Poslovni broj: 14 UsI-194/22-14

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, te Vesni Maslov, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja: J. R., o. n. O.

B. V., Z. .., B. V., OIB: …., protiv tuženika:

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Kneza Mislava 11/3, radi sukoba interesa, nakon neposredne i javne rasprave zaključene dana 2. rujna 2022. u prisutnosti tužitelja, dana 12. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da se poništi odluka tuženika Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Republike Hrvatske Broj: 711-I-1992- P-53-20/21-08-17 od dana 22. listopada 2021.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi (koju je ovaj Sud tretirao pravovremenom jer spisu tuženog tijela ne prileži dostavnica iz koje je vidljivo kad je tužitelj zaprimio osporenu odluku), podnesenoj protiv odluke tuženika Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Republike Hrvatske Broj: 711-I-1992-P-53-20/21-08-17 od dana 22. listopada 2021. Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Republike Hrvatske Broj: 711-1-1992- P-53-20/21-08-17 od dana 22. listopada 2021. kao i podnescima dostavljenim ovom Sudu, tužitelj je, u bitnom, naveo da je izreka pod točkom I. osporene odluke nerazumljiva i proturječna te suprotna razlozima iznesenim u obrazloženju obzirom da iz izreke nije moguće zaključiti zašto bi takvo nešto uopće bilo zabranjeno, o kakvom je trgovačkom društvu riječ i u čemu se očituje potencijalni sukob interesa. Citirajući odredbu čl. 7. st. 1. podst. c) ZSSI tužitelj je naveo da kad otac imenuje svoju kćer u nadzorni odbor nekog trgovačkog društva da se, samo za sebe, takvo ponašanje ne može smatrati zloupotrebom dužnosničkih prava, već nečijim običnim građanskim pravom reguliranim Zakonom o trgovačkim društvima. U zonu sukoba interesa da dužnosnik može dospjeti samo u slučaju da, služeći se svojim dužnosničkim ovlaštenjem, svojeg krvnog srodnika u pravoj liniji imenuje u Nadzorni odbor društva koje je u javnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu O. B. V., a on istovremeno temeljem Zakona, ili drugog akta u tom društvu obnaša dužnost. Formulacijom kojom se tužitelj utvrđuje odgovornim za diskrecijsko imenovanje svoje kćeri u Nadzorni odbor nekog trgovačkog društva, bez označavanja kakvog utjecaja temeljem Zakona na osnivanje, predstavljanje i upravljanje tim društvom ima s dužnošću koje tužitelj obnaša, da se izreka Odluke ukazuje u potpunosti nejasnom i nerazumljivom. Opisanu krucijalnu činjenicu da odluka ne objašnjava ni u svojem obrazloženju, već samo na jednom mjestu (str. 7.), ali tek u načelnom smislu i obrazlažući toč. II izreke. Tužitelj kao dužnosnik/Općinski načelnik da nije „predstavnik osnivača", nego jedini član Skupštine društva temeljem Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi i Statuta Općine. Skupština trgovačkog društva da je, s druge strane, najviše upravljačko tijelo temeljem Zakona o trgovačkim društvima i da odgovara za rad svojim osnivačima, što da nije predstavničko tijelo - Općinsko vijeće O. B. V.. Nerazumljiva i nejasna, ali i suprotna materijalnopravnim propisima da je i točka II izreke pobijane Odluke tuženika. Tužitelj, da nije vezan prijedlogom predstavničkog tijela, već da odluku o imenovanju članova Nadzornog odbora donosi samostalno i neovisno, a toč. II izreke, kao i toč. I. da uopće ne navodi o kakvom je trgovačkom društvu riječ. Povjerenstvo da je, u činjeničnom smislu, propustilo izvršiti uvid u Statut O. B. V.. Samo na jednom mjestu u obrazloženju da se Odluka poziva na čl. 44. Statuta, ali samo u smislu prenošenja sadržaja pismenog očitovanja trgovačkog društva Gradina B. V. d.o.o. Uzevši u obzir sadržaj njegovog očitovanja, da je stajalište tužitelja da je Povjerenstvo moralo izvršiti uvid u Statut, ako ništa drugo radi provjere navoda iz tužiteljevog očitovanja. Da je takav uvid izvršen, da bi se nespornim utvrdilo kako ovlast imenovanja članova Nadzornog odbora trgovačkog društva kojem je O. B.

