REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

Poslovni broj: 3 Us I-481/2022-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji toga Suda Jasenki Beker, uz sudjelovanje zapisničarke Sabine Branković, u upravnom sporu tužitelja J. J. iz J., OIB: … protiv tuženika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Zagreb, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Trg kralja P. Krešimira IV 1, Zagreb, OIB: 66486182714, kojeg zastupa opunomoćenica M. D., voditeljica Samostalne službe, radi statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, 13. rujna 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništavanje rješenja Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, KLASA: UP/II 560-01/22-01/59, URBROJ: 512-2501-22-2 od 28. ožujka 2022.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II 560-01/22-01/59, URBROJ: 512-2501-22-2 od 28. ožujka 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane Osijek KLASA: UP/I 560-01/22-01/226, URBROJ: 512M2-76-22-2 od 10. veljače 2022.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja za utvrđivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata temeljem pripadnosti naoružanim odredima Narodne zaštite za razdoblje od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

3. Tužitelj u tužbi navodi da istu podnosi zbog pogrešne primjene materijalnog prava, dok povredu ustavnih odredbi drži razvidnom iz činjenice da su akti o kojima se odlučivalo o njegovom zahtjevu bez valjanog obrazloženja te sa pogrešno izvedenim zaključcima i interpretacijama, čime su razlozi za odbijanje zahtjeva i žalbe ostali nepoznati te je bitno smanjena mogućnost uspjeha u žalbenom postupku, kao i u postupcima po drugim pravnim lijekovima, što je u suprotnosti s ustavnim pravom iz članka 18. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (pravo na ulaganje učinkovitog pravnog lijeka). Naime, smatra da tuženik i prvostupanjsko tijelo nisu uzeli u obzir izjave svjedoka koji potvrđuju pripadnost tužitelja naoružanim odredima Narodne zaštite te da je dužio pušku na straži i imao svoj pištolj, već su samo utvrdili da tužitelj nije evidentiran na popisu pripadnika Narodne zaštite, uz napomenu da nije sudjelovao u neposrednim borbenim akcijama, kao i da nisu tražili dopunu izjava ili izjave više svjedoka. Tužitelj je nadalje stajališta da su povrijeđena ustavna prava iz članka 14. stavka 2., 19. stavka 2. i 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, kao i da je učinjena povreda Zakona o općem upravnom postupku. Iz sadržaja tužbe proizlazi da tužitelj predlaže Sudu poništiti osporavano rješenje tuženika te predmet vratiti na ponovni postupak.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ponavlja navode iz osporavane odluke, a koji se odnose na to da nisu ispunjene pretpostavke za priznavanje tužitelju statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u skladu s člankom 3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, dok su tužiteljevi navodi o povredi Ustava Republike Hrvatske paušalni i neutemeljeni. Slijedom navedenog, predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5. U provedenom dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis, a dana 7. rujna 2022. kod ovoga Suda održana je javna rasprava kako bi se sukladno odredbi članka 6. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS) svakoj stranci dala mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet upravnog spora.

6. Na raspravu je pristupio tužitelj koji je u cijelosti ostao kod navoda iz tužbe te je uredio tužbeni zahtjev na način da traži poništavanje rješenja tuženika KLASA: UP/II 560-01/22-01/59, URBROJ: 512-2501-22-2 od 28. ožujka 2022. Dodao je da smatra kako mu treba biti priznat status hrvatskog branitelja temeljem pripadnosti naoružanim odredima Narodne zaštite obzirom da je neosnovano izbrisan s popisa pripadnika. Na raspravu nije pristupio uredno pozvani tuženik te je ista održana u njegovoj odsutnosti sukladno odredbi članka 39. stavka 2. ZUS-a.

7. U upravnom sporu Sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i sve isprave koje prileže u istome te je na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a sukladno odredbi članka 55. stavak 3. ZUS-a, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz stanja spisa tuženika vidljivo je kako je predmetni upravni postupak pokrenut povodom zahtjeva tužitelja za utvrđivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata temeljem pripadnosti odredima Narodne zaštite tadašnje MZ Jakšić za razdoblje od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. Uz zahtjev je tužitelj priložio uvjerenje zaduženja za držanje i nošenje oružja Požeške banke d.d., pismene izjave P. K., V. S. i S. Š. te je predložio izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka I. V..

9. Odredbom članka 3. stavkom 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, broj: 121/17., 98/19., nastavno: Zakon) propisano je da je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao: a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga), b) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

10. Prema članku 3. stavku 2. Zakona pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske, u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.

11. Člankom 179. točkom a. Zakona propisano je da status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje ministarstvo nadležno za obranu odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove po zahtjevu stranke nakon provedenoga upravnog postupka ili po službenoj dužnosti na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju.

