu, uslijed čega je došlo do potapanja brodice. Tužitelj smatra da je do štete došlo uslijed elementarne nepogode, koji rizik je pokriven ugovorom o osiguranju, prema članku 3. stavak 1. točka 3. Uvjeta za osiguranje. Na dan štetnog događaja, 11. rujna 2017. padale su u Z. i okolici velike količine kiše, tako da je u šest sati palo 284 litre kiše po m2 (prilaže se izvještaj DHMZ kojeg je pribavio tuženik). Temeljem ovlaštenja iz Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda, Župan Z. županije proglasio je Odlukom od 22. rujna 2017. elementarnu nepogodu i za G. Z., uzrokovanu kišom i poplavama za razdoblje od 11. do 14. rujna 2017. Stoga tužitelj smatra da ga pripada naknada, te potražuje kamatu sukladno odredbama članka 721. PZ-a, po proteku 30-tog dana od kad je štetu prijavio. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka N. K. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev u podnesku od 14. veljače 2022. time da potražuje na ime osigurnine iznos od 105.082,00 kn s kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razbolje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena koja teče od 13.10.2017. pa do isplate, te troškove parničnog postupka.

3. U odgovoru na tužbu od 28. siječnja 2019. tuženik ne spori činjenicu da je tužitelj u vrijeme predmetnog štetnog događaja (11. rujna 2017.) imao sa tuženikom sklopljen Ugovor o osiguranju plovila marke Q., reg. oznaka ZD … po polici kasko osiguranja brodica i jahti br. … sa važenjem od 4. ožujka 2017. do 4. ožujka 2018. U tom smislu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju. U konkretnom se slučaju radi o potraživanju osnovom ugovornog osiguranja (kasko osiguranje motornih vozila), pa su za ocjenu osnovanosti, potom eventualno i visine potraživanje mjerodavne isključivo ugovorene odredbe iz relevantnih Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti (dalje: Uvjeti) kao sastavni dio sklopljenog ugovora. Tuženik osporava osnovanost potraživanja jer iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da je do štete na plovilu, koja je predmet tužbenog potraživanja, došlo (u bitnome) uslijed kišnog nevremena, nakon što se "cockpit" broda napunio vodom (kišnicom), što je uvjetovalo potapanje broda i posljedično nastalu štetu. Stranke su ugovorenim Uvjetima ugovorile i "isključene štete", pa je u sklopu toga odredbom članka 5. stavak 1. točka 8. ugovoreno: "Osiguranjem prema ovim Uvjetima nisu pokrivene… 8) štete nastale kao posljedica nalijevanja morem ili vodom dok je plovilo na vezu, a nije zaštićena pokrivačem (ceradom)". Iz fotografija plovila je razvidno da u vrijeme štetnog događaja plovilo nije bilo pokriveno zaštitnim pokrivačem kakav se koristi radi zaštite brodica od nalijevanja vodom dok je na vezu. Stranke su predmetni ugovor o osiguranju sklopile slobodno, uz poznate i jasne ugovorene odredbe, pa je odredbe ugovora dakako potrebno i primijeniti. Budući se ovdje ostvario ugovoreni uvjet isključene štete, tužbeni je zahtjev neosnovan, te tuženik istog predlaže odbiti uz obvezu tužitelja naknaditi tuženiku troškove postupka. Napominje da citirana odredba ugovornih Uvjeta, koja se tiče isključene štete, ne samo da ni po čemu nije nepoštena, nego suštinski predstavlja odgovarajuću primjenu zakonskih odredaba koje definiraju rizik koji jedino može biti obuhvaćen osiguranjem: da bi neki rizik bio obuhvaćen osiguranjem, on među ostalim mora biti "neizvjestan" i "nezavisan od isključive volje" osiguranika ili ugovaratelja osiguranja (članak 922. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima). Ako brod stoji na vezu bez da je zaštićen od nalijevanja vodom odgovarajućim pokrivačem za brod (a k tome i uz vrlo vjerojatno neispravan sustav samopražnjenja) takav rizik ne može biti obuhvaćen (kasko) osiguranjem, odnosno po samom zakonu se radi o neosiguranom riziku. To stoga što se u tom slučaju radi o slučaju koji nije nezavisan od isključive volje osiguranika (naprotiv), a nastanak štete postaje vrlo izvjestan (prije ili poslije brod će se napuniti kišnicom). Drugačije gledano, tuženik je sklapanjem ugovora i naplatom odgovarajuće premije za to, preuzeo i odgovarajuće rizike. Nisu preuzeti oni rizici, niti je plaćena premija za one rizike čije je ostvarenje izvjesno. Opreza radi, tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva jer visina štete ni približno ne iznosi koliko se tužbom potražuje.

4. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom dozvola za plovidbu brodice izdata od L. kapetanije Z. K. UP/I-342-12/15-01/12185 izdane 23. srpnja 2015. za brodicu reg. oznake ZD … (list 4), voditelj brodice br. B … izdate 8. kolovoza 2017. u Z. za K. B. (list 5), polica kasko osiguranja brodica i jahti br. 804042841 na rok važenja od 4.3.2017.-4.3.2018. (list 6), meteorološki podaci izdati od strane RH Državni hidrometeorološki zavod Klasa: 920-03/17-01/710 Urbroj: 554-04-03/01-18-6 datirano Z., 9. listopada 2018. dostavljeno odvjetničkom društvu B. i partneri (list 7), prijava nesreće brodice datiran 11. rujna 2017. (list 8-10), potvrda izdata od strane Ministarstva mora, prometa, infrastrukture L. kapetanija Z. Klasa: 342-27/177-01/54 Urbroj: 530-04-4- 4-1-17-01 od 12. rujna 2017. (list 11), zapisnik o izvršenom inspekcijom pregledu brodice sačinjen od strane Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture L. Z. K.: 342- 24/17-01/264 Urbroj: 530-04-4-4-1-17-01 (list 13), izvid štete E. br. … (list 14-15), crno bijele fotografije oštećenja na brodici (list 16-31), ponuda 25-2017 izdata od M. interijeri Z. (list 32), ponuda br. 20/01/2017 Y. O. (list 33), ponuda 42 A. vl. T. P., Z. (list 34), ponuda br. 020018045 izdata od W. d.o.o. Z., procjembena lista Y. trofej moto d.o.o. Z. (list 36-38), predračun br. 0271/21 od 14. rujna 2017. H. budi d.o.o. B. (list 39), dopis E. P. Z., Odjel šteta datiran Z., 7. studenog 2017. (list 40), uvjeti kasko osiguranje brodica i jahti E. koji se primjenjuje od 2. lipnja 2008. (list 41-46), Odluka Z. županije, Župan, Klasa: 920-11/17-01/11 Urbroj: 2198/1-01-17-198 datirana Z., 22. rujna 2017. (list 60- 61), Državni hidrometeorološki zavod Klasa: 920-03/17-01/796 Urbroj: 554-03-02/12-17- 3 datiran Zagreb, 2. studenog 2017. vremensko izvješće koje je dostavljeno E. osiguranju d.d. P. Z. (list 74-76), izvješće DHZ Klasa: 920-03/17-01/796 Urbroj: 554- 03/1-17-6 datirano Z., 28. prosinca 2017. (list 83-84), fotografija pod naslovom "proglašenje elementarne nepogode u Z. županiji" datirana 22. rujna 2017. (list 87-88), vještački nalaz 8i mišljenje N. K., dipl. ing. stalni sudski vještak za strojarstvo, promet, motorna vozila, brodove i brodske havarije 16.1.2022. (list 106-121).

