REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sveti Križ, Dračevac

Split

P-5092/2018

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužiteljice L. B..-V., OIB… iz Splita, , zastupane po

punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva L.-V. & partneri u S., protiv tuženika V. U., OIB: … iz S.,

zastupan po punomoćniku D. V., odvjetnik u O. društvu

V. i L. u S., radi utvrđenja, nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana 14. srpnja 2022. u nazočnosti tužiteljice osobno i punomoćnika tužiteljice te punomoćnika tuženika, dana 13. rujna 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da se vrijednost stana, kao i sam stan koji je izgrađen na čest.zem 9370/4 PU 993 K.O Split, koji se nalazi u S., anagrafske oznake ne uračunava u zakonski dio koji pripada A. U., odnosno sada njegovom sljedniku – tužiteljici, iza smrti pok. J. U. u predmetu O. suda u S.

pod br. O-1236/00.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 12.950,00 kuna.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je rješenjem O. suda u S. poslovni broj O-1236/00 od 21.veljače 2002. prekinut ostavinski postupak koji se vodio iza smrti pok. J. U. ( djeda tužiteljice) te je njezin otac sada pok. A. U. upućen na pokretanje parnice, radi utvrđenja, da stan u S. na adresi, ne ulazi u njegov zakonski dio. Naime, u tužbi stoji da je predmetni stan

pok. Juraj Ujević darovao njezinom ocu A. U. te da je volja ostavitelja bila da se predmetni stan ne uračunava A. U. u nasljedni dio.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu prigovara aktivnoj legitimaciji tužiteljice te ističe ništetnost ugovorne odredbe.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom spisa O-3088/09, IIP-922/06, Z- 3872/93, čitanjem darovnog ugovora, Izjave od 30.8.1995., izvatka iz zemljišne knjige, zahtjeva za sklapanje ugovora o kupoprodaji stana od 9.studenog 1992. saslušanjem svjedoka V. U., Đ. U. te tužiteljice i tuženika u

svojstvu parničnih stranaka, te je temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 84/08 dalje ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

4. Tužiteljica podnosi predmetnu tužbu iza smrti svog oca koji je rješenjem ostavinskog suda upućen na pokretanje parnice radi utvrđenja da stan koji je stekao darovanjem od oca ne ulazi u njegov zakonski nasljedni dio.

5. Naime, rješenjem ovog suda poslovni broj O-1236/00 od 25.lipnja 2000. koje je postalo pravomoćno 23. lipnja 2005. sud je prekinuo ostavinski postupak iza smrti J. U. te uputio nasljednika A. U. na pokretanje parnice radi utvrđenja

da se stan u darovan od strane ostavitelja, ne uračunava u njegov

nasljedni dio.

6. Nije sporno da A. U. nije pokrenuo parnicu u koju je upućen, već je tu parnicu pokrenula njegova nasljednica L. B.-V..

7. Budući tuženik prigovara pomanjkanju aktivne legitimacije tužiteljice navodi se kako tužiteljica kao univerzalni slijednik iza svog oca pok. A. U. u času smrti ostavitelja stječe prava i obveze, pa tako i pravo da sud utvrdi je li njezin otac stekao predmetni stan darovanjem te uračunava li se isti u njegov nasljedni dio neovisno o tome što isti samostalno nije pokrenuo parnicu jer isto u konačnici predstavlja ostavinu iza njezinog oca.

8. Tužiteljica, također, tijekom postupka ističe kako je pok. J. U. za života raspolagao svojom imovinom pa je tako i tuženik, također, stekao od svog pok. oca J. U. stanarsko pravo na stanu u te nikada s obitelji nije ni

živio u predmetnom stanu u .

9. Nije sporno da je prednik stranaka nakon kupoprodaje stana u darovao isti ocu tužiteljice te očitovao svoju volju da predmetni stan ne ulazi u nasljedni dio.

10. Budući tuženik osporava takvo raspolaganje prednika jer da isti nije tada bio vlasnik stana, sada valja utvrditi proizvodi li predmetno raspolaganje pravne učinke odnosno je li prednik tužiteljice stekao pravo vlasništva na predmetnom stanu.

11. Iz izvedenih dokaza utvrđeno je dakle, da je prednik pok. Juraj Ujević uz suglasnost pok. L. U. ( supruge) podnio zahtjev za kupoprodaju stana na

kojem postoji stanarsko pravo.

12. Naime, sukladno odredbi čl. 64 st.2 Zakona o stambenim odnosima ( „Narodne novine“ broj 51/85,42/86,22/92, i 70/93) kad je stanarsko pravo stekao jedan od bračnih drugova koji zajedno stanuju stanarsko pravo ima i drugi bračni drug, a prema čl. 6 stavak 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo („Narodne novine“ broj 43/92, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94, 4/94, 44/94, 47/94, 58/95, 11/96, 11/97, 68/98, 96/99, 120/00, 78/02) stan ima pravo kupiti stanar ( nositelj stanarskog prava) pod uvjetima iz tog Zakona, a uz njegovu suglasnost i članovi njegovog obiteljskog domaćinstva, dok je stavkom 2) iste odredbe propisano da kad stanarsko pravo imaju supružnici, stan mogu kupiti zajednički, a jedan od njih samo uz suglasnost drugog.

13. Nije sporno da je prednik stranaka pok. J. U. prethodno imao stanarsko pravo na stanu u koje je prenio na svog sina ovdje tuženika koji je ostao živjeti u predmetnom stanu sa ženom i djetetom ( razvidno iz potvrde Industrije J. kamena od 12.studenog 1963. – list 89 u spisu), sklopio ugovor o korištenju stana te konačno zaključio kupoprodajni ugovor glede tog stana dana 5.svibnja 1999. ( dokumentacija u spisu O-3088/09).

14. Nije sporno da je Juraj Ujević podnio zahtjev za kupnju stana na kojem postoji stanarsko pravo na adresi …, ( danas..) u S.

površine 66 m2 te da su kao članovi domaćinstva navedeni A. ( sin) V. (nevjesta) te Đ. ( unuka).

15. Pregledom ugovora o darovanju utvrđeno je da je isti sklopljen između darovatelja J. U. s jedne te daroprimca A. U. s druge strane 25.kolovoza 1993. glede stana u S., a potpis darovatelja ovjeren je od

Općine S. Sekretarijata Opće uprave i proračuna.

16. Na temelju valjanog pravnog posla, kojemu je cilj stjecanje prava vlasništva, prelazi vlasništvo s dosadašnjeg vlasnika na stjecatelja i istim se stječe valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, odnosno isti predstavlja samo titulus, pri čemu je modus stjecanja prava vlasništva, sukladno odredbi čl. 119. st. 2. u svezi s čl. 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15 - pročišćeni tekst) uknjižba tog prava u zemljišne knjige. Ovo pitanje na identičan način bilo je regulirano i Zakonom o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, broj 53/91, 9/92 i 77/92).

17. Ugovor o darovanju do stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18 - dalje: ZOO) prosuđuje se na temelju paragrafa 938. do 956. Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koja pravila se primjenjuju temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj 73/91).Sukladno paragrafu 943. OGZ te stajalištu sudske prakse ugovor o darovanju nekretnina mora biti zaključen u pisanom obliku, odnosno stupanjem na snagu Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine, broj 78/93 i 29/94 - dalje ZJB) u formi javnobilježničkog akta (čl. 53. st. 3.), u protivnom ugovor o darovanju ( makar i usmeni) ima pravni učinak samo ako je nekretnina predana u posjed daroprimatelju, tj. ako je izvršena prava predaja.

18. U konkretnom slučaju, predmetni stan bio je u posjedu prednika tužiteljice u vrijeme kada je darovanje učinjeno, a prednik tužiteljice je zatražio i postigao upis prava vlasništva na svoje ime još 1995. ( rješenje ZS-65/95 te izvadak iz zemljišne knjige na dan 23.siječnja 2001.) čime je stekao pravo vlasništva predmetnog stana temeljem čl. 119 ZV.

19. Slijedom toga, sud zaključuje da se radi o stanu koji je pokojni J. U. za života darovao sinu, a koji ugovor je realiziran obzirom da je već i prije sklapanja istog daroprimatelj živio u predmetnom stanu sve do svoje smrti 5. travnja 2004., a nakon toga predmetne nekretnine nastavili kontinuirano posjedovati nasljednici.

20. Slijedom toga, zaključuje se da je predmetni stan prednik tužiteljice stekao od svog pok. oca darovanjem. Nije sporno da je ostavitelj izrijekom naveo da se predmetni stan ne uračunava A. U. u nasljedni dio. Sporno je predstavlja li navedeno pravu volju ostavitelja obzirom na okolnosti.

21. Naime, spisu O-3088/09 prileže ugovori iz kojih se može zaključiti o volji ostavitelja da svoju imovinu pravnim poslovima podijeli među sinovima još za života.

22. Uvidom u ugovor o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo od 5.svibnja 1995. utvrđeno je da je isti sklopljen glede stana u S., … za kupoprodajnu cijenu od 42.974,41 kune.

23. Čitanjem ugovora o korištenju stana na adresi … utvrđeno je da je korisnik stana V. U. te da je prethodno nosioc stanarskog prava bio U.

J. odnosno ostavitelj.

24. Čitanjem potvrde Industrije Jadranskog kamena i mramora Split od 12.studenog 1963. utvrđeno je da je Juraju Ujeviću dodijeljen drugi stan u zgradi … ( sporni stan) te da je imenovani do sada bio nosilac stanarskog prava u

zgradi … gdje je stanovao zajedno sa ostalim članovima obitelji i to

bračnim drugom, sinom te njegovom suprugom i djetetom te drugim sinom. Nadalje, da po iseljenju istog se prenosi stanarsko pravo na njegovog sina U. V..

24a. Iz navedenog, dakle, proizlazi da tuženik i danas živi u stanu na adresi … u kojem je živio prvobitno s roditeljima, te na kojem je otac imao stanarsko pravo koje je na tuženika preneseno i temeljem kojeg je u konačnici otkupio stan. 25. Nadalje, čitanjem ugovora o darovanju od 25.studenog 1996. utvrđeno je je da istim pok. J. U. darovao svom sinu V. U. drveni brod s kabinom dužine

8.70 metara, reg oznake ST-.

26. Čitanjem kupoprodajnog ugovora od 20.svibnja 2000. utvrđeno je da je V. U. isti taj brod prodao te zadržao kupoprodajnu cijenu.

27. Čitanjem priloženih uplatnica utvrđeno je da su tužiteljica odnosno njezina majka uplaćivale rate za otkup predmetnog stana, a iz ničeg ne proizlazi niti je ičim potkrijepljena tvrdnja tuženika o tome da su svi živjeli od mirovine ostavitelja niti da njegov brat nije imao čime otkupiti stan jer nije bio zaposlen.

28. Prema tome, ovaj sud smatra da je ostavitelj J. U. za života darovao i jednog i drugog sina podjednako odnosno smatrao da je jedan sin sa stanom u namiren te da shodno tome drugog sina .A. U. pripada stan u kojem je i

živio, što je pisano i potvrdio predmetnim ugovorom o darovanju. Slijedom toga, imajući u vidu da je ostavitelj uobičajeno besplatno raspolagao za života svojom imovinom te darivao svoje sinove to sud nema razloga posumnjati da je njegova prava volja bila da predmetni stan pripadne upravo predniku tužiteljice odnosno da se isti ne treba uračunavati u njegov zakonski dio što je u konačnici bez sumnje i naveo.

29. Budući je u ovom postupku utvrđeno da je prava volja ostavitelja izražena u ugovoru o darovanju u pogledu uračunavanja slobodno i neometano, a niti iz provedenih dokaza ne proizlazi drugačije, to je odlučeno kao u izreci.

30. U odnosu na tužbene zahtjeve podnesene nakon zaključena prethodnog postupka sud nije dopustio preinaku jer smatra da se ne radi o svrsishodnoj preinaci radi razrješenja odnosa među strankama. Naime, tužiteljica je podnijela tužbu nakon što je u ostavinskom postupku upućena na pokretanje ove parnice, dok je na tuženiku da podnese zahtjev, ako smatra, da je predmetnim raspolaganjem povrijeđen u nužnom dijelu.

31. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl.155. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku sukladno vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („ Narodne novine broj 91/04, 37/05,59/07) Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ 148/09) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14). Stoga, tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova, sastav podneska od 13.svibnja 2019. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 14.svibnja 2019. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 4.lipnja 2019. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 18.ožujka 2021. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 25.svibnja 2021. 100 bodova, ročišta od 20.listopada 2021. 100 bodova, ročišta od 26.travnja 2022. 100 bodova te ročišta od 14.srpnja 2022. 100 bodova odnosno sveukupno 900 bodova, što pomnoženo sa vrijednosti 1 bod = 10 ,00 kuna ( Tbr. 50. ) iznosi 9.000,00 kuna, uvećano za iznos PDV 25 % u iznosu od 2.250,00 kuna, sveukupno iznosi 11.250,00 kuna, što uvećano za trošak pristojbe na tužbu od 850,00 kuna 12.950,00 kuna.

32. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 13. rujna 2022.

Sutkinja

Maja Anušić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud pisanim putem u četiri istovjetna primjerka.

Dna:

-pun tužitelja

-pun tuženika

- spis