Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Rev 2069/2018-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Viktorije Lovrić članice vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i Marina Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. U. iz D., OIB … , kojeg zastupa Ž. K., odvjetnik u D., protiv tuženika Grada D., D., OIB … , radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1810/2017-2 od 17. siječnja 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-2034/15-14 od 24. svibnja 2017., u sjednici vijeća održanoj 13. rujna 2022.,

    p r e s u d i o  j e :

    Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvoga stupnja pod toč. I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio da se naloži tuženiku da mu isplati iznos od 800.000,00 kn s osnova izmakle koristi zbog onemogućavanja zarade korištenjem tužiteljeve nekretnine označene kao čest. zem. 1051/9 i zgr. 3223 k.o. Gruž, u razdoblju od dana 01. rujna 2010. do dana 31. prosinca 2015., zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Pod toč. II. izreke odbijen je zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka u visini sudske pristojbe za odgovor na tužbu.

    2. Presudom suda drugoga stupnja odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je prvostupanjska presuda.

    3. Protiv presude suda drugoga stupnja tužitelj je pravodobno podnio reviziju iz čl. 382. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 - dalje: ZPP), zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže se da se revizija prihvati, ukinu obje nižestupanjske presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    4. Na reviziju nije odgovoreno.

    5. Revizija tužitelja nije osnovana.

    6. U konkretnom slučaju dopuštena je revizija iz čl. 382. st. 1. toč. 1. ZPP, budući da vrijednost pobijanog dijela presude prelazi iznos od 200.000,00 kn.

    7. Prema odredbi čl. 392. a st. 1. ZPP revizijski sud u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

    8. Tužitelj u ovom predmetu potražuje naknadu imovinske štete s osnove izmakle koristi zbog onemogućavanja zarade korištenjem tužiteljeve nekretnine tvrdeći da je tuženik zloupotrijebio procesna ovlaštenja tako što se neosnovano protivio u ranijem parničnom postupku koji se vodio pod brojem P-472/14, pa da je zbog takvog postupanja tuženika tužitelju nastala šteta.

    9. U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno:

    - da je tužitelj podnio tužbu protiv tuženika i još pet tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva čest.zem. 1051/9 i čest.zgr. 3223 z.ul. 843 k.o. G. u predmetu koji se vodio pod brojem P-472/14;

    - da je tuženica M. B. podnijela odgovor na tužbu 30. svibnja 2007., a tuženik u ovom postupku da je podnio odgovor na tužbu 4. lipnja 2007.,

    - na ročištu glavne rasprave od 26. rujna 2007. da je određeno da će se izvesti dokaz saslušanjem parničnih stranaka;

    - da je tužitelj predložio odgodu ročišta zakazanog za dan 4. prosinca 2007., pa da je sud ročište i odgodio;

    - da je ponovno ročište održano 12. veljače 2008., a na kojem ročištu da je tužena M. B. tražila odgodu ročišta, pa je ročište odgođeno;

    - da je ponovno ročište održano 11. veljače 2010., na kojem ročištu da je zaključena glavna rasprava;

    - da je presudom od 1. ožujka 2000., pod poslovnim brojem P-698/07, sud u odnosu na tuženika Grad D. utvrdio da je nezakonita uknjižba za 2/8 dijela prava vlasništva čest. zem. 1051/9 i čest.zgr. 3223 k.o. G. provedena temeljem odluke od 06. prosinca 1997. Komisije Vlade Republike Hrvatske, pod brojem Z-686/98 (točka I.), te da je utvrđeno da je tužitelj vlasnik 336/384 dijela čest. zem. 1051/9 i čest.zgr. 3223 k.o. G., pa da su tuženici dužni trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja, odnosno prava korištenja s imena Grad D. (točka II.);

    - da je protiv te presude, tuženik Grad D. podnio žalbu 30. travnja 2010., a tuženica M. B. žalbu da je podnijela 4.svibnja 2010.;

    - da je Županijski sud u Dubrovniku presudom i rješenjem od 4. lipnja 2012. preinačio točku I. izreke i odbio tužbeni zahtjev, a ukinuo točku II. izreke presude i vratio na ponovni postupak;

    - da je tužitelj podneskom od 23. travnja 2013. povukao tužbu u odnosu na II. do V. tuženike i da je uredio tužbeni zahtjev;

    - da je sud rješenjem od 18. srpnja 2014. utvrdio da je tužba povučena u odnosu na ove tuženike;

    - da je 1. prosinca 2014., P. Č. podnio tužbu glavnog miješanja;

    - da je na ročište 4. prosinca 2014., za VI. tuženika Grad D. pristupio odvjetnička vježbenica bez položenog pravosudnog ispita, zbog čega joj je sud zabranio zastupanje i odgodio ročište;

    - da je na ročištu za glavnu raspravu od 21. siječnja 2015. sud dopustio tužbu glavnog miješanja tužitelja P. Č. i odgodio ročište;

    - da je a ročištu za glavnu raspravu od 18. veljače 2015. tužitelj povukao tužbu u odnosu na tuženu M. B. a tužitelj glavnog miješanja P. Č. da je povukao tužbu u odnosu na tužitelja i tuženu M. B., pa da je sud to rješenjem utvrdio i odgodio ročište;

