REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 750/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, Marine Paulić i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. K. , OIB:…, iz Ž., S. M., OIB:…, iz O., M. K. , OIB:…, iz Ž. i M. K. , OIB:…, iz Ž., koje zastupa punomoćnik F. V., odvjetnik u O., protiv tuženika H. a. d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje autocesta, OIB:…, Z., radi stjecanja bez osnove, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-2021/2018-2 od 5. studenoga 2020., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj Pn-3/2017 od 18. travnja 2018., u sjednici održanoj 13. rujna 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se revizija tužitelja, ukida se presuda Županijskog suda u Splitu broj Gž-2021/2018-2 od 5. studenoga 2020. u dijelu u toč. II. i III. izreke i predmet se u tom dijelu vraća istom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku tužiteljima na jednake dijelove isplatiti 88.400,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama (toč. I. izreke); odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu daljnjeg iznosa od 14.350,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama (toč. II. izreke) te je naloženo tuženiku da tužiteljima naknadi troškove postupka u iznosu od 55.437,50 kn (toč. III. izreke).

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je prvostupanjska presuda u dijelu u toč. II. izreke, a prihvaćanjem žalbe tuženika preinačena je prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu u toč. I. i III. izreke te je tužbeni zahtjev, u tom dijelu prihvaćen po prvostupanjskom sudu, odbijen.

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-1604/2021-2 od 3. studenoga 2021. tužiteljima dopustio podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude radi slijedećih pitanja:

„1. Koja je pravna osnova zahtjeva za isplatu tržišne vrijednosti zemljišta koje je vlasnicima, koji nisu sudjelovali u postupku izvlaštenja, oduzeto iz posjeda radi izgradnje autoceste?

2. Stječe li se vlasništvo nekretnine dosjelošću ispunjenjem pretpostavki koje su propisane Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09) ili u trenutku pravomoćnosti sudske odluke?“.

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude tužitelji podnijeli su reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) zbog materijalnopravnih pitanja zbog kojih je dopuštena. Ne stavljaju određeni prijedlog o sadržaju odluke ovog suda.

5. Na reviziju nije odgovoreno.

6. Revizija je osnovana.

7. Predmet spora je zahtjev za isplatu tržišne vrijednosti zemljišta temeljen na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da tužitelji nisu sudjelovali u postupku izvlaštenja, iako su u vrijeme oduzimanja zemljišta radi izgradnje autoceste bili izvanknjižni vlasnici zemljišta u k.o. Ž., niti im je za to zemljište isplaćena pravična naknada.

8. Tužitelji kao pravnu osnovu zahtjeva naveli su naknadu štete, u okviru koje pravne osnove su nižestupanjski sudovi i raspravljali osnovanost tužbenog zahtjeva.

9. Prvostupanjski sud prihvatio je tužbeni zahtjev u toč. I. izreke (u odnosu na dio kčbr. … k.o. Ž.) u bitnom uz obrazloženje da su tužitelji oduzimanjem zemljišta bez provođenja postupka izvlaštenja pretrpjeli štetu u visini tržišne vrijednosti zemljišta. Zahtjev za isplatu vezan za kčbr. … k.o. Ž. prvostupanjski sud ocijenio je neosnovanim pošavši od utvrđenja o nedokazanosti tvrdnji o postojanju izvanknjižnog vlasništva i te nekretnine.

10. U dijelu kojim je tužbeni zahtjev prihvaćen (toč. I. izreke prvostupanjske presude) drugostupanjski sud preinačio je prvostupanjsku presudu uz obrazloženje

- da da je postupak izvlaštenja proveden u studenom 2005., a uporabna dozvola za dio autoceste izgrađene na tom zemljištu da je izdana 21. lipnja 2007.;

- da su tužitelji utvrđeni vlasnicima dijela kčbr. … k.o. Ž., koji dio je oduzet za potrebne izgradnje autoceste, tek presudom Općinskog suda u Splitu broj P-2093/09 od 5. srpnja 2011., koja je postala pravomoćna 4. listopada 2012.;

- da s obzirom tijek događanja, u postupanju tužitelja nije bilo protupravnosti, kao jednog od elemenata odgovornosti za štetu

slijedom čega da je tužbeni zahtjev neosnovan.

11. Drugostupanjski sud prihvatio je utvrđenje i zaključak prvostupanjskog suda o nedokazanosti izvanknjižnog vlasništva tužitelja na dijelu kčbr. … k.o. Ž. te je stoga, ali imajući u vidu i neosnovanost tužbenog zahtjeva kao u dijelu preinačujuće presude, žalbu tužitelja protiv odbijajućeg dijela prvostupanjske presude ocijenio neosnovanom.

