Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 79 Gž-2844/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu 1. predlagatelja M. T.1 iz D. B., OIB: … i 2. predlagateljice M. T. iz D. B., OIB: …, oboje zastupani po punomoćniku Z. B., odvjetniku iz Z.1 , protiv protustranke T. R. iz D. B., OIB: …, zastupanog po punomoćniku I. B., odvjetniku iz Z.2 , radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću poslovni broj R1-166/2020-19 od 19. svibnja 2022., dana 13. rujna 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke T. R., kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću poslovni broj R1- 166/2020-19 od 19. svibnja 2022.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

1. Uređuje se međa između nekretnina stranaka, i to nekretnine 1.-predlagatelja M. T.1 iz D. B., OIB: …, katastarske oznake čestice br. 3477/1 gmajna u L., šuma sa 673 m2, upisana u z.k. ul. 5145 k.o. B. D. i nekretnine protustranke T. R. iz D. B., OIB: …, katastarske oznake čestice br. 3477/3 gmajna, šuma sa 317 m2, upisana u z.k. ul. 1390 k.o. B. D., linijom označenom točkama A1, A2,1, 2,3, 4,5, 6,6A prema skici očevida br. 1 stalnog sudskog vještaka za geodeziju J. Ž. od dana 19. svibnja 2022. u ukupnoj dužini od 48,82 m, time da je udaljenost između točaka A1-A2 9,69 m, točaka A2-1 10,08 m, točaka 1-2 5,93 m, točaka 2-3 5,33 m, točaka 3-4 6,35 m, točaka 4-5 4,20 m, točaka 5-6 4,29 m i točaka 6-6A 2,95 m.

Točke A1 i 6A u naravi predstavljaju drvene kolce koji su zabijeni u zemlju na licu mjesta po stalnom sudskom vještaku za geodeziju J. Ž. dana 19. svibnja 2022. Točke A2,1, 2,3, 4,5, 6 u naravi predstavljaju postojeće drvene stupove između kojih je razvučeno žičano pletivo.

2. Uređuje se međa između nekretnina stranaka, i to nekretnine 2.-predlagateljice M. T.2 iz D. B., OIB: …, katastarske oznake čestice br. 3477/6 gmajna-vodno dobro, oranica sa 12 m2, upisana u z.k. ul. 1281 k.o. B. D. i nekretnine protustranke T. R. iz D. B., OIB: …, katastarske oznake čestice br. 3477/3 gmajna, šuma sa 317 m2, upisana u z.k. ul. 1390 k.o. B. D., linijom označenom točkama 6A, 7 i 8 prema skici očevida br. 1 stalnog sudskog vještaka za geodeziju J. Ž. od dana 19. svibnja 2022. u ukupnoj dužini od 5,49 m, time da je udaljenost između točaka 6A-7 1,27 m i točaka 7-8 4,22 m.

Točke 7 i 8 u naravi predstavljaju postojeće drvene stupove između kojih je razvučeno žičano pletivo.

3. Nalaže se protustranci nadoknaditi predlagateljima troškove ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 1.750,00 kuna, u roku od 15 dana.

2. Protiv navedenog rješenja žali se protustranka zbog žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. toč 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP). Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

3. Žalba protustranke je neosnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji mu je prethodio ovaj sud ne nalazi da je sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje povrede ovaj sud na temelju čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

5. Protustranka u žalbi daje svoju ocjenu izvedenih dokaza, te osporava razloge rješenja kojima su ocijenjeni izvedeni dokazi. Sud prvog stupnja je tijekom postupka raspravio sva sporna pitanja i ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te na temelju izvedenih dokaza i njihove pravilne ocjene (čl. 8. ZPP) potpuno i valjano utvrdio činjenično stanje.

6. Predmet ovog postupka jest zahtjev 1. i 2. predlagatelja za uređenje međe između nekretnine k. č. br. 3477/1 upisane u zk.ul. 6145 k.o. B. D. i k. č. br. 3477/6 upisane u zkul. 1281 k.o. B. D., u vlasništvu i posjedu 1. i 2. predlagatelja nasuprot nekretnine k. č. br. 3477/3 upisane u zk.ul. 6145 k.o. B. D., u vlasništvu i posjedu protustranke.

7. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporna linija međe između k. č. br. 3477/1 i k. č. br. 3477/3 k.o. B. D. u dijelu u kojem ona ide linijom označenom točkama A1 i A2.

