REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 6 Kž-469/2022-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dušanke Zastavniković Duplančić, kao predsjednice vijeća, te Renate Miličević i Sonje Brešković Balent kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Jasmine Šarić, u kaznenom predmetu protiv okrivljene M. J., zbog kaznenog djela klevete iz članka 149. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17. – u daljnjem tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljene M. J., izjavljene protiv presude Općinskog suda u Rijeci, broj: K- 469/2017-67. od 17. svibnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 13. rujna 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba okrivljene M. J. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Rijeci, broj: K-469/2017-67. od 17. svibnja 2021., okrivljena M. J. proglašena je krivom zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda - kleveta, opisano i kažnjivo po članku 149. stavak 1. KZ/11, te je, na temelju članka 149. stavak 1. KZ/11, osuđena na novčanu kaznu u iznosu od 30 (trideset) dnevnih iznosa u visini od 84,00 kune što iznosi 2.520,00 kuna koju je dužna platiti u roku od 4 (četiri) mjeseca. Na temelju članka 56. stavak 1., 2. i 3. KZ/11 okrivljenoj M. J. je izrečena uvjetna osuda te je određeno da se novčana kazna na koju je okrivljenica osuđena neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08,76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda i 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 – dalje u tekstu: ZKP/08) naloženo je okrivljenoj da naknadi trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 2.000,00 kuna te nužne izdatke privatnog tužitelja i nagradu i nužne izdatke njegovog punomoćnika, o čemu će biti naknadno odlučeno posebnim rješenjem.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela okrivljena M. J. po braniteljici I. B., odvjetnici iz R., a u žalbi ne navodi žalbenu osnovu. Iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP/08 i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači i okrivljenu oslobodi od optužbe, odnosno da istu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. O sjednici vijeća, na zahtjev okrivljene izvješteni su okrivljena M. J., njena braniteljica odvjetnica I. B. i punomoćnik privatne tužiteljice odvjetnik S. J. Sjednica vijeća održana je temeljem odredbe članka 475. stavak 4. KZ/11. jer uredno pozvani okrivljena, njena braniteljica i punomoćnik privatne tužiteljice nisu pristupili.
5. Žalba okrivljene M. J. nije osnovana.
6. Nije u pravu okrivljena kada u žalbi obrazlaže da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer prvostupanjski sud u tijeku rasprave nije primijenio odredbu članka 285. stavak 3. ZKP/08 i upozorio V. T. na „blagodat nesvjedočenja“. Naime, svjedok V. T. je, a što navodi i okrivljena u žalbi, izvanbračni suprug privatne tužiteljice pa stoga nije oslobođen obveze svjedočenja. Člankom 285. stavak 1. točka 1.-5. ZKP/08 određene su osobe koje su zbog svojih srodničkih veza ili u obavljanju svog zanimanja povezani s okrivljenikom i zbog toga su oslobođene obveze svjedočenja a takva blagodat se ne odnosi na osobe povezane s privatnim tužiteljem. Stoga je pogrešno pozivanje okrivljene na članak 300. stavak 1. točka 2. ZKP/08 i tumačenje da se na iskazu svjedoka V. T., kao izvanbračnog supruga privatne tužiteljice, ne može temeljiti presuda.
7. Nije u pravu okrivljena kada navodi da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno jer je sud pogrešno cijenio iskaze privatne tužiteljice E. S. i svjedoka V. T. kao vjerodostojne, dok iskaze svjedoka J. J. i F. P. nije prihvatio iako su ti iskazi međusobno suglasni i podudarni s obranom okrivljene.
7.1. Okrivljena osporava vjerodostojnost iskaza privatne tužiteljice E. S. i svjedoka V. T. navodeći da njihovi iskazi nisu podudarni glede mjesta gdje se tko nalazio niti u dijelu iskaza o međusobnoj udaljenosti. No, privatna tužiteljica E. S. i svjedok V. T. suglasno iskazuju o odlučnim činjenicama navodeći da su se oboje nalazili na terasi dok se po stepeništu prema gore kretala okrivljena koja je na upit svjedoka V. T. vezano za smeće na njihovoj terasi rekla „Bolje ti je da pripaziš na svoju kurvu, koja ti se kurva po O.“.
