Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 68 Gž Ob-748/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Željke Rožić Kaleb, kao predsjednice vijeća, Marine Kunić Stipčić, kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Andrine Raspor Flis kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Z. B. iz V., OIB: …, zastupane po punomoćnici N. B., odvjetnici u S., protiv tuženika Lj. B. pok. S. iz V., OIB: …, zastupanog po punomoćniku I. P., odvjetniku u S. G., radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj P Ob-561/19, od 30. travnja 2021. ispravljene rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj P Ob-561/19, od 18. svibnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 13. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj P Ob-561/19, od 30. travnja 2021. ispravljena rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj P Ob-561/19, od 18. svibnja 2021., u izreci pod toč. II i III.

II Odbija se djelomično žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj P Ob-561/19, od 30. travnja 2021. ispravljena rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj P Ob- 561/19, od 18. svibnja 2021. u izreci pod toč. III.

r i j e š i o  j e

I Ukida se djelomično presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj P Ob-561/19, od 30. travnja 2021. ispravljena rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj P Ob-561/19, od 18. svibnja 2021 u dijelu izreke pod toč. I 1. kojim je utvrđeno da je tužiteljica vlasnica u 4/25 dijela č. zem. 2558/2,2558/3 i 2558/4 sve z. ul. 218 k.o. V., što u naravi predstavlja obiteljsku kuću i u tom dijelu se odbacuje tužba.

II Odbija se zahtjev tužiteljice za nadoknadu troška žalbe kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja, ispravljenom rješenjem odlučeno je:

"I. Prihvaća se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji glasi:

1. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnik za 4/25 dijela č. zem. 2558/2,2558/3 i 2558/4 sve z. ul. 218 k.o. V., što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom pa se ovlašćuje tužiteljica da temeljem ove presude zatraži i u zemljišnim knjigama postigne upis prava vlasništva za 4/25 dijela č. zem. 2558/2,2558/3 i 2558/4, sve z. ul. 218 k.o. V. na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu točke 1. i to glede zahtjeva za utvrđenje suvlasništva za daljnji suvlasnički omjer iznad dosuđenih 4/25 dijela, do zatraženih ½ dijela prava vlasništva č. zem. 2558/2,2558/3 i 2558/4 sve z. ul. 218 k.o. V. što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom sa ovlaštenjem na uknjižbu.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove ovog postupka."

2. Protiv dijelova citirane presude, ispravljene rješenjem, pod toč. II. i III. izreke je pravovremeno podnijela žalbu tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/0857/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14-Odluka Ustavnog suda RH, 70/19 i 80/22, u daljnjem tekstu: ZPP) i predložila je da drugostupanjski sud preinači pobijane dijelove sukladno žalbenim razlozima ili ukine i vrati predmet na ponovno suđenje te je tražila trošak žalbe specificiran u žalbi.

3. Tuženik nije odgovorio na žalbu.

4. Protiv dijela citirane presude, ispravljene rješenjem, pod toč. I. 1. izreke kojim je tužiteljica utvrđena vlasnicom obiteljske kuće I protiv toč. III. izreke je pravovremeno podnio žalbu tuženik bez određenih zakonskih razloga za žalbu i predložio je da drugostupanjski sud preinači pobijane dijelove sukladno žalbenim razlozima.

4.1. Tuženik ne osporava utvrđenje da je tužiteljica vlasnica odnosno suvlasnica u 4/25 dijela zemljišta, označenog u izreci niti ovlaštenja za upis toga prava na njeno ime i brisanje toga prava u navedenom omjeru sa imena tuženika.

5. Tužiteljica nije odgovorila na žalbu tuženika.

6. Žalba tužiteljice je neosnovana, a žalba tuženika je djelomično osnovana.

7. Ispitujući pobijanu presudu službenoj dužnosti, na temelju čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud, odlučujući o utvrđenju prava vlasništva na obiteljskoj kući, počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 9. ZPP, a nije počinio ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti i da je pravilno primijenio materijalno pravo.