V. osnivač i vlasnik, Općinskom načelniku - dužnosniku/tužitelju - proizlazi iz kogentnih odredaba Statuta, dakle podzakonskog akta u službi provedbe Zakona o lokalno i područnoj samoupravi, a saslušanjem primjerice Predsjednika Općinskog vijeća, ili bilo kojeg od njegovih članova, ili čak sviju zajedno, da bi se utvrdilo kako imenovanje Predsjednika mjesnih odbora u Nadzorni odbor trgovačkog društva Gradina B. V. d.o.o. nije hir ili „pogrešna praksa" tužitelja, već običajno pravo. Kao takvo da egzistira od osnutka O. B. V., na jednak da je način primjenjivano u svim sazivima Općinskog vijeća u proteklih gotovo 30 godina, slijedom čega da u materijalnom smislu predstavlja njegov sastavni dio i da je Općinski načelnik dužan postupati u skladu, kako s odredbama tog Statuta, tako i s takvim običajnopravnim pravilima. U tom smislu, ako bi Općinsko vijeće postupilo suprotno ovim pravilima i predložilo osobu koja nije Predsjednik nekog mjesnog odbora za člana Nadzornog odbora trgovačkog društva Gradina B. V. d.o.o., da bi dužnost Općinskog načelnika/tužitelja bila da ne prihvati takav prijedlog, već da u skladu s običajnim pravilima imenuje osobu koja to jest. Naposlijetku, da se sukob interesa koji se tužitelju inkriminira, kako proizlazi iz obrazloženja pobijane Odluke, faktično sastoji u novčanom primitku njegove kćeri kao članice Nadzornog odbora (cca 5.000,00 kn), po kojoj logici da ne bi egzistirao ako bi, primjerice, ona dužnost obavljala volonterski. Što da, ni u kojem slučaju, nije smisao definicije povrede odredaba čl. 7. st. 1. podst. c) i čl. 15. ZSSI. Novčani primitak, koji da je njegova kćer D. V., u inkriminirano vrijeme R., u iznosu od 500,00 kn mjesečno primala kao naknadu za članstvo u Nadzornom odboru, da osporena Odluka kvalificira kao primitak/dar koji da nije obuhvaćen odredbom čl. 15. st. 2. ZSSI i u materijalnom smislu tretira kao zlouporabu iz čl. 7. st. 1. podst. c) Zakona. I za jednu i za drugu povredu Zakona da osporena Odluka ne utvrđuje da je tužitelj doista i povrijedio citirane odredbe ZSSI, već da utvrđuje moguću povredu - time i zlouporabu. Inkriminacija, da u smislu Zakona i aktualne sudske prakse kako Upravnog suda u Zagrebu i Visokog upravnog suda, tako i Ustavnog suda RH, mora biti konkretizirana u smislu definiranja konkretne zlouporabe koju bi tužitelj ovim imenovanjem članova Nadzornog odbora počinio i kojom bi omogućio financijski probitak sebi ili toj osobi, jer da u suprotnom, sam čin imenovanja takve osobe može eventualno predstavljati povredu općih načela iz čl. 5. ZSSI. Povreda ovih načela, međutim, da ne predviđa izricanje sankcija, radi čega da ni novčano sankcioniranje tužitelja u konkretnom slučaju nema zakonskog utemeljenja. Takvo pravno stajalište da je zauzeo Upravni sud u Zagrebu, u predmetu pod posl. br. Usl-20/20 tužitelja Plenkovića protiv tuženika PSSI, koje da je pak utemeljeno na Odlukama Ustavnog suda RH br. U-lll-673/2018, U-l-2414/2011, U-l-3890/2011 i U-l-4720/12. Citirane Odluke Ustavnog suda da su, prema presudi Upravnog suda u Zagrebu br. Usl- 20/20, utemeljene na Konvenciji UN protiv korupcije i Europskoj legislativi u tom području. Nužno je, dakle, da dužnosnik zlouporabom direktno priskrbi sebi ili povezanoj osobi financijsku korist, a novčani iznos od 500,00 kn mjesečno koji da je na ime naknade za članstvo u NO trgovačkog društva primila dužnosnikova kćer, u smislu citiranih odluka i pozitivnih propisa, da nije niti financijski probitak niti dar u smislu čl. 15. ZSSI, koji bi izlazio izvan okvira karaktera samog dara. Ovo tim više, jer tužitelj nije samo svoju kćer imenovao članom NO trgovačkog društva čiji je osnivač O. B. V., već i niz drugih osoba, sve ih imenujući tako što se rukovodio kriterijem - običajnopravnim pravilom - prema kojem da se u članstvo NO odbora tog društva, po položaju imenuju predsjednici Mjesnih odbora. Izuzetak da je bio samo jedna osoba, jer da je taj već bio zaposlenik tog trgovačkog društva pa da u smislu Zakona nije mogao biti imenovan članom NO. Činjenica da ova praksa nije bila i izrijekom unesena u Statut Općine i Statut tog trgovačkog društva da ništa ne mijenja na stvari, dugotrajnim i dosljednim provođenjem ovakve prakse imenovanja da je ista stekla status i običajne norme. Za takvo nešto nije niti bio potreban prijedlog predstavničkog tijela, već da su se automatizmom u članstvo NO unatrag niza godina imenovali upravo predsjednici Mjesnih odbora, između kojih i tužiteljeva kći. Sve ove činjenice da upućuju na zaključak kako sam čin imenovanja D. R., sada V., nema karakter zlouporabe u smislu čl. 7. st. 1. podst c) ZSSI, već da isključivo može, u najnepovoljnijem tumačenju za tužitelja, predstavljati povredu općih načela iz čl. 5. ZSSI, koja povreda da ne podliježe sankciji. Predsjednicom mjesnog odbora da je kći tužitelja postala temeljem rezultata izbora članova mjesnih odbora u propisanoj izbornoj utakmici pa da bi suprotno navodu tuženika, upravo njezino eventualno neimenovanje u Nadzorni odbor tog društva predstavljalo kršenje propisa. Opisano da je direktno predviđeno i propisano Statutom O. B.