7.2. Nasuprot toga, svjedoci J. J. i F. P., majka i izvanbračni suprug okrivljene, međusobno potpuno različito iskazuju o sadržaju razgovora između okrivljene i svjedoka V. T. te su njihovi iskazi u tom dijelu različiti i od obrane okrivljene. Naime, J. J. navodi da je V. T. rekao okrivljenoj ˝Platiti ćeš ti za čikove koje bacaš˝ na što mu je okrivljena odgovorila:˝Ne optužujte mene, optužite djevojku˝, odnosno nešto u smislu ˝odjebite˝. Svjedok F. P. je naveo da je V. T. povišenim tonom rekao okrivljenoj da ona i njezina majka prestanu bacati čike, i ˝glupačo˝ na što mu je okrivljena odgovorila da odjebe, ako želi nekog zajebavati, da zajebava onu svoju. Okrivljena je u obrani navela da je V. T., na njegov prigovor oko bacanja čikova rekla: ˝Odjebi, imaš nju i nju zajebavaj˝. Dakle, ispravno utvrđuje prvostupanjski sud da se obrana okrivljene i iskazi svjedoka J. J. i F. P. oko izgovorenih riječi u inkriminiranom događaju razlikuju zbog čega ih je, ispravno, ocijenio nevjerodostojnim.
7.3. Stoga, suprotno stavu okrivljene M. J. prvostupanjski sud je ispravnom analizom svih provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi, pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice te pravilno primijenio odredbe kaznenog zakona kada je okrivljenu proglasio krivim jer je iznijela neistinitu činjeničnu tvrdnju kada je V. T. za privatnu tužiteljicu E. S. rekla „bolje ti je da pripaziš na svoju kurvu, koja ti se kurva po O.“ koja činjenična tvrdnja nedvojbeno škodi časti i ugledu privatne tužiteljice, a pri tome je okrivljena znala da je ta tvrdnja neistinita. U tako utvrđenom ponašanju okrivljene M. J. ispunjena su sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela klevete pa žalba okrivljene zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
8. Okrivljena M. J. se ne žali zbog odluke o kazni pa je ovaj drugostupanjski sud, na temelju članka 478. stavak 1. ZKP/08, uzeo da se okrivljena žali na izrečenu kaznu jer žalba zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona na štetu okrivljene, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o kazni. Ovaj žalbeni razlog razmatran je kao da je žalba podnesena s prijedlogom da se okrivljena blaže kazni.
8.1. Odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud okrivljenoj M. J. pravilno utvrdio sve okolnosti važne za proces individualizacije kazne koje utječu da kazna po vrsti i visini bude lakša ili teža za počinitelja. Tako je ispravno zaključio da na strani okrivljene nema otegotnih okolnosti, dok je kao olakotno cijenio da okrivljena do sada nije osuđivana te protek vremena. Imajući na umu navedeno, te vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11), te o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11), ovaj drugostupanjski sud smatra da će se novčanom kaznom od 30 dnevnih iznosa i izrečenom uvjetnom osudom s rokom kušnje od 1 (jedne) godine u cijelosti ispuniti svi zahtjevi specijalne i generalne prevencije, odnosno u dovoljnoj mjeri utjecati kako na okrivljenu tako i na sve druge da shvate štetnost i pogibeljnost činjenja kaznenih djela. Stoga, blaže kažnjavanje okrivljene M. J. nije osnovano.
9. Kako žalbenim razlozima okrivljene nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući po službenoj dužnosti pobijanu presudu, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08., nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
9.1. S obzirom na navedeno to je primjenom članka 482. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu 13. rujna 2022.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Dušanka Zastavniković Duplančić,v.r.