8. Sud je počinio navedenu apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka jer je odlučio ovom presudom u odnosu na obiteljsku kuću, o kojoj je već pravomoćno odlučeno presudom suda prvog stupnja poslovni broj P Ob-369/15 od 24. kolovoza 2018. u kojoj je, između ostalog, pod toč. I izreke odlučeno: "Utvrđuje se tužiteljica vlasnikom za 1/6 idealnog dijela cjeline obiteljske kuće izgrađene na č. zem. 2558/2,2558/3 i 2558/4, z. ul. 218 k.o. V., pa joj je tuženik dužan u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe ispustiti ispravu podobnu za upis njenog prava vlasništva, a ukoliko tako ne postupi takvu ispravu zamijenit će ova presuda".

9. Iz izreke pobijane presude proizlazi da je utvrđeno da je tužiteljica vlasnica odnosno suvlasnica u 4/25 dijela, u izreci opisanih nekretnina, u naravi obiteljska kuća s okućnicom (zemljištem). Kada se navedeni omjeri svedu na zajednički od 150, presuđena 1/6 dijela obiteljske kuće je 25/150 dijela, a 4/25 dijela je 24/150 dijela odnosno presuđeni dio od 1/6 dijela kuće je veći dio od dijela utvrđenog ovom presudom, pa suprotno žalbenom razlogu tuženika, nema osnove da se od dosuđenog dijela u obiteljskoj kući u pobijanoj odluci oduzme presuđeni dio već je na temelju čl. 369. st. 2. ZPP valjalo odlučiti kao u izreci pod toč. I rješenja.

10. Suprotno žalbenom razlogu tužiteljice, presuda nema nedostataka da se ne bi mogla ispitati, razlozi presude nisu nejasni i proturječni i nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja spisa pa sud nije počinio apsolutno bitnu povredu odredaba postupka, na koju ukazuje tužiteljica.

11. Također, suprotno žalbenom razlogu tužiteljice, činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno i ono žalbenim razlozima nije dovedeno u sumnju.

12. Tužiteljica neosnovano svoju ocjenu dokaza suprotstavlja ocjeni suda u pogledu utvrđenja odlučnih činjenica i to na način kako njoj ide u korist, a samo je sud ovlašten ocjenjivati provedene dokaze.

13. Nije sporno da je predmetna obiteljska kuća izgrađena na zemljištu tuženika i to na česticama, pobliže opisanih u izreci pobijane odluke.

14. Sud je u postupku pravilno utvrdio, na temelju provedenih dokaza, navedenih u pobijanoj odluci i za to iznio valjane razloge, koje u cijelosti prihvaća ovaj sud, da je predmetna obiteljska kuća u vrijeme zaključenja braka 1974. (očitom greškom u pisanju je pogrešno navedeno da je to bilo 1984. pa se ne radi o bitnoj povredi odredaba postupka kako pogrešno smatra tužiteljica) bila u stadiju izgrađenosti da je u njoj bilo moguće stanovati (izgrađena je do polovine dijela prema projektnoj dokumentaciji) te da se u njoj stanovalo (kao i u Z., u kući roditelja tužiteljice) do odlaska u K. 1975. gdje su bili do 1979., da je gradnja kuće završila 1986., kako navodi tuženik odnosno 1988. kako navodi tužiteljica, kada je nadograđena kuhinja i garaža, zajedničkim sredstvima stranaka, čiji je doprinos u nadogradnji kao i u ulaganju za uređenje kuće i njezin dovršetak, podjednak, zbog razloga navedenih u pobijanoj odluci, da je nadogradnjom objekta, učinjenom za vrijeme trajanja braka, tužiteljica svojim radom bitno doprinijela povećanju posebne imovine svoga bivšeg supruga, da je o navedenom postojala suglasnost stranaka odnosno sporazum, slijedom čega tužiteljica ima pravo na stvarnopravni zahtjev s osnova bračne stečevine jer ulaganje u posebnu imovinu bračnog druga može biti od utjecaja na stvarnopravne odnose samo pod pretpostavkom da se radi o bitnim promjenama u stanju i vrijednosti posebne imovine bračnog druga, na način da ona postane zajedničkom imovinom, a navedeno se žalbom niti ne osporava.

15. Na žalbene navode tužiteljice valja navesti da uređenje okućnice nije relevantno za ocjenu suda kada je stambeni objekt izgrađen.