V., koji da su dužni primjenjivati kako tužitelj kao čelnik izvršne vlasti, tako i Općinsko vijeće kao predstavničko tijelo prilikom predlaganja članova nadzornog odbora. Tuženik da takvu proceduru kvalificira kao „pogrešnu praksu" pri čemu da uopće nije izvršio uvid u Statut Općine prije donošenja pobijane odluke. Kao što im zbog činjenice da se kandidirao i pobijedio na izborima za čelnika izvršne vlasti u jedinici lokalne samouprave nije mogao uskratiti ustavno pravo da se kandidiraju za članove predstavničkog tijela, tako da i njihov izbor u predstavničko tijelo ne predstavlja nikakvu „pogrešnu praksu", već direktnu primjenu propisa. Prema stajalištu tuženika da takva praksa ne bi bila „pogrešna" ako bi oni dužnost obnašali volonterski, iako da im propis određuje da imaju primati novčanu naknadu za to. U svakom slučaju, da je tuženik prije donošenja odluke morao izvršiti uvid u Statut O. B. V. na okolnost što u takvoj situaciji isti propisuje. Slijedom navedenog predložio je da Sud donesene presudu kojom poništava osporeno rješenje tuženika te nalaže tuženiku da tužitelju naknadi troškove upravnog spora.