8. No sporna je linija međe između k. č. br. 3477/1 i k. č. br. 3477/3 k.o. B. D. i k. č. br. 3477/ i k. č. br. 3477/3 k.o. B. D. u preostalom dijelu koja ide linijom označenom na skici lica mjesta geodetskog vještaka J. Ž. točkama A2, A, B, C, D, kako je pokazuje protustranka odnosno točkama A1, A2, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 6A, 7, 8, kako ju pokazuju 1. i 2. predlagatelji

9. Ocjenjujući iskaze 1. i 2. predlagatelja, protustranke i svjedoka L. B. i A. R. sud prvog stupnja zaključuje da su puno logičnije i životno uvjerljivije tvrdnje 1. i 2. predlagatelja da su upravo oni posjedovali svoje nekretnine do linije postojeće ograde prema nekretnini protustranke, nego tvrdnje protustranke i svjedoka L. B. Naime, upravo je protustranka na liniju međe između predmetnih nekretnina stranaka postavila ogradu i drvene stupce fiksirala u zemlju, slijedom čega, suprotno tvrdnji protustranke i iskazu saslušanih svjedoka sud prvog stupnja zaključuje da je stara oronula ograda koju je protustranka uklonila bila upravo na mjestu na kojem se sada nalazi postojeća ograda i da su predlagatelji s jedne strane ograde, a protustranka s druge strane ograde, održavali svoje nekretnine. Stoga, po mišljenju suda prvog stupnja nema razloga zašto bi protustranka sama postavila novu ogradu južnije od stare ograde i unutar svoje nekretnine, osim ako se stara ograda koju je protustranka uklonila nije nalazila upravo na mjestu na kojem je protustranka postavila novu ogradu niti zašto bi protustranka, kada je već sama postavila ogradu, održavala zemljišnu površinu preko ograde kao svoju, pri čemu povremenom košnjom trave iza ograde ne nastaje, niti posjed stvari, niti posjed prava.

10. Nadalje, prema ocjeni suda prvog stupnja, čin kojim je protustranka sjeverno od postojeće ograde zabila drvene stupce u zemlju u namjeri da između njih razvuče žičano pletivo i pomakne postojeću ogradu sjevernije provociran je isključivo rezultatima geodetskog mjerenja koje je obavio geodeta kojeg je izabrala, koji je pokazao katastarske granice nekretnina stranaka koje doista idu linijom koja spaja drvene kolce zabijene sjeverno od postojeće ograde (tako i na skici očevida br. 2. mjerničkog vještaka J. Ž. od 19. svibnja 2022.), međutim, samom činjenicom da katastarske granice nekretnina idu linijom koja se razlikuje od jasno vidljive i postojećom ogradom obilježene linije nipošto ne znači da je protustranka ovlaštena sama pomicati postojeću ogradu, pozivajući se na katastar zemljišta, jer na liniju razgraničenja između zemljišnih čestica utječu i drugi parametri koji mogu provocirati i drukčije razgraničenje nekretnina nego što to proizlazi iz katastarskog operata zemljišta.

11. Kako je neposrednim opažanjem na terenu nesumnjivo utvrđeno da se između nekretnina stranaka nalazi ograda na drvenim stupcima između kojih je razvučeno žičano pletivo i da se radi o postojanoj ogradi, a sam čin kojim je protustranka zabila drvene kolce u zemlju na liniju razgraničenja prema katastarskom nacrtu samo je privremene naravi, time faktična vlast predlagatelja glede njihovih nekretnina na spornoj površini nije prestala, niti je ona prekinuta u smislu čl. 19. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, – dalje:ZVDSP). Osim toga i sama protustranka priznaje da u ovom času ne zadire u prostor iza postojeće ograde, a predlagatelji navode kako taj prostor i nadalje održavaju i faktično s njime raspolažu, te kako nije sporno da se u ovom času između stranaka ne vodi nikakva posjedovna parnica, pa u konkretnom slučaju nisu nastupile okolnosti zbog kojih bi posjed predlagatelja prestao i da njihov posjed neprekidno traje i dalje.

12. Polazeći od utvrđenja da u konkretnom slučaju među između nekretnina stranaka nije bilo moguće urediti prema katastarskom nacrtu, jer stranke na to suglasno ne pristaju, da je glede uređenja međe bilo sporazuma susjeda čija je međa u pitanju u dijelu međe između k. č. br. 3477/1 i k.č.br.3477/3 k.o. B. D. (list 33) označenom točkama A1 i A2, te kako je na temelju rezultata provedenog dokazivanja utvrđen posljednji mirni posjed 1 i 2. predlagatelja koji ide linijom postojeće ograde označenom točkama A2,1, 2,3, 4,5, 6,6A, 7 i 8, slikovno prikazanom u skici očevida br. 1. mjerničkog vještaka J. Ž. od 19. svibnja 2022., sud prvog stupnja primjenom odredbi iz čl. 103. st. 3. ZVDSP uređuje među međašnom linijom dijelom prema sporazumu stranaka, a dijelom prema posljednjem i mirnom posjedu, kako je to opisano i u smislu odredbe čl. 103. st 4. ZVDSP označeno na licu mjesta međašnim znakovima, te odlučuje kao pod toč. 1. i 2. izreke rješenja.

13. Na tako pravilno utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio mjerodavno materijalno pravo, o svome stavu dao valjane razloge, pa ih kao pravilne i zakonite prihvaća i ovaj sud.

