Poslovni broj: 3 P-140/2017-61

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Bjelovaru, OIB: …, po sutkinji Sanjani Zorinc, u pravnoj stvari tužitelja S. d.o.o. D., OIB …, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Z. G., T. F.-G. i H. M. u B., protiv tuženika F. d.o.o. D., OIB …, kojeg zastupa punomoćnica S. O., odvjetnica u P., radi priznanja prava vlasništva, uređenja međe i predaje u posjed, nakon zaključene glave i javne rasprave održane 21. srpnja 2022. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 13. rujna 2022.

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I Utvrđuje se da sastavni dio čestice broj … zgrada i dvor površine 5021 m2 koja dolazi upisana u z.k. ulošku … k. o. D. kao vlasništvo tužitelja S. d.o.o. D., OIB: … predstavlja i dio koji se nalazi sa zapadne strane žičane ograde, u ukupnoj površini od 257,46 m2, a koji je omeđen točkama A, B, C i D koje su označene na skici izmjere koja se nalazi na stranici 86 spisa Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj 3 P-140/2017 koja je izrađena i predstavlja sastavni dio pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka D. M., dipl. ing. geodezije koji se nalazi na stranicama 83 - 86 spisa Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj 3 P-140/2017, što je tuženik F. d.o.o. D., OIB: … dužan priznati.

II Tuženik F. d.o.o. D., OIB: … je dužan tužitelju S. d.o.o. D., OIB: … predati prijepor, ukupne površine 257,46 m2, u dijelu kako je opisan u točki I izreke presude, u nesmetani posjed, slobodan od stvari i osoba, te mu je dužan nadoknaditi troškove parničnog postupka u iznosu 21.512,80 kn, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 13. rujna 2022. do plaćanja, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je između parničnih stranaka vođen postupak radi uređenja međe u spisu broj R1-94/2014 te je postupak okončan rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru broj R1-94/2014-101 od 2. veljače 2015. koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-830/2015-5 od 20. veljače 2017. Međna linija je utvrđena temeljem posljednjeg stanja posjeda.

Nezadovoljan načinom na koji je sud uspostavio među u spisu broj R1- 94/2014 Općinskog suda u Bjelovaru, tužitelj podnosi tužbu temeljem čl. 103. st. 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZOV).

Tužitelj navodi da je rješenjem R1-94/2014-101 od 2. veljače 2015. sud uredio među između nekretnina tužitelja upisanih u zk. ul. … k. o. D. i to čk. br. … i nekretnina tuženika upisanih u zk. ul. … k. o. D. i to čk. br. … na način da međa ide točkama II i IV, kako je to označeno u skici s lica mjesta iz nalaza i mišljenja vještaka od 10. prosinca 2014., koje je sastavni dio izreke citiranog rješenja. U svom nalazu od 10. prosinca 2014. vještak V. Š. je prema pokazivanju stranaka izradio skicu lica mjesta te je identificirao prijepor. Na skici lica mjesta je prijepornu površinu označio rimskim brojkama I, II, III i IV, a njezina ukupna dužina je 108,20 m, a sporna površina iznosi 186,6 m2. Međnu liniju označio je točkama II i IV, koja u naravi slijedi staru žičanu ogradu. Prema mišljenju tužitelja, međna linija koja spaja pravce I i III, koju je na licu mjesta pokazao tužitelj, predstavlja stvarnu međnu liniju koja razgraničava česticu tužitelja čk. br. … od čestice tuženika čk. br. …, a ukupna površina prijepora od 186 m2 predstavlja sastavni dio čk. br. … koja je u vlasništvu tužitelja. Stoga tužitelj tužbenim zahtjevom traži da sud kao među između stranaka označi pravac koji prolazi točkama I i III a kako je to označeno u skici s lica mjesta iz nalaza mjerničkog vještaka od 10. prosinca 2014. koji je izrađen u spisu broj R1- 94/2014 kod Općinskog suda u Bjelovaru te da cijela površina prijepora koja je označena točkama I, II, III i IV predstavlja sastavni dio nekretnine tužitelja.