5. Tužbeni zahtjev je u cijelosti osnovan.

6. Osnovan je zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka.

7. Nije prijeporno da je predmetno plovilo vlasništvo tužitelja dana 11. rujna 2017. bilo vezano na stalnom vezu u Z. U. B., te da je naznačenog dana došlo do potapanja brodice sukladno fotografijama koje su priložene spisu na način da se krmeni kokpit napunio morem i kišom. Prema postojećoj fotodokumentaciji u predmetnom spisu razvidno je da je plovilo nad krmenim dijelom kokpita imalo inox konstrukciju koja je u gornjem dijelu bila natkrivena sa tendom koja kokpit štiti od sunca i kiše, dok su bočne stranice predmetne tende bile podignute odnosno u trenutku havarije su postavljene uz gornji rub konstrukcije. Na ročištu od 19. studenog 2020. na kojem je pristupio tužitelj B. K. isti je naveo da je njegova brodica u trenutku kad je nastala nepogoda imala tendu od sunca, pokrivala je kokpit s gornje strane dok bočne strane nisu bile spuštene, a što odgovara stanju iz fotodokumentacije. Vještak N. K. koji je od strane suda dobio zadatak da utvrdi uzrok nastale štete na brodici i da procijeni vrijednost nastale štete, je uočio da je na bočnim krmenim dijelovima predmetne brodice prema postojećoj fotodokumentaciji vidljivo da su ugrađene kopče na koje se hvataju bočni dijelovi tende i na taj način da se zatvara kokpit. U svezi mehanizma potonuća vještak utvrđuje da je velika količina kiše (70 l na m2) nošena jakim vjetrom južnih smjerova brzine do 61 km/h, kroz vremenski interval od oko 1 sat, uzrokovala punjenje kokpita količinom oborima koje se nisu dovoljno brzo praznile kroz otvore samopraznećeg kokpita. Vještak utvrđuje da je iz fotodokumentacije razvidno da je u trenutku potonuća predmetna brodica bila pramcem okrenuta prema obali a krmenim dijelom otvorena prema južnom vjetru te povećanom količinom oborina u kokpit sa vremenom dolazi do postepenog potonuća krme koju iz smjera juga oplakuju valovi južnog vjetra. Nadalje da su spisu ne postoji tehnički podatak o prohodnosti otvora samopraznećeg kokpita, tj. da li je u trenutku havarije zbog mogućeg ulaska nečistoće u otvore, poprečni presjek istih smanjen, odnosno mogućnost odvoda oborina iz kokpita smanjena. U trenutku kada krma zbog konstantnog nalijevanja oborina i nedovoljno brzom pražnjenju kokpita dođe u razinu s morem, počne brzo nalijevanje kokpita morem i brzo potonuće krmenog dijela, a što vještak zaključuje temeljem uvida iz fotodokumentacije. Vještak smatra da su tri ključna parametra bitna za potonuće predmetne brodice, a sve prema uvjetima koji su vladali na brodici i oko brodice u trenutku potonuća. Prvi parametar je količina oborina koji ulazi u kokpit, drugi jest količina oborina koja izlazi iz kokpita kroz otvore samopraznećeg kokpita i treći parametar je stanje mora kojem je krmeni bio broda bio okrenut.