12. S obzirom na sadržaj naznačenih pitanja koja se odnose na shvaćanje drugostupanjskog suda izraženo u odnosu na dio zahtjeva prihvaćenog po prvostupanjskom sudu, a zbog nedokazanosti izvanknjižnog vlasništva na dijelu kčbr. … k.o. Ž., ne i na odbijajući dio prvostupanjske presude, ovaj sud ocjenjuje da je rješenjem ovog suda revizija dopuštena samo protiv dijela presude drugostupanjskog suda u dijelu kojim je prvostupanjska presuda preinačena. Ovo tim više što tužitelji odgovarajućim postupovnopravnim pitanjem nisu ustrajali u tvrdnji o počinjenju bitne povrede odredaba postupka učinjene po prvostupanjskom sudu.

13. Povodom revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP-a revizijski sud pobijanu drugostupanjsku presudu ispituje samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena (čl. 391. st. 1. ZPP-a). U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava. Razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (čl. 391. st. 2. ZPP-a).

14. Tužitelji naznačenim prvim pitanjem, uz tvrdnju da je u opisanoj situaciji pravna osnova tužbenog zahtjeva stjecanje bez osnove, a ne naknada štete, te da pitanje protupravnosti nije odlučno za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva, osporavaju pravilnost primjene materijalnog prava iz čl. 1049. i čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i 41/08 - dalje: ZOO). Naznačujući drugo pitanje tužitelji osporavaju pravilnost primjene materijalnog prava iz čl. 129. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09-dalje: ZV).

15. Poduzimanjem određene radnje oštećenoj osobi može nastati šteta, a istovremeno može doći i do stjecanja bez osnove na strani štetnika. Na tom tragu je odredbom čl. 1110. ZOO propisano pravo oštećenika da nakon nastupanja zastare odštetnog zahtjeva može zahtijevati od odgovorne osobe, po pravilima koja vrijede u slučaju stjecanja bez osnove, da mu ustupi ono što je dobio radnjom kojom je uzrokovana šteta.

16. S obzirom na povezanost navedenih instituta tužitelji su kao pravnu osnovu zahtjeva naznačili naknadu štete.

17. Prema odredbi čl. 186. st. 3. ZPP-a sud će po tužbi postupiti i kad tužitelj u tužbi nije naveo pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, a ako je tužitelj pravnu osnovu naveo, sud nije za nju vezan.

18. Osnovana je tvrdnja revidenata da je drugostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo iz čl. 1110. ZOO kada na temelju činjeničnih navoda tužbe nije ocijenio da je riječ o zahtjevu isplate stečenog bez osnove.

19. Kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi (čl. 1111. st. 1. ZOO).

20. Prema odredbi čl. 8. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine“ 9/94, 35/94, 112/00, 114/01 i 79/06-dalje: ZI) za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine. Budući da je prema utvrđenju nižestupanjskih sudova tužiteljima izvlašten dio kčbr. … k.o. Ž., a za tu nekretninu im nije isplaćena naknada, na strani tuženika, u čiju korist je provedeno izvlaštenje, došlo je do stjecanja bez osnove.

21. S obzirom na izneseno neodlučne su, iako osnovane tvrdnje tužitelja kojima se kroz drugo pitanje osporava pravilnost primjene materijalnog prava iz čl. 129. ZV. 22. Naime, prema utvrđenju nižestupanjskih sudova tužitelji su dio kčbr. 6969 k.o. Ž. stekli dosjelošću, dakle, na temelju zakona (čl. 159. ZV).

23. Odredbom čl. 129. st. 1. ZV propisano je da kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugog tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka.

24. Stoga je osnovana tvrdnja revidenata da je drugostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odlučnom činjenicom smatrao pravomoćnost presude kojom je utvrđeno pravo vlasništva tužitelja stečenog dosjelošću.

25. Dakle, odgovori na naznačena pitanja glase

Pravna osnova zahtjeva za isplatu tržišne vrijednosti zemljišta koje je vlasnicima, koji nisu sudjelovali u postupku izvlaštenja, oduzeto iz posjeda radi izgradnje autoceste, je stjecanje bez osnove.

Vlasništvo nekretnine dosjelošću stječe se ispunjenjem pretpostavki koje su propisane ZV-om, a ne u trenutku pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđeno postojanje prava vlasništva.

26. Osnovan je stoga revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

27. Budući da drugostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa nije ocijenio sve žalbene razloge koji su od odlučnog značenja za pravilnu primjenu materijalnog prava, nema uvjeta za preinaku presude, slijedom čega je valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a ukinuti pobijanu presudu u dijelu u toč. II. i III. izreke, a u odnosu na koji dio je revizija dopuštena.

28. Zbog neizvjesnog uspjeha stranaka u parnici ukinuta je i odluka o troškovima postupka koja o njemu ovisi.

29. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st.3. ZPP-a).

Zagreb, 13. rujna 2022.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil, v.r.