REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3335/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja i Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Ž. M. iz Z., OIB …, zastupane po punomoćniku K. M., odvjetniku u Z., protiv tuženika H. t. d.d. iz Z., OIB …, zastupanog po punomoćniku B. A., odvjetniku u Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi, poslovni broj Gž-314/2021-3 od 2. svibnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda Zagrebu, poslovni broj Pn-2225/18- 21, od 27. siječnja 2021., u sjednici održanoj 13. rujna 2022.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije se odbacuje.
II. Odbija se zahtjev tuženika za nadoknadu troškova sastava odgovora na prijedlog, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi, poslovni broj Gž-314/2021-3. od 2. svibnja 2022, kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda Zagrebu, poslovni broj Pn-2225/2018-21, od 27. siječnja 2021.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena dva pravna pitanja i to:
"1. Ima li javna osoba pravo na zaštitu privatnosti u stvarima koje se ne odnose na njezino javno djelovanje?
2. Odgovara li nakladnik za štetu ako prenosi informaciju uvredljivog sadržaja koja je izrečena na javnom skupu?".
3. Kao razlog važnosti prvom pitanju navedene je odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-219/06 od 2. studenog 2008. i odluka Županijskog suda u Dubrovniku Gž-780/18 od 1. ožujka 2017., dok se veno za drugo pitanje pozvala na odluku Rev 285/03 od 15. prosinca 2004. i odluku Županijskog suda u Varaždinu broj Gž- 1483/19.
4. U odgovoru na prijedlog tuženik osporava osnovanost prijedloga, te predlaže istog odbaciti i dosuditi mu trošak sastava odgovora na prijedlog.
5. Prijedlog je nedopušten.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknade neimovinske u vezi s povredom prava osobnosti tužiteljice u članku od 19. svibnja 2018., objavljenom na portalu …, čiji je nakladnik tuženik, pod nazivom Nekoliko tisuća u splitskom H., župan B. žestoko napao Ž. M.".
6. 1. Nižestupanjski sudovi odbili su tužbeni zahtjev tužiteljice uz obrazloženje da postoje pretpostavke za oslobođenje tuženika od odgovornosti za štetu sukladno čl. 20. st. 3. Zakona o medijima ("Narodne novine", broj 59/04, 84/11, 81/13 - dalje: ZM), jer se radi o vjerno prenesenoj izjavi javne osobe B. B., ("Nekoliko tisuća u splitskom H., župan B. žestoko napao Ž. M." uz podnaslov "Ima nasilne metode i dobro je potkožena", te tekst: "Sve u životu ostvario sam demokratskim putem, na izborima, za razliku od njenih nasilnih metoda kojima potkopava i ne uspijeva doći na vlast"), budući je tuženik je postupao u dobroj vjeri, prenoseći izjavu bez uredničke obrade sadržaja te izjave,
6. 2. Ocijenili su da su skupovi H. z. ž. organizirani u svrhu inicijative za zabranu pobačaja, što je aktualna tema u Republici Hrvatskoj dugi niz godina i koja izaziva velike podijele u javnosti, pa svaki skup na tu temu dovodi do pojačanog interesa u javnosti, te da je tužiteljica osoba koju javnost pamti kao predsjednicu udruge "U i. o.", kao i njezino djelovanje u javnom prostoru kroz brojna gostovanja u medijima i inicijativama koje su pokrenute, između ostalog i vezano uz referendum o promjenama Ustava glede definiranja pojma braka, te po mišljenu nižestupanjskih sudova spada u krug osoba koje u smislu članka 7. st. 3. ZM-a privlači pozornost javnosti i ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi građani, jer mora biti spremna na javnu kritiku svog djelovanja i interes javnosti da čuje reakcije drugih javnih osoba na njezino djelovanje, te se u tom kontekstu i prenošenje komentara župana B. B., može tumačiti kao prenošenje stava visoko pozicioniranog političara, kao citat njegove izjave bez komentara novinara i intervencije u citat dodavanjem vlastitog komentara.
6.3. Nižestupanjski sudovi ocijenili su i da činjenica da se kritika odnosi osobno na tužiteljicu kao predsjednicu udruge "U ime obitelji" i njezino djelovanje u javnosti, te njezine političke stavove, i da izrečene riječi mogu predstavljati insinuacije koje mogu štetiti ugledu tužiteljice, ali se po mišljenju tih sudova ne radi o grubim, bezobraznim ili prostačkim izričajima koje bi novinar morao izostaviti iz svog izvještaja sa skupa.
7. Prema odluci ovoga suda broj Rev-219/06 od 2. studenog 2008., i Županijskog suda u Dubrovniku brojem Gž-780/18 od 1. ožujka 2017., na koje se poziva predlagateljica, "Tužitelj je javna osoba, tj. glumac, pa u smislu odredbe iz čl. 6. st. 2. ZJP i on ima pravo na zaštitu privatnosti, osim u slučajevima koji su u svezi s njegovim javnim životom. Informacija o liječenju od alkoholizma nema nikakve veze s tužiteljevim javnim životom, već se isključivo tiče njegove privatnosti"... "sporni članak se ne odnosi na obavljanje njegova posla kao javne osobe, nego sadrži detalje iz privatnog života tužitelja, te isti po svom sadržaju predstavlja očitu uvredu i klevetu, te ima za posljedicu povredu prava osobnosti, budući je utvrđeno da je tužitelj trpio duševne boli zbog povrede prava na ugled, čast, dostojanstvo i obiteljski život, pa je tužitelju nanesena neimovinska šteta i na osnovi toga ima pravo na pravičnu naknadu za pretrpljene duševne boli, jer se to zasigurno negativno odrazilo na njegov privatni život, budući je svaki prosječni čitatelj znao na koga se informacija odnosi mogao je zauzeti negativan stav prema tužitelju tako da ga prezire, s obzirom da je prikazan kao osoba upitne moralne vrijednosti, pogotovo što je drugotuženik koji je dao informaciju bio ministar kulture, poznati glumac i osoba koja ima ugled ne samo u glumačkim krugovima".
