REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3311/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari I-tužiteljice M. R., OIB ... iz S. I. Z., i II-tužitelja D. R., OIB ... iz K., C., oboje zastupani po punomoćnici I. D., odvjetnici u S. I. Z., protiv tužene Lj. Š., OIB ... iz G., zastupane po punomoćnici A. B., odvjetnici u Z., radi smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tužene za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-199/2022-2 od 1. travnja 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Psp-3/2018-30 od 28. prosinca 2021., u sjednici održanoj 13. rujna 2022.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužena je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-199/2022-2 od 1. travnja 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Psp-3/2018-30 od 28. prosinca 2021., naznačivši slijedeća pravna pitanja za koje smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu:
1. Da li u postupku radi smetanja posjeda ima mjesta raspravljanju o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda, odnosno da li se odluka donosi bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika te da li u izreci rješenja ima mjesta utvrđenju čiji je predmet smetanja posjeda?
2. Da li se u parnici radi smetanja posjeda vezano za čin smetanja počinjen na zidu štiti posjed zemljišnoknjižne čestice ili posjed zida?
3. Da li susjed ima faktičnu vlast u odnosu na zid/dio zida kojem nema pristup, tj. da li je u njegovom posjedu?
4. Da li su u odnosu na dio zemljišta na kojem je sagrađen zid koji je sagrađen na nekretnini u vlasništvu jedne parnične stranke, a koji čini ogradu između navedene i susjedne nekretnine u vlasništvu druge parnične strane koja parnična strana ima pristup zidu sa svoje nekretnine i u posjedu je dijela zemljišta na kojem je sagrađen zid, a koji dio zemljišta čini i dio njezinog dvorišta u čijem posjedu nisu posjednici susjedne nekretnine, parnične strane uopće suposjednici zida ili je njegov posjednik strana koja mu ima pristup, odnosno da li se u parnici radi smetanja posjeda čestice na kojem je sagrađen zid koji čini ogradu štiti pravo na posjed ili pravo na suposjed temeljem čl. 24. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?
5. Da li je parnična stranka ovlaštena štititi posjed stvari ako radnjom koja se definira kao čin smetanja njegov posjed nije oduzet, odnosno ako se navedenom radnjom isti ne ograničava niti uznemirava u dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti?
6. Da li je parnična stranka ovlašten štititi suposjed stvari ako radnjom koja se definira kao čin smetanja od strane drugog suposjednika nije u cijelosti isključen od dotadašnjeg suposjeda, odnosno ako se navedenom radnjom isti bitno ne ograničava u dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti?
7. Da li je stranka tijekom parničnog postupka ovlaštena iznositi daljnje dokazne prijedloge nakon zaključenja prethodnog postupka ukoliko se nakon saslušanja svjedoka, dođe do saznanja o činjenici koju stranka može opovrgnuti materijalnim dokazom za koji se ranije tijekom postupka nije ukazala potreba?
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće.
2.1. U prijedlogu tužene za dopuštenje revizije pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 1 nije važno za odluku u sporu. Ovo stoga što eventualno nepotrebno raspravljanje i utvrđivanje, samo po sebi ne čini nepravilnu ili nezakonitu odluku suda o tužbenom zahtjevu za pružanje posjedovne zaštite.
2.2. U odnosu na pravna pitanja naznačena u prijedlogu tužene za dopuštenje revizije pod rednim brojem 2 do rednog broja 6, ocijenjeno je da ne postoje razlozi važnosti tih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, odluke na koje se u tom pravcu poziva tužena (rješenje Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž- 1244/17 od 10. listopada 2018., rješenje Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž- 1237/2015 od 7. rujna 2016. te rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Gzz 4/1991 od 13. ožujka 1991.) donesene su u bitno drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji od situacije kakva je u ovom konkretnom predmetnom sporu.
2.3. U odnosu na pravno pitanje naznačeno u prijedlogu tužene za dopuštenje revizije pod rednim brojem 7, ocijenjeno je da nisu određeno izloženi razlozi zbog kojih tužena smatra da je to pitanje važno u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP.
3. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP, odnosno kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i st. 6., u vezi s čl. 387. st. 5. i u vezi s čl. 400. st. 3. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 13. rujna 2022.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