Tužitelj u tužbi navodi da su nekretnine čiji su vlasnici stranke u postupku stečena naplatnim pravnim poslovima. Činjenica je da je na tim nekretninama postavljena žičana ograda. No, ograda je postavljena u vrijeme kada je vlasnik obje čestice bila ista pravna osoba koja ogradu nije podigla radi postavljanja međe, već radi razdvajanja površina koje je isti vlasnik koristio za različite svrhe. Tužitelj je svoju nekretninu kupio na sudskoj dražbi, u postupku prisilne prodaje u ovršnom postupku. Dosuđena mu je rješenjem Općinskog suda u Daruvaru broj Ovr-343/02 od 23. listopada 2013.

Tužitelj navodi da je tuženik bio svjestan da čestica koju je kupio ne obuhvaća ukupnu površinu koju je preuzeo u posjed. Budući da je tužitelj nekretninu kupio u poslovne svrhe, kako bi na njoj izgradio objekte koji su mu potrebni za obavljanje njegove registrirane djelatnosti, odmah je po stjecanju nekretnine pristupio pokretanju postupaka nužnih za izgradnju objekata na kupljenoj nekretnini. Za potrebe izdavanja lokacijske dozvole, od strane ovlaštenog vještaka V. Š. je u listopadu 2014. naručio izradu Geodetskog elaborata iz kojeg je jasno vidljivo da među između nekretnina stranaka ne predstavlja ograda, nego da stvarnu među čini zamišljeni pravac koji je tužitelj pokazao i u postupku uređenja međe, a koja je u nalazu vještaka Š. od 10. prosinca 2014. označena točkama I i III. Na temelju tako izrađene geodetske podloge u upravnim postupcima tužitelju su izdane lokacijska dozvola, građevinske dozvole i uporabna dozvola. Na temelju već spomenute geodetske podloge izrađeno je Idejno rješenje, a tužitelj je dobio i lokacijsku dozvolu za dogradnju strojarske radionice – priručno skladište i nadstrešnica u D., na čk. br. … u k. o. D., Klasa: …, Ur. broj: … od 29. lipnja 2017., na koju se tuženik nije žalio. I konačno, tužitelj je angažirao mjernika G. C. koji je izradio geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja građevine na čk. br. … iz studenog 2007. kojim je verificirano stvarno stanje izvedenih objekata kojim je kao stvarna međa utvrđena i postavljena upravo na pravcu za koju tužitelj tvrdi da predstavlja stvarnu među između nekretnina stranaka.

Stoga tužitelj prvotno zahtijeva da se utvrdi da prijepor koji je u skici s lica mjesta iz nalaza i mišljenja vještaka V. Š. od 10. prosinca 2014. koji je izrađen za potrebe spisa R1-94/2014 Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru, omeđen i označen točkama I, II, III i IV ukupne površine 186,6 m2 i koji se nalazi između nekretnina tužitelja i tuženika je vlasništvo tužitelja i sastavni dio čk. br. … upisane u zk. ul. … k. o. D. te da se utvrdi da međa između nekretnina stranaka ide točkama I i III, kako je to označeno u skici s lica mjesta u nalazu i mišljenju vještaka V. Š. od 10. prosinca 2014., koje je izrađeno za potrebe spisa broj R1-94/2014 Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru te da je tuženik dužan predati prijepor u nesmetani posjed, slobodan od stvari i osoba tužitelju.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je nekretninu upisanu u zk. ul. … k. o. D. koja se sastoji od čk. br. … armiračnica i dvor sa 5519 m2 i nekretnine upisane u zk. ul. broj … k. o. D., koje se sastoje od čk. br. … dvor sa 1387 m2 stekao temeljem rješenja Trgovačkog suda u Bjelovaru broj St-15/00-80 od 30. srpnja 2001. Obje stranke su svoje nekretnine kupile na javnoj dražbi i naplatnim pravnim poslom, a jače pravo na spornom dijelu ima tuženik jer je isplatio sporni dio i stupio u njegov posjed u kojem se nalazi i danas. Tuženik osporava navode tužitelja da bi stvarna međa bila pravac koji je pokazao tužitelj, a vještak je taj pravac u svom nalazu i mišljenju označio točkama I i III jer taj pravac nikada nije bio međna linija između spornih linija. Stoga sporna površina nije sastavni dio čk. br. … u k. o. D. upisane u zk. ul. …, već je sastavni dio nekretnine u vlasništvu tuženika upisane u zk. ul. … k. o. D. i to čk. br. …. Tuženik predlaže da se tužbeni zahtjev odbije.