14. Postupak uređenja međa je izvanparnični postupak u smislu odredbe čl. 103. st. 1. ZVDSP.

15. Zakon o parničnom postupku se u vanparničnom postupku primjenjuje temeljem pravnog pravila iz § 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. (pravna pravila iz tog zakona primjenjuju se na osnovu Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941.-"Narodne novine" br. 73/91).

16. Prema odredbi čl. 103. st. 1. ZVDSP ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne, svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju (čl. 103. st. 2. ZVDSP). Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2. tog članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi- prema pravičnoj ocjeni (čl. 103. st. 3. ZVDSP). Istodobno s donošenjem odluke iz st. 2. ili 3. tog članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima (čl. 103. st. 4. ZVDSP), a sukladno st. 5. istog članka, od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa (čl. 103. st. 6. ZVDSP).

17. Sukladno naprijed navedenom proizlazi da je međa crta-linija tj. zamišljeni pravac koji razdvaja ili razgraničava dvije susjedne nekretnine te se u naravi ta crta označuje međašnim znakovima (zidovi, plotovi, ograde, živice ili nešto drugo). Odluka donesena o prijedlogu za uređenje međe u izvanparničnom postupku je predmnijeva da postoji vlasništvo do novo označene međe od trenutka kad je sud među označio, a tko tvrdi suprotno, to treba dokazati u parnici te će uspije li s tužbom pravomoćna presuda u toj parnici oboriti predmnijevu o vlasništvu stvorenu pravomoćnošću odluke u postupku uređenja međe (u vanparničnom postupku).

18. Međa se ne može urediti prema katastarskom nacrtu ako za to ne postoji izričiti pristanak stranaka. Uređenje međa prema posljednjem mirnom posjedu, a sukladno odredbi čl. 103. st. 3. ZVDSP predstavlja činjenično pitanje i ukazuje na faktičnu vlast prijeporne međašne površine.

19. I po mišljenju ovog suda, pravilno je sud prvog stupnja postupio kada je spornu među uredio prema posljednjem mirnom posjedu, na način naveden u izreci. Ovo stoga, što prema utvrđenju suda stranke nisu dale pristanak za uređenje međe prema katastarskom nacrtu niti su postigle sporazum o načinu uređenje međe, pa je sud osnovano među uredio, na način naveden u izreci, dakle, temeljem iskaza stranaka, odnosno temeljem rezultata očevida kao i nalaza i mišljenja sudskog vještaka, na kojeg stranke nisu imale primjedbi.

20. Niti jedan navod u žalbi ne dovodi u sumnju utvrđeno činjenično stanje od strane suda prvog stupnja, naročito ne dovodi u sumnju da je posjed stranaka drugačiji nego je to utvrđeno po sudu prvog stupnja, jer je posjed faktičko stanje koje je utvrđeno izvedenim dokazima.

21. Žalbeni navod protustranke da je ranija ograda bila postavljena sukladno stanju u katastarskom operatu, a da je današnja, privremena ograda (drveni stupci fiksirani u zemlju, koju je postavila sama protustranka) postavljena samo radi sprječavanja bijega domaćih životinja iz njegovog dvorišta, te da postavljanjem iste ni na koji način nije priznata međa između predmetnih nekretnina ne mogu se prihvatiti osnovanim. Kako je neposrednim opažanjem na terenu nesumnjivo utvrđeno da se između nekretnina stranaka nalazi ograda na drvenim stupcima između kojih je razvučeno žičano pletivo i da se radi o postojanoj ogradi, postavljenje drvenih stupića u zemlju sjeverno od postojeće ograde u namjeri da se između njih razvuče žičano pletivo i pomakne postojeću ogradu sjevernije nije uslijedilo po sporazumu stranaka već prema kazivanju geodete koji je protustranci na njen zahtjev pokazao međne linije prema katastarskoj međi. Ocjenom izvedenih dokaza utvrđeno je da 1. i 2. predlagatelji, kao i protustranka drže u posjedu svoje nekretnine do ograde na drvenim stupcima između kojih je razvučeno žičano pletivo.

22. Protustranka tijekom postupka određeno nije tvrdila niti dokazivala da se između stranaka vodi postupak radi smetanja posjeda (po tužbi predlagatelja, podnesenoj nakon pokretanja ovog postupka, dana 4. siječnja 2021., koji postupak se vodi pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu poslovni broj Psp-2/2021), te postupak osnivanja nužnog prolaza koji se vodi pod brojem R1-168/2020, pa se radi o navodima i činjenicama koje protustranka prvi puta ističe u žalbi, i koje, prema odredbi čl. 352. ZPP ovaj sud nije ovlašten razmatrati.

23. Pri donošenju odluke o troškovima ovog izvanparničnog postupka pravilno je sud prvog stupnja primijenio paragraf 283. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku.

24. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja, te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 13. rujna 2022.

Sutkinja:

Milena Frankić, v.r.