2. Tužitelj je na ročištu održanom kod ovog Suda dana 2. rujna 2022. naveo da ostaje kod svih navoda i prijedloga iznesenih u tužbi te podnescima dostavljenim tijekom ovog upravnog spora.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da ističe kako su neosnovani navodi tužitelja da je odluka pod točkom I. nerazumljiva i proturječna te suprotna razlozima iznesenima u obrazloženju odluke. Citirajući odredbe čl. 4. st. 2. i st. 5. te čl. 7. st. 1. podstavkom c) Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“, br. 26/11, 12/12, 126/12, 48/13, 57/15 i 98/19, u daljnjem tekstu: ZSSI) naveo je da je dužnosnikova kći s njim interesno povezana osoba. Povjerenstvo da je temeljem uvida u digitalne podatke matice utvrdilo da je tužitelj otac D. R., koja da je u 2018. sklopila brak te uzela prezime V., a navedenu osobu da je tužitelj imenovao za članicu Nadzornog odbora trgovačkog društva Gradina B.-V. d.o.o., kojem da je osnivač O. B. V. Tuženik da je u odluci obrazložio da je navedeno trgovačko društvu u vlasništvu O. B. V. U postupku njezina imenovanja za članicu Nadzornog odbora navedenog trgovačkog društva, da je tužitelj donio odluku bez provođenja bilo kakvog natječajnog postupka ili prijedloga nekog drugog tijela koje bi u istome sudjelovalo, slijedom čega da je utvrđeno da je prilikom imenovanja tužitelj postupio samostalno i diskrecijski. Nadalje, ta odluka o imenovanju da ima konstitutivan značaj, s obzirom da je temeljem iste D. R. postala članica Nadzornog odbora trgovačkog društva Gradina B.-V. d.o.o. te je provedena upisom u nadležni sudski registar. Odluku da je tužitelj donio temeljem odredbe čl. 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12) iz čega da proizlazi da je koristio ovlasti imenovanja koje kao općinski načelnik O. B. V. ima u pogledu trgovačkog društva, kojem da je osnivač O. B. V.. Iako da nije sporno da je koristio ovlasti koje ima, u izvršavanju ovlasti, pored odredbi drugih zakona, da dužnosnike obvezuju i odredbe ZSSI-a te da je stoga prije svega pozvan štititi javni interes i koristiti svoje ovlasti na način da se rukovodi javnim interesom izbjegavanjem postupanja kojima se isti dovodi ili može biti doveden u pitanje. Naime, da tužitelj ne može biti nepristran i objektivan kada u okviru svoje nadležnosti poduzima radnje u odnosu na osobe koje su članovi njegove obitelji, jer da tada na tužitelja utječu privatni interesi koji da proizlaze iz navedenog odnosa interesne povezanosti. Pored toga, da postupanje koje uključuje imenovanje članova vlastite uže obitelji narušava javno povjerenje u odluke koje da tužitelj kao dužnosnik donosi, a jačanje povjerenja u dužnosnike i tijela javne vlasti da svakako predstavlja javni interes, što da je i bila jedna od svrha donošenja ZSSI-a. U pobijanoj odluci da je tuženik obrazložio sve navedene elemente koji da uključuju način korištenja ovlasti općinskog načelnika te interesnu povezanost s imenovanom osobom, što da nedvojbeno upućuje na njegovu zakonsku odgovornost u kontekstu odredbi ZSSl-a, nakon čega da je utvrdio povredu sadržanu pod točkom I. izreke osporene odluke. S obzirom da je tužitelj koristio javne ovlasti samostalno i diskrecijski koristeći ih suprotno svrsi njihova propisivanja, odnosno izvršavanja u javnom interesu, rukovodeći se u konkretnoj situaciji privatnim interesom imenujući svoju kćer, da je došlo do zlouporabe posebnih prava odlučivanja i počinjenja povrede čl. 7. st. 1. toč. c) ZSSI-a. Stoga da je izreka pobijane odluke jasna, razumljiva i da sadrži bitne elemente protupravnog postupanja, koji da su detaljno navedeni u obrazloženju odluke. Imajući u vidu da u postupku imenovanja tužitelj nije postupio temeljem prijedloga Općinskog vijeća O. B. V., da je utvrđena povreda odredbe čl. 15. st. 2. ZSSI-a. U odnosu na tvrdnju da bi predsjednik Mjesnog odbora bio po položaju imenovan za člana Nadzornog odbora trgovačkog društva Gradina-B. V. d.o.o. te da se radi o svojevrsnom „običajnom pravu“, da tuženik naglašava da iz odredbe bilo kojeg propisa pa tako ni Statuta O. B.