3.Tijekom postupka provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku geodetske struke D. M. te je pročitan nalaz i mišljenje vještaka od 30. prosinca 2019. (list 28), pregledane su skice izmjere (list 29-32), izvršen je uvid u dokumentaciju u spisu (list 58-76), pročitan je dopunski nalaz i mišljenje vještaka (list 83 i 84), izvršen je uvid u skicu izmjere (list 85 i 86), izvršen je uvid u geodetski situacijski nacrt i tehnički izvještaj (list 96 i 97), pročitana je nadopuna nalaza vještaka od 12. travnja 2022. (list 119) te je izvršen uvid u skicu izmjere. Geodetski vještak D. M. saslušan je na ročištima 22. prosinca 2020., 29. ožujka 2022. i 21. srpnja 2022. Saslušani su i direktor tužitelja B. B. te direktor tuženika S. T. na ročištu 11. svibnja 2022. (list 125 i 126).

4.Svjedoci Đ. C., V. B. i D. P., čije je saslušanje predložio tuženik, nisu saslušani jer je sud smatrao da za time nema potrebe, budući da se sve činjenice mogu utvrditi iz pisane dokumentacije koja se nalazi u spisu te nalaza i mišljenja geodetskog vještaka, a tuženik nije niti naveo na koje okolnosti se ovi svjedoci trebaju saslušati.

5.U podnesku od 10. svibnja 2022., nakon što je provedeno geodetsko vještačenje u ovom spisu po stalnom sudskom vještaku geodetske struke D. M. te nakon što su provedene i nadopune vještačenja, tužitelj je precizirao tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka D. M.. Preciziranim tužbenim zahtjevom tužitelj je zahtijevao da se utvrdi da sastavni dio čestice čk. br. … upisne u zk.ul. … k. o. D. kao vlasništvo tužitelja predstavlja i dio koji se nalazi sa zapadne strane žičane ograde, u ukupnoj površini od 257,46 m2, a koji je omeđen točkama A, B, C i D koje su označene na skici izmjere koja se nalazi na stranici 86 ovog spisa koja je izrađena i predstavlja sastavni dio pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka D. M. koji se nalazi na stranicama 83 – 86 spisa, što je tuženik dužan priznati. Također tužitelj zahtijeva da je tuženik dužan tužitelju predati prijepor ukupne površine 256,46 m2, u nesmetani posjed slobodan od stvari i osoba.

6.Izvedeni dokazi ocijenjeni su u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP).

7.Tužbeni zahtjev kako je postavljen u podnesku od 9. svibnja 2022. (list 124) je osnovan.

8.Sud je mišljenja da tužitelj u podnesku od 9. svibnja 2022., kada je tužbeni zahtjev uskladio s nalazom i mišljenjem stalnog sudakog vještaka D. M. koji je dostavljen tijekom ovog postupka u ovaj parnični predmet, nije preinačio tužbu jer nije promijenio istovjetnost zahtjeva već je promijenio, dopunio i ispravio pojedine navode u odnosu na prvotno postavljeni tužbeni zahtjev tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen (čl. 191. st. 1. ZPP-a). Preciziranje tužbenog zahtijeva u skladu s nalazom i mišljenjem stalnog sudakog vještaka D. M. učinjeno je u cilju trajnog i konačnog rješenja spornog odnosa između stranaka.

9.Među strankama nije sporno da je tužitelj postao vlasnik nekretnine čk. br. … upisane u zk. ul. … k. o. D. temeljem rješenja Općinskog suda u Daruvaru Ovr- 343/02-50 od 23. listopada 2003. (list 69-71). Nekretnina je označena kao zgrada i dvor ukupne površine 5021 m2. Također među strankama nije sporno da je tuženik postao vlasnik nekretnine čk. br. …, armiračnica i dvor, upisane u zk. ul. broj … k. o. D. površine 5519 m2 temeljem rješenja Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj St-15/00-80 od 30. srpnja 2001. (list 75 i 76 te 72).