16. Suprotno žalbenom razlogu tužiteljice, sud je pravilno primijenio materijalno pravo odnosno Zakon o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine br. 11/78, 27/78, 45/89, 59/90, 25/94 i 162/98), koji je stupio na snagu 1. siječnja 1979. pa je mjerodavan za primjenu u konkretnom slučaju, jer je bio na snazi u vrijeme kad je izgrađen odnosno dovršen, stambeni objekat, a ne Obiteljski zakon (Narodne novine, broj: 162/98), koji je stupio na snagu 1. srpnja 1999. te je na temelju nalaza i mišljenja građevinskog vještaka utvrdio da vrijednost zemljišta predstavlja 58/100 dijela u odnosu na ukupnu vrijednost nekretnine tj. zemljišta zajedno sa zgradom jer prema procjeni vještaka ukupna vrijednost cjelokupnog objekta tj. zemljišta i zgrade iznosi 222.828,00 Eur od čega na zemljište otpada 128.452,16 Eur, pa je vrijednost kuće 94.375,84 Eur, a obzirom na stupanj izgrađenosti zgrade u trenutku sklapanja braka (oko polovina zgrade prema projektnoj dokumentaciji) te s obzirom na osposobljenost tog dijela kuće za stanovanje u trenutku sklapanja braka te vodeći računa o ulaganju u taj dio zgrade, zatim izgradnju druge polovine zgrade za vrijeme trajanja braka sud je pravilno ocijenio da bi od 42/100 dijela, koliko otpada na vrijednost same zgrade u odnosu na ukupnu vrijednost procijenjene nekretnine, udio tužiteljice iznosio 16/100, a tuženika 26/100. Kada se tome doprinosu tuženika pribroji 58/100 dijela koliko mu pripada s obzirom na zemljište na kojem je izgrađena zgrada koje predstavlja njegovu posebnu imovinu, to je suvlasnički omjer tuženika 84/100 a tužiteljice 16/100, odnosno ukupno 4/25 suvlasničkog dijela predmeta spora pa se suprotna razlaganja tužiteljice, koja smatra da je njezin udio u predmetu spora ½ dijela, ne mogu prihvatiti jer nemaju uporišta u provedenim dokazima.

17. Tužiteljica tek u žalbi prigovara mišljenju građevinskog vještaka u pogledu procijenjene vrijednosti zemljišta, a tijekom postupka tome nije prigovarala niti predlagale dokaze u svezi toga, kao u žalbi, što je nedopušteno u smislu čl. 352. st. 1. ZPP i ne utječe na pravilnost odluke.

18. Odluka o trošku postupka je pravilna obzirom na djelomičan i podjednak uspjeh stranaka u ponovnom suđenju. Naime, već je presudom suda prvog stupnja poslovni broj P Ob-369/15 od 24. kolovoza 2018. pravomoćno odlučeno o dotadašnjem trošku postupka, osim o daljnjem zahtjevu tužiteljice za nadoknadu troška postupka u odnosu na odbijajući dio presude, koji je ukinut. U ponovnom suđenju tužiteljica je uspjela djelomično, u odnosu na zemljište, a tuženik u odnosu na utvrđenje suvlasništva u kući. Tužiteljica nije određeno osporila odluku o trošku, kao niti tuženik, koji je samo naveo da je uspjeh tuženika veći, pozivajući se na već pravomoćno odbijanje tužbenog zahtjeva tužiteljice, međutim, kao što je navedeno, o tome trošku je već djelomično pravomoćno odlučeno, slijedom čega žalbeni navodi nisu osnovani.

19. Radi navedenih razloga je odlučeno kao u izreci ove presude pod toč. I i II na temelju čl. 368. st. 1. ZPP.

20. Odluka pod toč. II rješenja je donijeta na temelju čl. 166. st. 1. ZPP u svezi čl. 154. st. 1. ZPP jer tužiteljica nije uspjela sa žalbom.

21. Nepobijani dio presude pod toč. I. 1., koji se odnosi na zemljište, ovlaštenje za upis toga prava na ime tužiteljice i brisanje toga prava u utvrđenom omjeru sa imena tuženika nije ispitivano (čl. 365. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 13. rujna 2022.

Predsjednica vijeća:

Željka Rožić Kaleb, v.r.