8. Budući nije prijeporno da je u trenutku nastanka štetnog događaja 11. rujna 2017. u kojem je došlo do potonuća brodice tužitelja, između stranaka bio zaključen Ugovor o osiguranju plovila temeljem police kasko osiguranja brodica i jahti br. … sa važenjem od 4. ožujka 2017. do 4. ožujka 2018., a čiji sastavni dio su Uvjeti za kasko osiguranje brodica i jahti (06.01a-2-1), tuženik osporava potraživanje tužitelja jer se radi o primjeni odredbi iz članka 5. stavak 1. točka 8. Uvjeta, koji isključuju primjenu osiguranja po navedenom štetnom događaju. Naime, iako se tuženik poziva na primjenu točke 8. iz članka 5. stavak 1. Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti iz priloženih Uvjeta neprijeporno proizlazi da je upravo u članku 5. stavak 1. točka 6. propisano da osiguranjem nisu pokrivene štete nastale kao posljedica nalijevanja morem ili vodom dok je plovilo na vezu, a nije zaštićeno pokrivačem (ceradom). Međutim, tužitelj navodi da je brodica imala ugrađeni samoprazneći kokpit, da brodica ne zahtjeva pokrivanje ceradom jer da udovoljava hrvatskim normama koje ne predviđaju pokrivanje ceradom a niti predviđa ugradnju kopči za ceradu, kao ni bilo kakvi drugi tehnički pripravci, te da se kupnjom brodice ne isporučuje nikakva cerada. Utvrđena neprijeporno činjenica jest da je brodica u trenutku štetnog događaj imala konstrukciju s tendom koja je pokrivala kokpit s gornje strane, dok bočne strane nisu bile spuštene. Tužitelj smatra da za predmetnu brodicu protukišna integralna cerada nije predviđena, budući udovoljava odredbama Pravilnika za statutarnu certifikaciju brodova i jahti, te hrvatskoj normi HRN EN ISO 11812:2004, jer ima brzo prazneći kokpit, a slike brodice koju je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu da su neusporedive s predmetnom brodicom, koja je dužine 6,35m, a niti je tužitelj štetu prouzročio namjerno ili iz krajnje nepažnje, već da se radilo o elementarnoj nepogodi propisanoj člankom 3. stavak 1. točka 3. dakle osiguranom riziku Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti, jer je do štete na brodu nastalo uslijed elementarne nepogode uzrokovane poplavama na području grada Z. i ostalih gradova, a koja je proglašena temeljem Odluke Z. županije od 22. rujna 2017. Člankom 3. stavak 1. točka 3 Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti propisan je osigurani rizik od štete nastale uslijed elementarne nepogode uključivo i plimni val. 9. Neprijeporno jest da je nalijevanje kokpita morem nastalo uslijed ogromne količine kiše (prema podacima DHMZ 70 litara/m2) nanošenja jakim vjetrom južnih smjerova brzine do 61 km/h, a kroz vremenski interval od oko 1 sat što je uzrokovalo punjenje kokpita količinom oborina koje se nisu dovoljno brzo praznile kroz otvore samopraznećeg kokpita kako je to utvrdio sudski vještak Neven Kralj u svom mišljenju. Nadalje, vještak zaključuje da su tri ključna parametra bitna za potonuće predmetne brodice a sve prema uvjetima koji su vladali na brodici i oko brodice u trenutku potonuća, time da je prvi parametar količina oborina koje ulaze u kokpit, drugi je količina oborina koje izlaze iz kokpita kroz otvore samopraznećeg kokpita, i treći parametar je stanje mora kojem je temeljni dio broda bio izložen. Sud je prihvatio kao neprijepornu činjenicu da je u trenutku nastanka štetnog događaja vladalo takvo nevrijeme praćeno obilnim kišom i vjetrom koje je od strane Zadarske županije proglašeno elementarnom nepogodom i to od 11.-14. rujna 2017. za koje razdoblje je prouzročena velika šteta na stambenim objektima, infrastrukturi, komunalnim objektima, javnim objektima, gospodarskim objektima i poljoprivredi. Stoga se neprijeporno zaključuje da je upravo nepredviđena količina oborina, kao i stanje mora, za koje je proglašena elementarna nepogoda uzrokovalo nastanak potonuća predmetne brodice, nezavisno od činjenice kojom brzinom je pražnjen kokpit brodice.

