Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj 10 Gž-886/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Marina Grbića, predsjednika vijeća, Željka Đerđa, suca izvjestitelja i člana vijeća i Katije Hrabrov, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja tužiteljice N. R. M. iz M. G., …, OIB …, zastupane po punomoćniku F. L., odvjetniku u Z., …, protiv tuženika: 1) A. P. iz M. G., …, OIB …, zastupanog po punomoćniku Ž. A., odvjetniku u S., …, 2) M. M. iz Z., …, OIB …, zastupane po punomoćniku Z. S., odvjetniku u Z., 3) M. Š., P., …, OIB …, zastupane po punomoćniku Z. S., odvjetniku u Z., …, 4) R. Š. iz Z., …, OIB …, zastupane po punomoćniku B. H., odvjetniku u Z., …, i 5) Z. M. iz Z., …, OIB …, zastupanog po punomoćniku Z. S., odvjetniku u Z., …, radi povrede nužnog dijela, odlučujući o žalbi tužiteljice N. R. M. protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P-992/2020 od 23. veljače 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 13. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužiteljice N. R. M. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P-992/2020 od 23. veljače 2022.

II Odbija se zahtjev tuženika pod 1) A. P. za naknadu troška odgovora na žalbu, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi: "I. Utvrđuje se da je tužiteljica N. M. R. povrijeđena u svom nužnom nasljednom dijelu time što je pok. ostavitelj J. M. raspolagao sa dijelom ostavinske imovine u korist tuženika, a s kojim dijelom nije mogao raspolagati i to u ½ dijela ostavinske imovne koju bi trebali naslijediti tuženici temeljem oporuke od dana 14. ožujka 2013., pa su tuženici dužni trpjeti da ½ imovine koju su naslijedili oporukom od dana 14. ožujka 2013. iza pok. ostavitelja J. M.

Error! No text of specified style in document. pripadne u vlasništvo tužiteljici N. M. R. te da se za ½ dijela umanji raspolaganje pok. ostavitelja J. M. oporukom od dana 14. ožujka 2013. u korist tuženika, čime bi tužiteljica N. M. R. bila namirena u svojem nužnom nasljednom dijelu. II. Tuženici su dužni solidarno naknaditi tužiteljici prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate, po stopi iz čl. 29. st.

2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope H. n. b. koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve to u roku od 15 dana.".

II. Nalaže se tužiteljici N. R. M. naknaditi I. tuženiku A. P. troškove parničnog postupka u iznosu od od 23.125,00 kn u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužiteljici N. R. M. naknaditi II. tuženoj M. M., III. tuženoj M. Š. i V. tuženiku Z. M. troškove parničnog postupka u iznosu od 31.000,00 kn u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tužiteljici N. R. M. naknaditi IV. tuženoj R. Š. troškove parničnog postupka u iznosu od 26.250,00 kn u roku od 15 dana."

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavila tužiteljica N. R. M. iz svih žalbenih razloga i odluke o troškovima postupka, navodeći da je prvostupanjski sud i u ponovljenom postupku, visinom cijene predmetnog vještačenja, ponovno efektivno onemogućio žaliteljicu u raspravljanju u ovom parničnom postupku, a naročito iz razloga što se ista nije mogla žaliti na odluku prvostupanjskog suda o visini tako ni o obvezi avansiranja iznosa vještva, a žaliteljica s obzirom na svoje financijsko stanje (mirovina svega 974,50 kn) nije mogla položiti određeni iznos predujma za provođenje vještačenja, čime joj je povrijeđeno pravo iz članka 14. Ustava Republike Hrvatske. Ukazuje da prvostupanjski sud nije prihvatio niti njen prijedlog da se vještači samo dio nekretnina, a kada bi trošak vještačenja bio od 7.500,00 kn, što bi ista na neki način i mogla podnijeti. Ukazuje da je sud počinio i bitnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i vrati predmet prvostupanjsko sudu na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tuženik pod 1) A. P. navodeći da je, upravo suprotno žalbenim navodima, tužiteljica imala mogućnost, kako u prvotnom postupku, tako i sada ponovljenom, platiti polog i provesti vještačenje kako bi se utvrdila vrijednost ostavinske imovine, a što je osnov za utvrđivanje da li je i u kojem dijelu povrijeđen njen nužni nasljedni dio, a kako to nije učinila, a niti je pokrenula postupak za pružanje besplatne pravne pomoći pred nadležnim tijelom, što je mogla ukoliko nije financijski sposobna uplatiti određeno vještačenje, a čime bi i dokazala svoju tvrdnju o nedostatku financijskih sredstava, pravilno je prvostupanjski sud tužbeni zahtjev odbio jer tužiteljica nije dokazala njegovu osnovanost. Predlaže žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu i u cijelosti potvrditi pobijanu presudu prvostupanjskog suda te potražuje trošak za sastav odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

