REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-6857/2022
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe G.B. d.o.o. i dr., zbog prekršaja iz članka 247. stavak 1. i stavak 4. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj 130/11., 74/13. i 69/17.), odlučujući o zajedničkoj žalbi okrivljene pravne osobe G.B. d.o.o. i okr. B.G. kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 5. srpnja 2021., broj: 52. Pp-1838/21, u sjednici vijeća održanoj 13. rujna 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljene pravne osobe G.B. d.o.o. i okr. B.G. kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 5. srpnja 2021., broj: 52. Pp-1838/21, okrivljena pravna osoba G.B. d.o.o. i okr. B.G. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi proglašeni su krivim da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz članka 247. stavak 1. i stavak 4. Zakona o strancima, za koji im je, uz primjenu odredbi o ublažavanju, izrečena novčana kazna i to okrivljenoj pravnoj osobi G.B. d.o.o. u ukupnom iznosu od 60.000,00 kuna te okr. B.G. u ukupnom iznosu od 6.000,00 kuna, koje kazne su okrivljenici dužni platiti u roku 3 mjeseca po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.
2. Protiv te presude, okrivljena pravna osoba G.B. d.o.o. i okr. B.G. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi pravodobno su putem branitelja odvjetnika Z.H. podnijeli zajedničku žalbu, naznačujući da se žale zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o prekršajnopravnim sankcijama dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žale i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja okrivljenici ističu da se ne smatraju krivim za počinjeni prekršaja te da su se očitovali o optužnom prijedlogu i priznanju prekršaja ali ne i o krivnji. Ističu da su u pisanoj obrani dostavljenoj sudu detaljno opisali argumente i način počinjenja samog prekršaja, na koje navode se sud prvog stupnja nije očitovao niti je tijekom postupka okolnosno ispitao okrivljenike te da isu imali namjeru na počinjenje prekršajnog djela te da strani radnici formalno nisu bilo zaposleni kod okrivljene pravne osobe niti su zatečeni na radu.
4.1. Naime, kako to proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud, svoje utvrđenje o dokazanosti optužbe, temelji isključivo na obrani okrivljene pravne osobe G.B. d.o.o. i okr. B.G. kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, koje obrane je smatrao priznanjem predmetnog prekršaja, dok druge dokaze nije niti provodio.
4.2. Međutim, po ocjeni ovog suda, pogrešno je prvostupanjski sud obranu oboje okrivljenih smatrao priznanjem predmetnog prekršaja.
4.3. Prije svega, ističe se da je pogrešno prvostupanjski sud u odlomku 2. obrazloženja pobijane presude, a u odnosu na obranu okrivljenika naveo da su „…I i II okrivljenik suglasno priznali prekršaj i naveli da se osjećaju krivim…“, obzirom da iz iz stanja spisa ne proizlazi da su se okr. pravna osoba G.B. d.o.o. i okr. B.G. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, očitovali da se smatraju krivim za počinjenje prekršaja. Osim toga, iz pisane izjave okr. B.G. od 25. ožujka 2021. proizlazi da je isti u pisanoj izjavi naveo „…situacija u kojoj su se našli radnici trećih zemalja je bila katastrofalna … nisu imali za hranu i nisu imali gdje spavati…ja sam ljudima to omogućio dok u međuvremenu ne naprave nove radne dozvole kod naše firme…u međuvremenu zbog situacije u zemlji i epidemioloških mjera odjave iz tih firmi nisu bile napravljene te mi nismo bili u mogućnosti ishodovati iste …radnici nisu zatečeni da rade, niti su uhvaćeni na radnom mjestu…stoga smatramo da nismo napravili ništa što ne bi napravio svaki dobronamjerni čovjek kada vam se obrati čovjek u nevolji…dok iz pisane obrane oba okrivljenika (list 49-51 spisa) proizlazi da su isti naveli „…strani državljani nisu u punom radnopravnom smislu niti radili kod I- okrivljenika, što je razvidno iz činjenice da nisu zatečeni u radu na gradilištu…za vrijeme dok su čekali dozvolu za boravak i rad poslodavac bi radnike na gradilište povremeno doveo radi upoznavanja s načinom i tehnologijom rada….“.
4.4. Potrebno je istaknuti da iako su okrivljenici u toj pisanoj obrani naveli „Točno je, kako je navedeno u optužnom prijedlogu da su dana 26. siječnja 2021. godine od strane policijskih službenika zatečeni navedeni strani državljani bez dozvole za boravak i rad … spletom nesretnih i nespretnih okolnosti uzrokovanih promjenom načina prijavljivanja radnika za izdavanje dozvole za boravak i rad…te s obzirom na otezanje MUP-a s odgovorom došlo je do nenamjerne pogreške okrivljenih…“, a imajući u citirane navode obrane okrivljenih u odlomku 4.3. obrazloženja ove drugostupanjske odluke, obrane okrivljene pravne osobe G.B. d.o.o. i okr. B.G. ne mogu se smatrati potpunim i okolnosnim priznanjem prekršaja koji im se stavlja na teret, a nikako se ne može smatrati da su okrivljenici priznali krivnju za počinjeni prekršaj.
4.5. Obrana okrivljenika, da bi se mogla smatrati priznanjem, mora biti okolnosna, jasna i potpuna, znači mora se raditi o izričitom očitovanju okrivljenika o svim odlučnim činjenicama, o čemu se u konkretnom slučaju ne radi, na što osnovanu ukazuju žalitelji svojim žalbenim navodima.
5. Kako je za osuđujuću presudu potrebno s potpunom izvjesnošću utvrditi da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret te kako se odluka o prekršajnoj odgovornosti može temeljiti samo na činjenici koja je nedvojbeno dokazana, to je slijedom navedenog, činjenično stanje, za sada, pogrešno utvrđeno, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.
6. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će provesti sve već provedene dokaze, po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
7. Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 13. rujna 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