10. Člankom 704. stavak 1 Pomorskog zakonika (Narodne novine br. 181/204, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19, u daljnjem tekstu PZ) je propisano ako u ugovoru o osiguranju nije drukčije određeno, pomorskim osiguranjem pokrivaju se rizici kojim je izložen osigurani predmet plovidbe i to pomorska nezgoda, elementarna nepogoda, eksplozija, požar i razbojništvo. Stoga neprijeporno jest da elementarna nepogoda spada u pokriveni rizik kako to proizlazi iz tuženikovih Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti, te ne postoji odredba koja bi isključivala elementarnu nepogodu. Neprijeporno jest da su isključene štete iz osiguranja temeljem članka 5. stavak 1. točka 6. navedenih Uvjeta nastale kao posljedica nalijevanja morem ili vodom dok je plovilo na vezu, a nije zaštićeno pokrivačem (ceradom). U konkretnom slučaju plovilo tužitelja je bilo zaštićeno ceradom, jer je to razvidno iz fotodokumentacije time da jedini nedostatak u tome što cerada nije bila spuštena te na takav način omogućavala veću zaštitu od oborina. Međutim, navedeni članak 5. stavak 1. točka 6. Uvjeta ne propisuje izgled pokrivača odnosno cerade već tuženik nudi opcije iz odgovora na tužbu za brodice u naravi glisere koji ni u kom slučaju se ne mogu usporediti s brodicom tužitelja koja je dužine preko 6 metara. Člankom 708. PZ-a je propisano koje su štete isključene iz osiguranja a koje su nastale posredno ili neposredno zbog namjernog postupka osiguranika, dok su u stavku 2. između ostalog navoda da ako u ugovoru o osiguranju nije drukčije određeno da su iz osiguranja isključene štete nastale posredno ili neposredno zbog krajnje nepažnje osiguranika, namjernog postupka ili krajnje nepažnje osoba za čije postupke , prema samom zakonu, odgovara osiguranik. Sud je mišljenja da se navedene zakonske odredbe Pomorskog zakonika ne mogu primijeniti na konkretan slučaj, jer je neprihvatljivo za očekivati da bi u tijeku ljetnih mjeseci (dan nastanka štetnog događaja je bio 11. rujna 2019.), moglo nastupiti nepredviđeno nevrijeme izazvano velikim oborinama i vjetrom koje je proglašeno elementarnom nepogodom za više dana, a koje je bilo uzrok nastanka štete na brodici tužitelja, te se propust tužitelja ne može pripisati namjernom ili nemarnom ponašanju koji u datom trenutku nastanka elementarne nepogode nije na brodici imao spuštene bočne strane tende koja je pokrivala kokpit, što tužitelj i navodi. Dakle neprijeporno jest da je uzrok štete nalijevanje morem, oborinama i vjetrom u kokpit brodice radi kojeg je došlo do potonuća, međutim sve je to posljedica nastanka elementarne nepogode koja je upravo zbog takvih vremenskih uvjeta i proglašena od strane Zadarske županije. Za navesti je da članak 5. stavak 1. točka 6. Uvjeta ne kaže kakvom bi ceradom trebala biti zaštićena brodica te se u ovom slučaju zaključuje da je brodica imala tendu na konstrukciji koja je bila ugrađena poviše kokpita, ali u datom trenutku nastanka štetnog događaja u cijelosti kokpit nije bio zaštićen tendom, međutim to ne umanjuje odgovornost tuženika da sukladno članku 3. stavak 1. točka 3 Općih uvjeta tužitelju naknadi štetu.

11. Prema procjeni sudskog vještaka N. K. na koje stranke nisu imali primjedbe visina štete je obračunata sukladno ponudama koje su priložene predmetnom spisu, a koje su korektno sačinjene prema materijalu i broju radnih sati, sukladno raspodjeli svota osiguranja po predmetnoj kasko polici koja ukupna visina štete iznosi 105.082,17 kn / 13.946,80 eura a koje vještvo je sud u cijelosti prihvatio kao uvjerljivo i stručno, sukladno postojećim dokazima, te je tužbeni zahtjev usvojen sve kako je presuđeno u točci I izreke presude.

12. Odluka o troškovima postupka temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 dalje ZPP-a) te je tužitelju priznat trošak za sastav tužbe od 12. prosinca 2018. po 250 bodova, sastav podneska od 21. ožujka 2019. po 250 bodova, podnesak od 25. studenog 2019. po 250 bodova, zastupanje na ročištu od 2. ožujka 2021. po 250 bodova, podnesak od 14. veljače 2022. po 250 bodova, zastupanje na ročištu od 30. lipnja 2022. po 250 bodova, što primjenom OTbr. 7. stavak 1., 8. stavak 1., 9. stavak 1. i 42. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/12) iznosi ukupno 1.500 bodova, odnosno 15.000,00 kn, trošak PDV od 375,00 kn, pristojba tužbe od 1.430,00 kn, pristojba odluke 1.430,00 kn, prema Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine br. 157/15, 110/15, 118/18) trošak vještačenja 5.000,00 kn, što sveukupno iznosi 23.235,00 kn / 3.083,81 eura , sve kako je presuđeno u točci II izreke presude.

U Splitu 14. rujna 2022.

Sudac

Vinka Mitrović, v.r.

Pravna pouka:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi preko ovog suda za Visoki Trgovački sud Republike Hrvatske u tri primjerka.

Dna:

- J. B., Z.

- D. S., S.

- u spis