10.Među strankama je sporno gdje se nalazi međa između nekretnine tužitelja čk. br. … zgrada i dvor površine 5021 m2 upisane u zk. ul…. k. o. Daruvar i nekretnine tuženika čk. br. … upisane u zk. ul. … k. o. D. površine 5519 m2 te čije je vlasništvo dio koji se nalazi sa zapadne strane žičane ograde površine 257,46 m2 a koji je omeđen točkama A, B, C i D koje su označene na skici izmjere na stranici 86 ovog spisa, a koja predstavlja sastavni dio pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka D. M. koji se nalazi na stranicama ovog spisa 83-86.

11.Radi razjašnjenja spora saslušani su direktor tužitelja B. B. (list 125) i direktor tuženika S. T. (list 126).

12.Direktor tužitelja naveo je da je spornu nekretninu kupio kod Općinskog suda na javnoj dražbi, da se znala površina čestice, ali da tužitelj nije uveden u posjed. Prije nekih šest mjeseci nego što je nekretninu kupio tužitelj, tuženik je kupio drugu nekretninu koja se nalazila uz česticu tužitelja, a vlasnik obje te čestice nekad je bio isti i to N. D.. Na česticama se nalazila ograda koju je postavio bivši vlasnik na mjestu koje mu je odgovaralo kako bi odvojio tehnološke cjeline. Kad je tužitelj kupio nekretninu, išao je u izmjeru zemljišta i uvrdio da se postavljena ograda ne nalazi na ispravnom mjestu te da bi zemljište tužitelja koje je kupio trebalo biti veće od onoga kako se nalazilo na terenu, tj. ograda nije bila postavljena na ispravnom mjestu. Tužitelj je zatražio i lokacijsku dozvolu za izgradnju poslovne hale, a direktor tuženika je svoijim potpisom potvrdio da je suglasan s izgradnjom hale, međutim kako nije započeto s gradnjom hale u roku dvije godine, lokacijska dozvola je prestala važiti. Ističe da je postojao dogovor između njegovog oca i gospodina T., direktora tuženika da kada bude trebalo da se ograda jednostavno pomakne, ali kada je tužitelj počeo micati ogradu, došlo je do spora. Nije sporno da je nakon kupnje uživao nekretninu do ograde i nije prelazio u tuženikov posjed.

13.Direktor tuženika S. T. naveo je da je tuženik kupio nekretninu kod suda na javnoj dražbi. Parcelacija nekretnine izvršena je 1977. što je potvrđeno od katastra. Tuženik F. d.o.o. kupio je nekretninu površine 5519 m2 dok je tužitelj S. d.o.o. kupio nekretninu površine 5021 m2, a što prema mišljenju tuženika i odgovara stanju na terenu. Direktor tuženika navodi da je on dao suglasnost za izgradnju objekta kojeg je tužitelj htio graditi, ali ne i na promjenu međe. Nije postojao nikakav dogovor između njega i oca direktora tužitelja da će tuženik dozvoliti promjenu međe. Vlasnici spornih nekretnina bili su različiti OURI. Tuženik je nekretninu uživao do ograde.

14.Radi razjašnjenja spornih činjenica sud je rješenjem broj P-140/2017-6 od 6. svibnja 2019. odredio geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku D. M., dipl. ing. geodezije iz B.. Zadatak vještaka bio je da izvrši identifikaciju predmetnih nekretnina čk. br. … i čk. br. … k. o. D. te da identificira prijepor koji je označen na skici izmjere vještaka V. Š. u točkama I, II, III i IV u postupku uređenja međe između predmetnih nekretnina broj R1-94/2014 Općinskog suda u Bjelovaru.

Vještak je izradio i dostavio u spis pisani nalaz i mišljenje od 30. prosinca 2019. te skice izmjere prikaza uređene međe (list 28-32).