    - da je na ročištu 16. ožujka 2015. određeno da će se saslušati parnične stranke i ročište da je zakazano za dan 14. travnja 2015. a na kojem ročištu da je izveden dokaz saslušanjem stranaka, te ročište da je odgođeno radi saslušanja svjedokinje za 11. svibnja 2015., a na tom ročištu da je saslušana svjedokinja i zaključena glavna rasprava;

    - da je presuda objavljena 9. lipnja 2015., a da su žalbu protiv te presude podnijeli i tužitelj 16. lipnja 2015. i tuženik 23. lipnja 2015.;

    - da je Županijski sud u Dubrovniku presudom pod poslovnim brojem Gž- 1000/15 od 14. listopada 2015. odbio žalbu tuženika i potvrdio presudu, dok je po žalbi tužitelja preinačio odluku o troškovima postupka.

    10. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja nižestupanjski sudovi ocijenili su tužbeni zahtjev neosnovanim, smatrajući pritom da postupanje tuženika kao pravnog slijednika Općine D. u smislu protivljenja tužbenom zahtjevu u postupku koji se vodio pod brojem P-472/14 te pozivanja na isključivo vjerodostojnost i pravnu opstojnost isprava iz razdoblja 1961. do 1964. koje bi upućivale ne postojanje prava tužitelja spram pravnog prednika tuženika Općine D., imajući na umu odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/04, dalje: ZVDSP), ne predstavlja zlouporabu procesnih ovlaštenja time što je tuženik podnosio odgovor na tužbu i žalbu protiv presuda te sudjelovao na raspravi.

    10.1. Nadalje sudovi zaključuju da postupanje tuženika u tom postupku samo za sebe nije u uzročnoj vezi s eventualnom štetom koju je tužitelj pretrpio u razdoblju od 1. rujna 2010. do 31. prosinca 2015., te da u radnjama tuženika koje je poduzimao u parničnom postupku P-472/14 nema protupravnosti. Sudovi također ne nalaze uzročnu vezu između sadržaja isprava (ugovora o kupoprodaji, dodatak Sporazuma o uređenju međusobnih odnosa te zbirki isprava) i tvrdnji tužitelja o šikaniranju protivnika i zlouporabi procesnih ovlaštenja tuženika u postupku koji se vodio pod

    10.2. Slijedom navedenoga sudovi su zaključili da nisu ispunjene pretpostavke odgovornosti tuženika za eventualnu nastalu štetu kod tužitelja zbog onemogućavanja zarade korištenjem tužiteljevih nekretnina u smislu članka 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11 - dalje: ZOO).

    11. Tužitelj u reviziji tvrdi da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo ističući ""da se tuženikova štetna radnja ne odnosi samo na puko protivljenje tužbenom zahtjevu u parničnom postupku broj P-472/14, nego na nerazumno i besmisleno negiranje prava tužitelja kod mnoštva javnih isprava i dokumenata koje je osobno tuženik donosio i dakako to naplaćivao, pa da se ponašanje i postupanje tuženika u ovom konkretnom slučaju zaista može okarakterizirati kao "...poticanje pravnog nereda i onemogućavanja društvu tako potrebne investicije..."kako je to primijetio sudac u postupku P-472/14, što je zasigurno, sama po sebi – štetna radnja"".

    11.1. Revident smatra stajalište sudova pogrešnim, sadržajno tvrdeći da postoji uzročno posljedična veza te stoga i odgovornost tuženika za naknadu štete koju tužitelj trpi u vidu izmakle koristi zbog činjenice što se tužitelj nije mogao koristiti predmetnom nekretninom.

    12. Odredbom čl. 1045. ZOO propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

    12.1. Opće pretpostavke izvanugovorne odgovornosti za štetu su subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza i protupravnost štetne radnje. Radnja štetnika je protupravna ako je njome povrijeđen pravni propis.

    13. Prema pravnom shvaćanju ovog suda, imajući na umu utvrđeno činjenično stanje, pravilno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su odbili tužbeni zahtjev tužitelja radi naknade štete u vidu izgubljene koristi.

    14. Naime, tužitelj u ovom predmetu nije dokazao postojanje protupravnosti u postupanju tuženika (zloupotrebu procesnih ovlaštenja), pa stoga ovdje nisu ispunjene pretpostavke za odgovornost tuženika za naknadu štete, te su nižestupanjski sudovi odbijanjem tužbenog zahtjeva pravilno primijenili materijalno pravo.

    14.1. Pravilno je shvaćanje nižestupanjskih sudova da iako je sudac u obrazloženju presude donesene u postupku pod brojem P-472/14, naveo da tuženik "potiče pravni nered i onemogućava društvu tako potrebne investicije", očito nije smatrao da tuženik grubo krši svoja procesna ovlaštenja s obzirom da nije tuženiku izrekao novčanu kaznu sukladno čl. 10. ZPP.

    15. Zbog toga, nije ostvaren revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

    16. Slijedom navedenoga valjalo je reviziju tužitelja odbiti primjenom odredbe čl. 393. ZPP.

    Zagreb, 13. rujna 2022.

    Predsjednik vijeća:

    Ivan Vučemil,v.r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.