Error! No text of specified style in document. 5. Nije prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske – dalje ZPP), koji se u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 70/19.) na koju u žalbi ukazuje tužiteljica N. R. M., a na koju i ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, jer izreka presude nije u suprotnosti sama sa sobom niti sa obrazloženjem, a u obrazloženju su izneseni valjani razlozi o bitnim činjenicama na kojima je prvostupanjski sud temeljio svoju odluku, pa se pobijana presuda može valjano ispitati.

6. Nije prvostupanjski sud počinio niti bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP, na koju se opisno upire u žalbi, time što je pobijanu presudu donio na temelju činjeničnog stanja bez provođenja vještačenja za koje tužiteljica N. R. M. u ostavljenom roku nije uplatila predujam, jer i prema stavu ovoga suda, u situaciji kada se radi o postupku za utvrđivanje povrede prava na nužni dio, prvostupanjski sud, da bi mogao valjano odlučiti o osnovnosti takvog tužbenog zahtjeva, je morao utvrditi vrijednost cjelokupne ostavinske imovine, kako nekretnina, tako i pokretnina, kao i one imovine kojom mu je ostavitelj raspolagao za vrijeme života, odnosno njegove tražbine i dugove, pa tek nakon tako utvrđene vrijednosti ostavine, utvrđivati da li je nužni dio povrijeđen ili ne, a to, kako to valjano zaključuje prvostupanjski sud nije moguće bez provođenja predloženih i određenih vještačenja.

7. Nije prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo, na što ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP.

8. Prvostupanjski sud svoju odluku temelji na utvrđenjima:

8.1. da je predmet ovog postupka zahtjev tužiteljice N. R. M. na utvrđenje da je povrijeđena u svom nužnom nasljednom dijelu u ostavinskom dijelu iza pok. J. M.,

8.2. da među strankama nije sporno da je tužiteljica N. R. M. rješenjem Općinskog suda u Samoboru broj O-352/2013 od 16. prosinca 2013. upućena na pokretanje parnice protiv oporučnih nasljednika A. P., Z. M., R. Š. i Z. M. radi utvrđenja da je oporučnim raspolaganjem ostavitelja povrijeđen njen nužni nasljedni dio;

8.3. da je u ostavinskom postupku Pu O-1647/2015 (ranije O-352/2013) iza pok. J. M. proglašene dvije oporuke i to vlastoručna oporuka od 14. srpnja 2007. i 14. ožujka 2013.;

8.4. da među strankama nije sporno da je ostavitelj pok. J. M. oporukom od 14. ožujka 2013. svojoj ženi, ovdje tužiteljici N. R. M., ostavio kuću i gospodarske zgrade u M. G. gdje su do tada živjeli, jedan ral zemlje uz kuću te svu pokretnu imovinu, a ovdje tuženiku pod 1) A. P. čestice broj … i … upisane u posjedovni list 390 k.o. S. N., dok je svu ostalu imovinu ostavio na način da polovicu iste dijele nećak pok.

Error! No text of specified style in document. ostavitelja Z. M. i brat ostavitelja Z. M., a drugu polovicu ostavlja nećakinji R. Š.;

8.5. da iz identifikacije D. g. u. za k.č. … i k.č. … k.o. S. N. proizlazi da k.č. … odgovara zkčbr. …, a k.č. … odgovara zkč. …, a prema zemljišnoknjižnom izvatku na zkčbr. … k.o. S. N. kao vlasnici su upisani Z. B., D. B. i B. B., dok je kao vlasnici zkčbr. … k.o. S. N. A. P.;