U svom nalazu vještak navodi da mu je za izvršenje zadatka kao podloga poslužio digitalni katastarski plan te skica izmjere uređenja međe. Izvršio je tahimetrijsku izmjeru kako bi mogao iskartirati snimljeni detalj i usporediti ga s katastarskim planom i podacima sa skice uređenja međe.

Parcela čk. br. … u pisanom dijelu katastarskog operata ima površinu od 50a 21 m2, a kada se izračuna površina iste na katastarskom planu ona iznosi 52a 57 m2, razlika u površinama iznosi 2a 36 m2, a površina posjeda iznosi 50a 28 m2.

Parcela čk. br. … u pisanom dijelu katastarskog operata ima površinu od 55 a 19 m2, a kada se izračuna površina iste na katastarskom planu ona iznosi 52a 89 m2, razlika u površinama iznosi 2a 30 m2, a površina posjeda iznosi 55a 42 m2. Sporna površina prilikom utvrđenja međe prikazana je linijama na skici izmjere koje su s istočne strane prikazane kao žičana ograda dok je sa zapadne strane prikazana plavom bojom. Vještak zaključuje da katastarski plan ne odgovara u potpunosti katastarskom operatu kao ni posjedu te da se postojeća žičana ograda položajno nalazi na parceli čk. br. … (tužiteljevoj parceli).

15.Nalazu i mišljenju vještaka prigovorio je tuženik navodeći da iz nalaza i mišljenja vještaka nije vidljivo koliku površinu je kupio tužitelj, a koliku tuženik, kakve bi površine imale parcele stranaka po dostavljenom nalazu i mišljenju te da iz nalaza i mišljenja nije vidljiva površina prijepora.

16.Na ročištu 22. prosinca 2020. saslušan je geodetski vještak D. M.. Vještak je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja navodeći da je izmjeru izvršio tahimetrijskom metodom te je napravio analizu površina predmetnih parcela iz zk. operata te digitalne kopije katastrarskog plana. Utvrdio je da postoji određena razlika u pogledu površina između pisanog operata i plana te je napomenuo da sukladno pravilima struke kada se radi o mjerilu M 1:1000 točnost katastarskog plana bila bi unutar okvira 5% ili do 500 m2 od pisanog dijela površine predmetne parcele. Naveo je da je u vrijeme parcelacije vlasnik cijele nekretnine bila N. d.d. D. što piše na skici izmjere od 1. veljače 1997. (list 32). Ističe da je u pisanom nalazu napisao da je razlika između pisanog dijela površine i posjeda na parceli tužitelja 236 m2, a na parceli tuženika 230 m2.

17.Na temelju prijedloga tužitelja određeno je rješenjem ovog suda broj P- 140/2017-29 od 13. siječnja 2021. dopunsko geodetsko vještačenje a vještaku je zadan zadatak da dopuni izrađenu skicu na način da postojeću žičanu ogradu, koja se prema nalazu vještaka nalazi na čestici broj … ucrta u mapu na način da se može točno odrediti njezina lokacija ili smjer te da se može identificirati prijeporna površina.

18.Vještak je dostavio dopunski nalaz od 8. veljače 2021. u spis (list 83 i 84) te skicu izmjere (list 85 i 86).

U dopunskom nalazu od 8. veljače 2021. vještak objašnjava da se nadopuna nalaza odnosila na izračun površine dijela parcele čk. br. … na kojemu se nalazi postojeća ograda do granice parcele na kopiji katastarskog plana. Vještak je objasnio način izmjere poligonskih točaka te je naveo da je snimljeni detalj preklopljen po koordinatama na digitalni katastarski plan, a što je vidljivo na skici izmjere. Linija koja se nalazi između žičane ograde i kopije katastarskog plana je položaj ranije uređene međe u sudskom postupku. Površina dijela parcele čk. br. … koja se nalazi između žičane ograde i linije na katastarkom planu iznosi 257,46 m2, a ona je na skici izmjere označena točkama A, B, C i D.

