REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 3379/2020-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Školska knjiga d.d. iz Zagreba, Masarykova kbr. 28 (OIB: 38967655335), kojeg zastupa punomoćnik Davor Markeš, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Župić & partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Agencije za odgoj i obrazovanje iz Zagreba, Donje Svetice kbr. 38 (OIB: 72193628411), kojeg zastupa punomoćnica Gordana Lazović, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Gordane Lazović i Maria Sukna iz Zagreba, Heinzelova kbr. 15A/II, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja da mu se dopusti revizija protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž- 723/2020-3 od 15. lipnja 2020., kojom je potvrđena (osim u odluci o trošku postupka) presuda Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-1288/2018-15 od 17. listopada 2019., u sjednici održanoj 13. rujna 2022.,

r i j e š i o  j e :

Tužitelju se dopušta revizija protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-723/2020-3 od 15. lipnja 2020. u odnosu na u njegovom prijedlogu za dopuštenje revizije naznačena pitanja:

“U slučaju kada je stranka u žalbi istaknula da zakonski zastupnici stranaka nisu saslušani na odlučnu okolnost za presuđenje, te da je sud prvog stupnja neistinito u svom obrazloženju naveo da su isti saslušani, zbog čega je odbio ponovljeni dokazni prijedlog za njihovo saslušanje, može li sud drugog stupnja, pozivom na odredbu članka 373.a ZPP-a otkloniti navedenu apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka, ili sam čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, odnosno može li u tom slučaju valjano utvrditi činjenice bez da je postupio suglasno odredbama članka 7., 8. i 219. ZPP-a?”

“Je li počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a kada je sud odbio prijedlog stranke za izvođenje dokaza radi utvrđenja određenih činjenica, a istodobno je u obrazloženju naveo da stranka nije u postupku dokazala te konkretne činjenice, premda je teret dokazivanja bio na njoj?”

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom:

- u stavku I. izreke, odbijena je žalba tužitelja (prvotno protutužitelja: dalje tužitelja) i potvrđena prvostupanjska presuda u odluci (iz točke I.) kojom je odbijen tužbeni zahtjev na obvezivanje tuženika (prvotno protutuženika: dalje tuženika) isplatiti tužitelju 4.683.582,03 kn s pripadajućim i u izreci presude određenim zateznim kamatama koje teku od dospijeća pojedinih iznosa do isplate - te odluci (iz točke II.) kojom je tužitelju naloženo naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka od 377.050,75 kn,

- u stavku II. izreke, djelomično je preinačena prvostupanjska presuda u odluci o trošku tako da je odbijen kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška od 230.115,20 kn,

- u stavku III. izreke, odbijen je kao neosnovan zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi trošak žalbenog postupka od 73.171,88 kn.

2. Tužitelj je sukladno čl. 387. i 385. Zakona o parničnom postupku podnio prijedlog da mu se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija, a sve zbog pravnih pitanja koje (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

3. Tuženik je odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije i predložio da se ovaj odbaci kao nedopušten.

4. Prijedlog je osnovan.

5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 15. lipnja 2020., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",

- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.

7. Tužitelj je predložio da mu se protiv drugostupanjske presude dopusti revizija, pa je, uz navod da odluka o predmetu spora ovisi od pitanja važnih i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu, u prijedlogu postavio pitanja:

“U slučaju kada je stranka u žalbi istaknula da zakonski zastupnici stranaka nisu saslušani na odlučnu okolnost za presuđenje, te da je sud prvog stupnja neistinito u svom obrazloženju naveo da su isti saslušani, zbog čega je odbio ponovljeni dokazni prijedlog za njihovo saslušanje, može li sud drugog stupnja, pozivom na odredbu članka 373.a ZPP-a otkloniti navedenu apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka, ili sam čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, odnosno može li u tom slučaju valjano utvrditi činjenice bez da je postupio suglasno odredbama članka 7., 8. i 219. ZPP-a?” (sve u smislu shvaćanja kojeg je revizijski sud već zauzeo u odluci posl. br. Revt 14/2016-2 od 27. veljače 2019. i odluci posl. br. Revt 268/2015-3 od 20. Ožujka 2018.)“

“Je li počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a kada je sud odbio prijedlog stranke za izvođenje dokaza radi utvrđenja određenih činjenica, a istodobno je u obrazloženju naveo da stranka nije u postupku dokazala te konkretne činjenice, premda je teret dokazivanja bio na njoj?” (sve u smislu shvaćanja kojeg je drugostupanjski sud već zauzeo, primjerice, u odluci posl. br. Pž 2116/2018 od 19. lipnja 2019.).

8. Postavljena pitanja valja sagledati imajući na umu da odredbe čl. 385.a ZPP-a predviđaju postojanje u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi i (kada se, kao ovdje, predlagatelj poziva na "različitu" sudsku praksu) postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.

9. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama u prijedlogu formuliranog pitanja, u prijedlogu tužitelja postavljena pitanja Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda temeljena je na shvaćanju za koje postoji ili se može očekivati neujednačena i nesigurna praksa.

10. Stoga je pravilno za zaključiti:

10.1. da u odnosu na u prijedlogu postavljena pitanja postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: „osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni),

10.2. da su (time) u odnosu na ta pitanja nastali uvjeti za dopuštenje revizije: sve kako bi se povodom revizije mogla preispitati osporena presuda,

10.3. te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 387. st. 4. i 6. ZPP-a).

Zagreb, 13. rujna 2022.

Predsjednik vijeća:

dr.sc. Jadranko Jug