8.6. da je tužiteljica N. R. M. predložila kombinirano vještačenje kako bi se točno utvrdilo stvarno stanje nekretnina, točna identifikacija nekretnina kojima je ostavitelj raspolagao te da li je on bio vlasnik istih;

8.7. da je prvostupanjski sud odredio kombinirano građevinsko-geodetsko vještačenje te prozvao vještake D. Š. i V. R. da odrede cijenu vještačenja;

8.8. da je vještak D. Š. u dopisu od 13. svibnja 2021. naznačio trošak procjene svake pojedine čestice u visini od 800,00 kn a građevine 1.500,00 kn uvećano za PDV, što za 33 čestice iznosi 26.400,00 kn i 4 građevine 6.000,00 kn, a sve skupa sa PDV 40.500,00 kn;

8.9. da je vještak V. R. za pripremu i identifikaciju predmetnih nekretnina te izradu nalaza i mišljenja odredio cijenu 21.600,00 kn;

8.10. da je prvostupanjski sud rješenjem od 29. lipnja 2021. (dostavljeno tužiteljici N. R. M. 15. srpnja 2021.) odredio predmetno vještačenje te naložio tužiteljici N. R. M. da uplati predujam za provođenje istog u visini od 62.100,00 kn u roku od 15 dana, na koje rješenje nije prigovarala već tražila produljenje roka koji je rješenjem od 18. kolovoza 2021. produljen za daljnjih 45 dana (rješenje dostavljeno 3. rujna 2021.);

8.11. da tužiteljica N. R. M. u ostavljenom produljenom roku nije uplatila određeni predujam, pa prvostupanjski sud, primjenjujući odredbe članka 70. stavak 1. i članka 33. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13. i 33/15. – dalje ZN) utvrđuje da u ostavinsku masu iza pok. J. M. ulazi velik broj nekretnina, kako poljoprivredne tako i građevinske, kao i pokretne imovine, a da u postupku radi utvrđenja povrede nužnog nasljednog dijela sud mora utvrditi ukupnu vrijednost ostavinske imovine, kao i one koju je naslijedio nasljednik koji traži utvrđivanje povrede nužnog nasljednog dijela, a da u ovom postupku tužiteljica N. R. M. nije uplatila predujam za provođenje vještačenja radi utvrđivanja tih činjenica, zaključuje da tužiteljica N. R. M. nije dokazala osnovanost svog tužbenog zahtjeva, odnosno da joj je povrijeđeno pravo na nužni dio, pa je njen tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan, a odluku o troškovima postupka donio temeljem članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP, i odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15. i 37/22. - dalje: Tarifa).

9. Sa ovakvim utvrđenjima i zaključkom prvostupanjskog suda suglasan je i ovaj drugostupanjski sud.

10. Neosnovano se u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud tužiteljici N. R. M.

Error! No text of specified style in document. povrijedio ustavno pravo iz članka 14. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.), odnosno njeno pravo na pristup sudu i jednakost pred zakonom.

11. Naime, odredbom članka 70. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13. i 33/15. – dalje ZN) je propisano da nužni dio bračnog druga iznosi polovicu od onoga dijela koji bi mu pripao po zakonskom redu nasljeđivanja, a to u konkretnom slučaju znači ½ cjelokupne imovine ostavitelja.

12. Prema odredbi članka 71. ZN da bi se utvrdila vrijednost nužnog dijela mora se popisati i procijeniti sva dobra koje je ostavitelj imao u času smrti, bez obzira da li je o njima raspolagao oporukom, kao i sve tražbine, pa i one koje je imao prema kome od nasljednika, od čega se treba odbiti iznos njegovih dugova te troškovi popisa i procjene ostavine kao i troškovi njegovog pokopa, a tako dobivenom ostatku pribrojiti vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira da li nasljeđuje ili ne, pa i onih koji se odriču nasljedstva ili je ostavitelj naredio da se ne računaju u njegov nasljedni dio, te pribrojiti vrijednost darova koje je ostavitelj u zadnjoj godini života učinio drugim osobama koji nisu zakonski nasljednici.