Uspoređivanjem kontrolnih odmjeranja sa skice izmjere koja je dostvaljena u sudski spis kada je izrađen parcelacijski elaborat (izradio geometar Č. C.), a to su 10,80 metara od zgrade na čk. br. … te 0,7 metara od zgrade na parceli čk. br. … ne odgovara stanju na terenu jer bi obje udaljenosti trebale biti u istoj točki, a to nije slučaj. Iz navedenog proizlazi da stanje na terenu u pogledu izgrađenosti objekata u vrijeme izmjere za izradu parcelacijskog elaborata i u vrijeme izmjere za izradu ovog nalaza i mišljenja nije identično. Navedeni parcelacijski elaborat izrađen je izmjerom kontrolnih odmjeranja na terenu iako je kod mjerila M 1:1000 potrebno izvršiti tahimetrijsku izmjeru radi točnog pozicioniranja detaljnih točaka u prostoru.

U pogledu točnosti katastarskog plana tj. uspoređivanjem istog sa stanjem na terenu, vještak navodi da je analizu odnosa površina dostavio u ranijem nalazu, kako je navedeno: parcela čk. br. … u pisanom dijelu katastarskog operata ima površinu 50a 21m, a kad se izračuna površina na katasratskom planu iznosi 50a 57m2, razlika u površini iznosi 2a 36 m2, a površina posjeda iznosi 50a 28m2. Parcela čk. br. … u pisanom dijelu katastarskog operata ima površinu od 55a, 19 m2, a površina te parcele na katastarskom planu iznosi 52a 89m2, razlika u površinama iznosi 2a 30 m2, a površina posjeda iznosi 55a 42 m2. Iz navedenog vještak zaključuje da katastarski plan ne odgovara u potpunosti katastarskom operatu kao ni posjedu te da se postojeća žičana ograda nalazi na parceli čk. br. ….

19.Dopunjenom nalazu i mišljenju vještaka od 8. veljače 2021. tuženik prigovara u podnesku od 23. veljače 2021. navodeći da vještak pri izradi dopunskog nalaza i mišljenja nije koristio izvorne dokumente iz vremena kupoprodaje čk. br. …, nije koristio katastarski plan od 17. svibnja 2001. iz kojeg je vidljivo da je međa prema zapadu ravna crta od sjevera prema jugu osim na dijelu kod armiračnice. Tu je došlo do povećanja m2 jer je površina parcele izračunata većom od stvarne iz razloga što je na dijelu između čk. br. … i čk. br. … računato s pomakom međe prema zapadu cca 1 m. Vješak nije uzeo u obzir lokacijsku dozvolu za parcelaciju od 28. studenog 1997. u kojoj se naglašava „katastarskim premjerom mogu se izdvojiti parcele uz izgrađene objekte, a parcelaciju građevinskog zemljišta treba u svemu predvidjeti prema priloženoj programskoj skici koja je sastavni dio lokacijske dozvole“. Tuženik smatra da je uređena međa upravo postojeća ograda označena u točkama B i C odnosno točkama II i IV po rješenju Općinskog suda u Daruvaru broj R1-94/2014- 101. Tuženik nije pomicao ni dirao među, a stanje je onakvo kakvo je bilo u vrijeme kupnje.

20.U pisanom odgovoru na primjedbe tuženika od 25. svibnja 2021. (list 106 i 107) te na ročištu 29. ožujka 2022. vještak je izjavio da u cijelosti ostaje kod svog nalaza te dopune pisanog nalaza od 8. veljače 2021. i 25. svibnja 2021. U cijelosti ustraje kod opisa prijepora sporne površine kako je to opisano u dopuni njegovog nalaza u podnesku od 8. veljače 2021. Vezano za primjedbe tuženika vještak je naveo: „Sukladno podnesku izjavljujem da je moja obveza napraviti retrospektivu ili povijest na predmetnim nekretninama i to: 1. parcelacija između čk. br. … i … izrađena je 1997. a skica se nalazi u mom predmetu. Parcelacija je izvršena pomoću mjerne vrpce tj. grafičkim načinom te iz tog razloga točke nisu odmah bile definirane u prostoru pomoću koordinata istih. 2007. godine rađen je geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja i to tahimetrijskom metodom što znači da su detaljne točke definirane koordinatama. Međutim prilikom kartiranja detalja isto je izvršeno metodom prijedloga uklopa. Napominjem da su u vrijeme izmjere koje su navedene to bile službene metode. Prilikom moje izmjere metoda izrada bila je metoda preklopa, a to znači da sam poligonske točke odredio pomoću GPS uređaja, a detaljne točke sam snimao pomoću totalne mjerne stanice. Metoda preklopa bila je službena metoda izrade elaborata u vrijeme moje izmjere. Isto tako očito je, a što je prikazano i na mojoj skici izmjere da se postojeća žičana ograda ne poklapa sa linijom na katastarskom planu, a koja je predstavljala granicu između čk. br. … i …. Isto tako napravio sam analizu površina predmetnih parcela na način da sam prikazao površine koje se vode u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama sa grafičkim površinama predmetnih parcela. Pod pojmom grafička površina podrazumijevam obilazak konture predmetnih parcela u programu ZWCAD a kao što je napisano očito je da su površine različite. Napominjem da je položaj detalja u odnosu na predmetne parcele tehnički stvarno takav jer je službena točnost GPS uređaja plus-minus 2 cm. Postojeća ograda se ne poklapa s linijom katastarskog plana.“

21.Sukladno prijedlogu tuženika vještak je napravio i nadopunu nalaza od 12. travnja 2022. Naveo je da je izvršio izmjeru udaljenosti od postojećeg objekta na nekretninama tužitelja na čk. br. … do postojeće žičane ograde koja se nalazi između čk. br. … i čk. br. … k. o. D.. Izmjera je izvršena u dvije dužine sukladno skici izmjere koju je izradio geometar G. C. u studenom 2007. Udaljenost od sjeverozapadnog ruba iznosi 10,56 m a udaljenost od jugozapadnog ruba iznosi 10,20 m2, a što je identično dimenzijama na navedenoj skici izmjere iz čega proizlazi da je položaj žičane ograde u točkama izmjere identičan s položajem iz 2007. Vještak je priložio i skicu izmjere (list 120).

22.U podnesku od 26. svibnja 2022. tuženik, vezano uz nalaz i mišljenje vještaka, ponavlja navode iz podneska od 23. veljače 2021.

23.Na ročištu 21. srpnja 2022. vještak je naveo, odgovarajući na primjedbe tuženika, da je važeći katastarski plan na snazi od 1954. Jedino što se mijenjalo jesu metode izmjere koje služe za održavanje navedenog katastarskog plana. U trenutku prvog izlaska na teren sukladno Pravilniku o geodetskim elaboratima važeća metoda održavanja katastarskog operata je metoda preklopa, što je već objasnio. Napominje da grafička površina predmetnih katasarskih čestica nije u skladu s pisanim površinama u katastarskom operatu u zemljišnim knjigama tj. postoji razlika, što je obrazložio u nalazu i mišljenju. Činjenica je da kada se izračuna površina parcela, očito je da grafička površina odstupa od pisane površine. Isto tako položaj žičane ograde je različit od linije predmetnih parcela. Sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te Pravilniku o geodetskim elaboratima ovlašteni geodet može izvršiti grafičku promjenu i promjenu površine predmetnih parcela ukoliko je razlika između pisane i stvarne površine do 5% ili do 500 m2, ali uz suglasnost obje strane o činjenici nesporne međe. Dodao je da podaci o udaljenosti između objekata na predmetnim parcelama do postojeće žičane ograde nisu bitni za sam položaj ograde te smatra da udaljenosti između armiračnice i postojeće ograde nisu bitni za rješavanje u ovom predmetu.

24.Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje geodetskog vještaka D. M. sa svim njegovim dopunama jer se radi o stručnom i objektivnom vještaku, a objektivnosti vještaka nisu prigovorile niti stranke.

25.Budući da je vještak u dopuni svog nalaza od 8. veljače 2021. decidirano naveo da katastarski plan ne odgovara u potpunosti katastarskom operatu kao ni posjedu te da se postojeća žičana ograda položajno nalazi na parceli čk. br. … (parceli tužitelja) te je izradio skicu izmjere (list 85 i 86) u kojoj je ucrtan grafički prikaz prijepora, sud je u potpunosti prihvatio nalaz vještaka da se žičana ograda nalazi na parceli tužitelja čk. br. … te skicu izmjere (list 85 i 86) te je utvrdio da se površina od 257 m2, koja je omeđena točkama A, B, C i D koje su označene na skici izmjere nalazi na parceli tužitelja čk. br. … upisanoj u zk. ul. … k. o. D..