8. 1. Prema ocjeni ovoga suda, s obzirom na izneseno, prvo pravno pitanje polazi od pogrešne pretpostavke da se u ovom slučaju radi o stvarima koje se ne odnose na tužiteljičino javno djelovanje, jer se radi o manifestaciji i Udruzi koja je tu manifestaciju organizirala, a njezina predsjednica je upravo tužiteljica, zbog čega se ne može tvrditi da je riječ o stvarima koje nisu povezane uz javno djelovanje tužiteljice, te utoliko to pitanje nije relevantno za odluku u ovoj pravnoj stvari i kao takvo ne može biti ni važno pitanje u odnosu na koje bi trebalo dopustiti podnošenje revizije.
8. 2. Osim toga odluke na koje se pozvala donesene su u potpuno drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji jer se ne može izjednačiti izvještavanje o alkoholizmu jednog umjetnika i o financijskoj pozadini javne osobe koja je, u odnosu na udrugu "U i. o." i manifestaciju H. z. ž., u relevantnom vremenskom razdoblju, često istupala u javnosti i sama je utjecala na vlastitu percepciju kao javno iznimno eksponirane osobe.
9. Prema odluci ovoga suda broj Rev 285/03 od 15. prosinca 2004., "tekstovi koji su objavljeni u listu I-tuženika od 08. prosinca 1996. godine vjerno su prenesena razmišljanja i stavovi ljudi s kojima je razgovarao novinar I-tuženika, pa tako i s II- tuženikom kao članom H.-a, koji doduše nije tekst autorizirao, ali je potvrdio da su sve prednje informacije koje je dao novinaru I-tuženika vjerno prenesene, dok je u odluci Županijskog suda u Varaždinu pod poslovnim brojem Gž-1483/19 navedeno "da II. tuženik nije autorizirao razgovor, da usprkos tome nije pokušao provjeriti točnost tvrdnji iznesenih o tužitelju, jer ih je smatrao vrijednosnim sudovima koji se ne mogu kvantificirano mjeriti niti provjeriti. U vezi ostalih tvrdnji iznesenih u člancima za koje sudovi smatraju da predstavljaju vrijednosne sudove, a kojima se radilo o vrijednosnom sudu ako je on izrečen na uvredljiv način nakladnik se ne oslobađa odgovornosti za štetu u smislu odredbe čl. 23. st. 1. toč. 6. Zakona o javnom priopćavanju"... "a kako je navedena informacija uvredljiva jer je tužitelj sa ostalim osobama navedenim u titlu nazvan „političkom fukarom i bezveznjakom“, to je očito da tuženik spornom prilikom nije postupao u dobroj vjeri niti u interesu javnosti, (isti stav izražen je i u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev x-890/12).".
10. 1. I glede drugog pitanja, ovaj sud smatra da se ne radi o važnom pitanju sukladno odredbama čl. 385. ZPP-a, jer drugostupanjska odluka ne odstupa od prakse Vrhovnog suda po ovom pitanju, a i radi se o pitanju činjenične naravi. To stoga što su nižestupanjski sudovi utvrdili da se radi o vjerno prenesenoj izjavi javne osobe župana B. B., ("Nekoliko tisuća u splitskom H., župan B. žestoko napao Ž. M." uz podnaslov "Ima nasilne metode i dobro je potkožena", te tekst: "Sve u životu ostvario sam demokratskim putem, na izborima, za razliku od njenih nasilnih metoda kojima potkopava i ne uspijeva doći na vlast"), budući je tuženik postupao u dobroj vjeri, prenoseći izjavu bez uredničke obrade sadržaja te izjave,
10. 2. S obzirom na okolnosti konkretnog i provedeni test razmjernosti, te na prirodu izjave koja je prenesena s javnog skupa u svezi s okolnostima vezanim uz manifestaciju i samu tužiteljicu, izrečene riječi mogu predstavljati insinuacije koje mogu štetiti ugledu tužiteljice, ali se po mišljenju tih sudova ne radi o grubim, bezobraznim ili prostačkim izričajima koje bi novinar morao izostaviti iz svog izvještaja sa skupa, a o čemu se ovdje ne radi. Dakle, kod ocjene radi li se o informaciji uvredljivog sadržaja riječ je o pitanju činjenične naravi.
11. Tuženiku nisu dosuđeni troškovi sastava odgovora na prijedlog jer je taj trošak ocijenjen nepotrebnim (čl. 155. st. 1. ZPP-a).
12. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP-a, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP-a, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 13. rujna 2022.
Predsjednica vijeća:
Viktorija Lovrić, v.r.