13. Dakle, da bi se u postupku utvrđivanja povrede nužnog dijela moglo utvrditi koliki bi nužni dio kojeg nasljednika pripao, sukladno naprijed citiranoj odredbi, mora se utvrditi vrijednost sve imovine, a kako to valjano zaključuje prvostupanjski sud kada kaže da bez provođenja predloženih i određenih vještačenja, za provođenje kojeg predujam nije uplaćen, prvostupanjski sud nije mogao utvrditi osnovanost prigovora tužiteljice N. R. M. da je u ostavini povrijeđen njen nužni dio.

14. Također ovaj drugostupanjski sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da nije povrijeđeno pravo tužiteljice N. R. M. na pristup sudu jer nije provedeno predloženo vještačenje iz razloga što nisu predujmljeni njegovi troškovi, po tvrdnji tužiteljice N. R. M. zbog visoko određenog iznosa koji ona, po njenim tvrdnjama nije mogla uplatiti radi slabog imovinskog stanja, jer je ista imala mogućnost, ako su za to postojali opravdani razlozi, sukladno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13. i 98/19.) podnijeti zahtjev i ostvariti pravo sekundarne pravne pomoći koja bi obuhvaćala i oslobađanje od plaćanja sudskih troškova pa time i predujma troškova vještačenja, a što ista nije učinila niti je u spis dostavila bilo kakvu potvrdu da je do zaključenja glavne rasprave u ovom postupku to tražila, a treba reći da je ista u ovom postupku imala punomoćnika iz redova odvjetnika pa je dakle mogla i morala znati za tu mogućnost i ako za to postoje opravdani razlozi, kako je to ona navodila u ovom postupku, takvu pravnu pomoć ostvariti.

15. Neosnovano se također u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud neosnovano i nepravilno odredio previsok iznos predujma za provođenje predloženog i određenog kombiniranog vještačenja jer, kako to proizlazi iz dopisa imenovanih vještaka D. Š. i V. R., koji su se, prije određivanja visine potrebnog predujma, očitovali na visinu troškova te dali realnu procjenu istih uzimajući količinu nekretnina, kako građevinskog, tako i poljoprivrednog karaktera, koje je trebalo identificirati i

Error! No text of specified style in document. procijeniti, pa stoga činjenica da je trošak vještačenja relativno visok ne ukazuje da isti se nije mogao provesti, odnosno da bi troškovi bili nerealni u odnosu na ukupnu vrijednost ostavitelja imovine, pa i u odnosu na pripadajući nužni dio tužiteljice N. R. M. koji se trebao u ovom postupku utvrditi.

16. Dakle, suprotno žalbenim tvrdnjama i po stavu ovoga suda, bez predloženog i određenog kombiniranog vještačenja prvostupanjski sud nije mogao provesti postupak utvrđenja vrijednosti ostavinske mase pa i vrijednosti nužnog dijela koji bi pripadao tužiteljici N. R. M., jer se isti, da bi bio valjan i zakonit, morao provesti sukladno odredbi članka 71. ZN, a prijedlog tužiteljice N. R. M., na koji upire i u žalbi, da je prvostupanjski sud trebao provesti samo selektivno djelomično vještačenje jednog dijela nekretnina koji trošak vještačenja bi bio znatno manji i koji bi ona mogla podmiriti, nije prihvatljiv niti ovom sudu jer isti ne bi dao valjane rezultate a niti bi se na temelju tako utvrđenih činjenica mogla utvrditi vrijednost nužnog dijela.

17. Tužiteljica N. R. M. žalbu pobija presudu prvostupanjskog suda u cijelosti pa time i odluku o troškovima postupka, međutim iz sadržaja žalbe ne proizlazi na koje se točno troškove postupka i iz kojih žalbenih razloga ista žali, a ispitujući presudu suda prvog stupnja u dom tijelu, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu članka 154. stavak 1. ZPP time što je troškove postupka dosudio tuženicima koji su u cijelosti uspjeli u sporu, a niti je našao da bi prvostupanjski sud trošak dosudio suprotno odredbi članka 155. ZPP, ili u visini protivno odredbama Tarife.

18. S obzirom da se nisu ispunili žalbeni razlozi tužiteljice N. R. M., a niti je ovaj drugostupanjski sud našao razloge na koje pazi po službenoj dužnosti, to je trebalo, temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP, njenu žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu suda prvog stupnja, odnosno presuditi kao u izreci.

U Zadru 13. rujna 2022.

Predsjednik vijeća

Marin Grbić, v.r.