12. U provedenom postupku je nesporno utvrđeno kako tužitelj prema službenoj evidenciji nema utvrđen status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata niti za jedno razdoblje Domovinskog rata s bilo koje osnove. Nadalje je utvrđeno da se tužitelj ne nalazi na popisu pripadnika Narodne zaštite bivšeg Ureda za obranu Požega niti za jedno razdoblje (očitovanje Područnog odsjeka za poslove obrane Požega, KLASA: 561-01/21-01/230, URBROJ: 512M2-79-22-7 od 14. siječnja 2022.).

13. Povodom navedenog zahtjeva uzeta je izjava na zapisnik od samog tužitelja.

14. U svom iskazu na zapisnik pred Područnim odsjekom za poslove obrane Požega, KLASA: 561-01/21-01/230, URBROJ: 512M2-79-22-2 od 12. siječnja 2022. tužitelj je u bitnome izjavio da je njegov neposredno nadređeni zapovjednik bio I. V. kod koga su dužili naoružanje za stražarenje i ophodnje u dijelu J.. Istaknuo je da je naoružanim odredima Narodne zaštite MZ J. pristupio u ljeto 1991. godine gdje je bio pripadnik/stražar. Dodao je da je zadužio službeni pištolj sa pripadajućim streljivom, dok je za stražu i ophodnje preuzimao od suboraca pušku M-48 sa pripadajućim streljivom, a iskaznicu Narodne zaštite nije dobio. Kao zadaće je naveo obilazak i čuvanje ljetine i žitnih polja, izradu punktova od vreća sa pijeskom, stražarenje (uglavnom po noći u noćnim smjenama), naoružane ophodnje, kontroliranje mjera o zamračenju i zabrani kretanja prilikom policijskog sata te je bio u pripravnosti prilikom opsade i osvajanja vojarne u Požegi 17. rujna 1991., a sudjelovao je i u obuci u rukovanju naoružanjem te bojevom gađanju. U to vrijeme radio je u Požeškoj banci d.d.

15. Nadalje, svjedok I. V. je na zapisnik pred Područnim odsjekom za poslove obrane Požega, KLASA: 561-01/21-01/230, URBROJ: 512M2-79-22-3 od 12. siječnja 2022. u bitnome iskazao da je postrojbama Narodne zaštite pristupio u Mjesnoj zajednici J. od osnivanja 30. srpnja 1991. i u istom ostao do 31. prosinca 1991. te je bio zapovjednik desetine. Poznato mu je da je tužitelj bio pripadnik Narodne zaštite Mjesne zajednice J. u istom razdoblju te je sudjelovao u izradi bunkera i punktova od vreća sa pijeskom, postavljao je zapreke na cesti i kontrolirao promet, vršio dužnost stražara, obavljao naoružanu stražu i ophodnje u smjenama za koje je od suboraca preuzimao pušku M-48 sa streljivom koju bi nakon straže vraćao, bio je na obuci u rukovanju naoružanjem i minsko-eksplozivnim sredstvima te na bojevom gađanju, a bio je i u pripravnosti prilikom opsade i osvajanja vojarne u Požegi.

16. Iz priloženih izjava P. K., V. S. i S. Š. priloženih zahtjevu proizlazi da je tužitelj, kao pripadnik naoružanog odreda Narodne zaštite obnašao slijedeće zadaće: dežurstva i čuvanje željezničke stanice, naoružana ophodnja po ulici, pregled i kontrola vozila te kretnja uz zamračenje, postavljanje ježeva i pravljenje grudobrana te vježbe gađanja iz naoružanja.

17. Uzimajući u obzir prethodno opisano činjenično stanje, to i ovaj Sud prihvaća zaključak da tužitelj ne ispunjava pretpostavke za utvrđivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata temeljem pripadnosti naoružanim odredima Narodne zaštite, budući da se dužnosti koje je obnašao ne mogu podvesti pod oružani otpor agresoru, odnosno djelovanje u izravnoj vezi s tim otporom u smislu članka 3. stavka 2. Zakona. K tome, iz utvrđenog činjeničnog stanja se ne može zaključiti da je tužitelj bio pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, kako je to uvjetovano odredbom članka 3. stavka 1. točke c) Zakona.

18. Stoga ovaj Sud smatra da je tuženik pravilno utvrdio činjenično stanje i ispravno zaključio da nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje tužitelju statusa hrvatskog branitelja za traženo razdoblje te primijenio mjerodavne odredbe Zakona, potvrdivši pritom prvostupanjsko rješenje kojim je odbijen zahtjev tužitelja, dok preostali tužbeni navodi ne utječu na drukčije odlučivanje ove upravne stvari. Također, Sud ne nalazi povrede ustavnih prava na koje tužitelj ukazuje u tužbi.

19. Imajući u vidu navedeno, osporavana odluka tuženika se ocjenjuje zakonitom, a donošenjem osporavane odluke nije došlo do povrede prava, obveza ili pravnog interesa tužitelja pa je stoga temeljem odredbe članka 57. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan i donijeta je odluka kao u izreci presude.

U Osijeku 13. rujna 2022.

Sutkinja

Jasenka Beker v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS).