REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3362/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. M. (ranije K.) iz K., OIB …, zastupane po punomoćnici I. B., odvjetnici u K., protiv tuženice P. b. Z. d.d., OIB …., zastupane po punomoćnicima – odvjetnicima iz Odvjetničkog društva L. i p. iz Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-506/2021-3 od 4. svibnja 2022., kojim je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-386/2019-20 od 19. studenog 2020., u sjednici održanoj 13. rujna 2022.,
r i j e š i o j e:
Tuženici se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-506/2021-3 od 4. svibnja 2022., odnosu na pitanje:
"Može li se smatrati da su Dodacima ugovorima o kreditu kojima je izvršena konverzija, a koji su sklopljeni sukladno izričitim i prisilnim odredbama zakona (ZID ZPK, NN 102/15), potrošači koji su takve Dodatke prihvatili u potpunosti obeštećeni po pitanju ništetnih odredbi osnovnih ugovora o kreditu, te time izgubili pravnu osnovu i pravo pozivanja na spomenutu ništetnost odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli iz osnovnog ugovora o kreditu koji je u potpunosti zamijenjen Dodatkom kojim je izvršena konverzija sukladno zakonu?".
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-506/2021-3 od 4. svibnja 2022., kojim je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-386/2019-20 od 19. studenog 2020.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Prijedlog je dopušten i osnovan.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije, a navedeno u izreci ovog rješenja, važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je, kada je riječ o tom pitanju, postoji različita praksa županijskih sudova, koji su odbili tužbene zahtjeve tužitelja upravo obzirom na okolnost da se radilo o konvertiranim kreditima (ŽS u Šibeniku, poslovni broj Gž-457/18 od 15. lipnja 2020., ŽS u Splitu, poslovni broj Gž-1619/20 od 07. listopada 2020., ŽS u Vukovaru, poslovni broj Gž-85/17 od 13. studenoga 2018., ŽS u Varaždinu, poslovni broj Gž-1654/17 od 12. studenoga 2018.), a revizijski sud o tome pitanju nije zauzeo pravno shvaćanje.
5. Preostala pitanja, a koja glase:
"2. Smatra li se promjenjiva kamatna stopa nedovoljno određenom, preciznom i utvrđenom ukoliko do stupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o potrošačkom kreditiranju nije postojalo zakonskih obveza glede izmjene ili usklađivanja odredaba u postojećim ugovorima o kreditu na način da definira parametre promjenjivosti?
3. Može li sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, utvrđenja iz takve presude tumačiti na način kojim uspostavlja novu neravnotežu u ugovornom odnosu stranaka, odnosno u razrješenju međusobnih odnosa nakon što je ugovorni odnos prestao, pružajući tužitelju zaštitu kojom izravno intervenira u samu narav takvog ugovornog odnosa, zadirući pritom u kreiranje poslovne politike i odlike kreditnih proizvoda koje tuženik kao kreditna institucija nudi na tržištu, nalažući isplatu po osnovi "preplaćenih" kamata kao da je ugovorena fiksna kamatna stopa i kao da je ugovoren fiksni tečaj kroz cijelo razdoblje otplate, dakle, tretirajući ugovorni odnos stranaka sukladno uvjetima koji nisu u sporno vrijeme postojali na tržištu?".
S tim u vezi, može li se, u tumačenju i primjeni utvrđenja iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, na individualni ugovorni odnos u pogledu kojeg tužitelj zahtijeva pravnu zaštitu, dozvoliti sudu da intervenira na način koji ne ide ka utvrđenju postojanja eventualne odgovornosti za štetu i, posljedično, visine same štete u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva, već ka arbitrarnoj jednostranoj izmjeni bitnih uvjeta ugovora iz kojeg proizlazi tužbeni zahtjev, a koje postupanje izravno zadire u poslovanje financijske institucije glede kreiranja pojedine kategorije kreditnih proizvoda, kao i u samovoljno i nedopuštenu „korekciju“ tržišnih uvjeta u pogledu kreiranja tečaja valute uz koju je vezana glavnica kredita, što u konačnici dovodi do toga da se potrošača neosnovano stavlja u povoljniji položaj nego što je to mogao biti u trenutku sklapanja ugovora o kreditu (jer mu se "nadoknađuje šteta" čija je visina utvrđena primjenom arbitrarnih i nepostojećih uvjeta kreditiranja i tržišnih uvjeta koji određuju tečaj valute i to od strane suda koji je za takvu intervenciju u ugovorni odnos stranaka bez njihove obostrane privole apsolutno nenadležan)?", po ocjeni ovoga suda nisu važna jer pobijana odluka ne odstupa od prakse revizijskog suda i pravnih shvaćanja zauzetih u odlukama ovoga suda poslovni broj Revt-249/14, Rev-2245/17 i Rev-3142/2018, Rev-1172/2018, i dr., a nije riječ niti o pitanjima u odnosu na koja bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu.
6. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari su vezano za navedeno pitanje ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. podst. 1., u svezi čl. 387. st. 6. ZPP-a, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 13. rujna 2022.
Predsjednica vijeća:
Viktorija Lovrić, v.r.