Stoga je sud u cijelosti, temeljem čl. 103. st. 6. ZOV, prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja postavljen u točki I podneska od 9. svibnja 2022., te utvrdio da sastavni dio čestice broj … upisane u zk. ul. …k. o. D. kao vlasništvo tužitelja predstavlja i dio koji se nalazi sa zapadne strane žičane ograde, u ukupnoj površini od 257,46 m2, a koji je omeđen točkama A, B, C i D koje su označene na skici izmjere koja se nalazi na stranici 86 spisa koja je izrađena i predstavlja sastavni dio pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka D. M., dipl. ing. geodezije koji prileži na stranicama 83 – 86 spisa, što je tuženik dužan priznati. Stoga je prihvaćen i tužbeni zahtjev pod točkom II da je tuženik dužan tužitelju predati prijepor ukupne površine 257,46 m2 u dijelu kako je opisan u točki I izreke presude u nesmetani posjed slobodan od stvari i osoba.

26.Budući da je tužitelj u cijelosti uspio u postupku, trošak mu je dosuđen temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a.

Tužitelju je u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 118/14 i 107/15, dalje OT), imajući u vidu da je vrijednost predmeta spora 90.000,00 kn, dosuđeno za sastav tužbe 1.000,00 kn (Tbr. 7. t. 1. OT), za zastupanje na ročištu 12. srpnja 2018. 1.000,00 kn (Tbr. 9. t. 1. OT), za zastupanje na ročištu 30. travnja 2019. 1.000,00 kn (Tbr. 9. t. 1. OT), za zastupanje na očevidu 6. rujna 2019. 1.000,00 kn (Tbr. 9. t. 7. OT), za trošak uporabe vlastitog automobila punomoćnika tužitelja 212,00 kn (Tbr. 46. st. 3. OT) (53 km x 2 x 2,00 kn/L), za očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka od 12. veljače 2020. 1.000,00 kn (Tbr. 8. t. 1. OT), za zastupanje na ročištu 22. prosinca 2020. 1.000,00 kn (Tbr. 9. t. 1. OT), za zastupanje na ročištu 29. ožujka 2022. 1.000,00 kn (Tbr. 9. t. 1. OT), za sastav podneska od 9. svibnja 2022. 1.000,00 kn (Tbr. 8. t. 1. OT), za zastupanje na ročištu 11. svibnja 2022. 1.000,00 kn (Tbr. 9.t.1. OT), za sastav podneska od 6. lipnja 2022. 1.000,00 kn (Tbr. 8. t. 1. OT), za zastupanje na ročištu 21. srpnja 2022. 1.000,00 kn (Tbr, 9. t. 1. OT), za zastupanje na ročištu za objavu presude 13. rujna 2022. 500,00 kn (Tbr. 9. t. 3. OT), što ukupno iznosi 11.712,00 kn, sve uvećano za PDV od 25% koji iznosi 2.928,00 kn te trošak vještačenja 3.372,80 kn, trošak dopunskog vještačenja 1.000,00 kn, tošak pristojbe na tužbu 1.250,00 kn i pristojbe na presudu 1.250,00 kn. Ukupni trošak dosuđen tužitelju iznosi 21.512,80 kn.

27.Iz svih navedenih razloga presuđeno je kao u izreci.

Bjelovar, 13. rujna 2022.

S u t k i n j a

Sanjana Zorinc

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 8 dana od primitka presude, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Za stranku koja je bila obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, a na to ročište nije došla, presuda se objavljuje na e-oglasnoj ploči Trgovačkog suda u Bjelovaru. Smatra se da je ta stranka danom objave primila presudu i od toga dana joj se računa rok za žalbu. Žalba se podnosi u tri primjerka.

Rj.

Dna: pun. tužitelja s pristojbom na presudu 1.250,00 kn

pun. tuženika

Sc. pravomoćnost

Bj. 13.9.2022.