V. ne proizlazi da bi postojalo navedeno ograničenje u pogledu osobe koja se imenuje na tu funkciju. Naime, da je tužitelj ograničen u pogledu osoba koje mogu biti imenovane za člana Nadzornog odbora vezano za okolnost obnašanja druge javne dužnosti na lokalnoj razini, da bi se zasigurno pozvao na statutarnu odredbu kojom bi dokazivao tvrdnju takvog sadržaja, a što da nije učinio jer da takva odredba ne postoji. Tuženik da je u pobijanoj odluci citirao odredbu članka 44. Statuta O. B. V. na temelju kojeg je donesena odluka o imenovanju. U slučaju da je tuženik smatrao bitnim u svojoj odluci navoditi druge odredbe Statuta da bi to bio učinio, a što da zapravo ne čini niti tužitelj, osim uopćenog pozivanja na Statut. Stoga, ako se i pretpostavi postojanje „nepisanog pravila“, da se radi o neformalnoj praksi, a ne o obvezi koja bi imala za posljedicu imenovanje suprotno općem aktu, jer da je tužitelj imenovao drugu osobu za člana Nadzornog odbora koja u tom trenutku nije obnašala dužnost predsjednice Mjesnog odbora B. V., ista da bi odluka bila zakonita te kao takva podobna za upis u nadležni sudski registar. Tuženik da nije utvrdio postojanje bilo kojeg pravnog temelja koje bi upućivalo da je njegova kći po položaju ujedno članica Nadzornog odbora trgovačkog društva Gradina-B. V. d.o.o., odnosno koji bi doveo u pitanje konstitutivnog akta o imenovanja. Ukoliko je tužitelj ipak držao potrebnim poštivati navedenu praksu, da je trebao prepoznati konfliktnu poziciju odlučivanja u kojoj se našao te se izuzeti od imenovanja ako bi njezino poštivanje podrazumijevalo imenovanje svoje kćeri. Zaključno, da tužitelj netočno navodi kako iz odluke tužitelja proizlazi da je sukob interesa vezan za okolnost da je njegova kći stekla materijalnu korist od navedenog imenovanja te da se u slučaju „volonterskog“ obavljanja funkcije članice Nadzornog odbora bez primanja naknade ne bi radilo o povredi ZSSI-a. Naime, da članica njegove obitelji i nije stekla nikakvu financijsku korist od obavljanja ove funkcije, da bi tužitelj također pod opisanim okolnostima počinio zakonsku povredu, što da jasno proizlazi iz sadržaja točke I. izreke te obrazloženja iste. lako u konačnici iz takve odluke može za nju proisteći materijalna korist, ovdje se takva korist ne navodi, već je bitan element povrede diskrecijsko korištenje zakonskih ovlasti u pogledu osobe koja je s tužiteljem interesno povezana. Stoga, da tuženik predlaže sudu da donese presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev u cijelosti.

4. Osporenom odlukom tuženika Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Republike Hrvatske Broj: 711-1-1992-P-53-20/21-08-17 od dana 22. listopada 2021. pod točkom I. utvrđeno je da je dužnosnik J. R., općinski načelnik O. B. V., ovdje tužitelj, samostalnim i diskrecijskim imenovanjem svoje kćeri D. V. na funkciju članice Nadzornog odbora trgovačkog društva Gradina B.-V. d.o.o. od dana 11. studenoga 2015., koja je s njime interesno povezana osoba prema članku 4. stavku 5. ZSSI-a, počinio povredu članka 7. stavka 1. podstavka c) ZSSI-a. Pod točkom II. izreke utvrđeno je da je dužnosnik J. R., općinski načelnik O. B. V., ovdje tužitelj, donošenjem odluke dana 11. studenoga 2015. u obavljanju funkcije člana Skupštine trgovačkog društva Gradina B.-V. d.o.o. kojom je, bez prijedloga Općinskog vijeća O. B.

V., imenovao Đ. R., D. R., N. S. te M. B. za

članove Nadzornog odbora trgovačkog društva Gradina B.-V. d.o.o., počinio je povredu članka 15. stavka 2. ZSSI-a. Pod točkom III. izreke utvrđeno je da se za povredu ZSSI-a, opisane pod točkom I. izreke ove odluke, dužnosniku J. R., ovdje tužitelju, izriče se sankcija iz članka 42. stavka 1. podstavka 2. ZSSI- a, obustava isplate dijela neto mjesečne plaće u ukupnom iznosu od 3.000,00 kn, koja će trajati 3 mjeseca te će se izvršiti u 3 jednaka uzastopna mjesečna obroka, svaki u pojedinačnom mjesečnom iznosu od 1.000,00 kn.

5. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem cjelokupne dokumentacije koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo tuženo tijelo u kojem je doneseno osporeno rješenje te u spisu upravnog spora dok su odbijeni dokazni prijedlozi tužitelja da se isti sasluša u svojstvu stranke u ovom upravnom sporu te da se kao svjedoci saslušaju predsjednik općinskog vijeća Općine B. V. A. L. i predstavnik,

odnosno direktor trgovačkog društva Gradina B. V. d.o.o., cijeneći da se s obzirom na stanje spisa i raspoloživost dokaza pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja tih dokaza.

6. U sporu je dana 2. rujna 2022. održana rasprava u nazočnosti tužitelja, a koja je bila zakazana da bi se strankama dala mogućnost, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ br. 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS-a), očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.

7. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 55. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Predmet ovog spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.

9. Odredbom čl. 3. st. 1. toč. 39. Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“, br. 26/11, 12/12, 126/12, 57/15 i 98/19, u daljnjem tekstu: ZSSI) propisano je da su dužnosnici u smislu toga Zakona, između ostalih, gradonačelnici, općinski načelnici i njihovi zamjenici.

10. Člankom 7. stavkom 1. podstavkom c) ZSSI-a propisano je da je dužnosnicima zabranjeno zlouporabiti posebna prava dužnosnika koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti,

11. Sukladno odredbi čl. 4. st. 5. ZSSI povezane osobe u smislu ovog Zakona su osobe navedene u stavku 2. ovog članka te ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s dužnosnikom.

12. Prema odredbi 15. st. 2. ZSSI članove upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava u kojima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ima dionice ili udjele u vlasništvu (kapitalu društva) predlaže glavnoj skupštini, odnosno skupštini društva predstavničko tijelo jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave.

13. Shodno odredbi čl. 42. st. 1. ZSSI za povredu odredbi ovog Zakona Povjerenstvo osobama iz članka 3. ovog Zakona može izreći sljedeće sankcije: 1. opomena, 2. obustava isplate dijela neto mjesečne plaće, 3. javno objavljivanje odluke Povjerenstva. Stavkom 2. istog članka propisano je da za povredu odredbi članka 7., članka 11. stavka 3. i 4., članka 12., 13. i 14., članka 16. stavka 1. i 4., članka 17. stavka 3. i 6. i članka 18. stavka 1. i 4. ovog Zakona Povjerenstvo može izreći sankcije iz stavka 1. ovog članka.

14. Odredbom čl. 48. st. 1. toč. 6. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, uvedenom Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine", br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12, dalje: Zakon), a koji je bio na snazi u vrijeme donošenja odluke, bilo je propisano da općinski načelnik imenuje i razrješuje predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba iz članka 35. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

15. Člankom 44. Statuta O. B. V. („Glasnik O. B. V.“, br.

7/21), na temelju kojeg je donesena odluka o imenovanju, propisano je da općinski načelnik O. B. V. imenuje i razrješava predstavnike O. B. V. u tijelima javnih ustanova i ustanova kojih je osnivač O. B. V., trgovačkih društava u kojima O. B. V. ima udjele ili dionice i drugih pravnih osoba kojih je O. B. V. osnivač, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

16. Uvidom u spis tuženog tijela Broj: 711-I-1992-P-53-20/21-08-17 utvrđeno je: da je Povjerenstvo na 139. sjednici održanoj dana 27. kolovoza 2021., pod točkom II. izreke pokrenulo postupak za odlučivanje o sukobu interesa protiv dužnosnika J. R., općinskog načelnika O. B. V., ovdje tužitelja, zbog moguće povrede članka 7. st. 1. podst. c) ZSSI, a koja da proizlazi iz okolnosti da je dana 11. studenoga 2015. samostalno i diskrecijski imenovao svoju kćer, D. V., na funkciju članice Nadzornog odbora trgovačkog društva Gradina B.-V. d.o.o., koja da je s njim interesno povezana osoba prema čl. 4. st. 5. ZSSI-a te da je pod točkom III. izreke pokrenulo postupak za odlučivanje o sukobu interesa protiv navedenog dužnosnika zbog moguće povrede čl. 15. st. 2. ZSSI, koja proizlazi iz okolnosti da je dužnosnik dana 11. studenoga 2015. u obavljanju funkcije člana Skupštine donio odluku kojom je, bez prijedloga Općinskog vijeća O. B.

V., imenovao Đ. R., D. R., N. S. te M. B. za

članove Nadzornog odbora trgovačkog društva Gradina B.-V. d.o.o.; da je dužnosnik J. R., ovdje tužitelj, zaprimio navedenu odluku te da se na istu očitovao (dana 7. listopada 2021.) navodeći da je dana 11. studenoga 2015. predsjednica Mjesnog odbora Vranješ postala članica Nadzornog odbora trgovačkog društva Gradina B.-V. d.o.o., sukladno praksi koja postoji od 1990.-ih. Praksa O. B. V., da je prema stavu svih sastava Općinskog vijeća O. B.

V., uključivanje te davanje odgovornosti predsjednicima mjesnih odbora za praćenje rada komunalnog trgovačkog društva, urednost mjesta, redovan odvoz smeća, kao i kontroliranje upravljanja i odvoza krupnog otpada, imajući u vidu da Općina ne dozvoljava njegovo iskrcavanje koje se događa zbog gradnje u Podbiokovlju, zbog čega su isti bili angažirani u Nadzornom odboru društva. Također, da navodi da predsjednika Mjesnog odbora biraju građani, a ne temeljem samostalne i diskrecijske odluke općinski načelnik, slijedom čega da predlaže izricanje blaže sankcije opomene, ako Povjerenstvo smatra da je predmetnim izborom trebao promijeniti ustaljenu praksu imenovanja, jer da bi se tada radilo o lakšoj povredi ZSSI-a. Dužnosnik da ističe da je kriterij kojim se rukovodio jasan i provjerljiv te da dužnost općinskog načelnika Općine B. V. obnaša od 1993., odnosno da je i ranije obnašao dužnost u bivšoj Općini M., pri čemu da je u cijelom tom razdoblju postojala opisana praksa imenovanja slijedom obavljanja funkcije predsjednika Mjesnog odbora. Napominje da ista praksa doprinosi odgovornosti građana koji biraju članove Mjesnog odbora te da bi njezinom promjenom lišio svoju kćer odgovornosti za obavljanje javne funkcije kao i da postoji mali interes građana za obavljanjem nadzorne funkcije u trgovačkom društvu, koje da obavlja komunalnu djelatnost na području Općine s oko 3.000 stanovnika, ali i s oko 30.000 turista i dnevnih posjetitelja. U očitovanju da iznosi da je njegova kći obavljala funkciju članice Nadzornog odbora trgovačkog društva Gradina B.-V. d.o.o. kraće od godine dana te da je članove Nadzornog odbora imenovao prema praksi i stavu Općinskog vijeća u okviru svojih ovlasti koje da ima sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, i to isključivo temeljem kriterija obavljanja funkcije izabranih predsjednika mjesnih odbora, među kojima da je bila i njegova kći; da je uvidom u digitalne podatke matice rođenih utvrđeno da je J. R., ovdje tužitelj, otac D. R., koja da je u 2018. sklopila brak te uzela prezime V.; da je uvidom u podatke sudskog registra nadležnog Trgovačkog suda u S., utvrđeno da je pod matičnim brojem subjekta 060224233, upisano trgovačko društvo Gradina-B. V. d.o.o., čiji je jedini osnivač O. B. V. te da je dužnosnica D. V. upisana kao zamjenica predsjednika Nadzornog odbora, a što da je potvrđeno i uvidom u podatke povijesnog izvatka za isto trgovačko društvo (na dan donošenja te odluke da je također upisana u sudski registar kao zamjenica predsjednika Nadzornog odbora); da je uvidom u Registar dužnosnika, koji ustrojava i vodi Povjerenstvo, utvrđeno da dužnosnik J. R. u kontinuitetu obnaša dužnost općinskog načelnika O. B. V. u mandatima 2009.-2013., 2013.- 2017., 2017.-2021. kao i da je na tu dužnost izabran i u mandatu 2021.-2025. te da istu obnaša tijekom cijelog razdoblja važenja odredbi ZSSI-a; da je iz podataka Porezne uprave utvrđeno da je dužnosnica D. V. (tužiteljeva kći) u 2016. ostvarila primitke od trgovačkog društva Gradina-B. V. d.o.o., ukupno njih 11, dok u razdoblju 2017.-2021. takvih primitaka nije bilo; da se na zahtjev Povjerenstva, trgovačko društvo Gradina-B. V. d.o.o. očitovalo dopisom od dana 5. ožujka 2020., u kojem se navodi da je dužnosnica D. R. Odlukom O. B.

V. od dana 11. studenoga 2015. („Službeni glasnik“, broj 13/15) imenovana za članicu Nadzornog odbora istog društva od strane O. B. V., sukladno zakonu i Statutu O. B. V. Na tu funkciju da je imenovana ipso iure, obzirom da je u to vrijeme obavljala funkciju predsjednice Mjesnog odbora B.

V. te da se uz nju predloženi, odnosno imenovani N. S., predsjednik Mjesnog odbora B., M. B., predsjednik Mjesnog odbora B. te D.

R., predstavnik administracije O. B. V., dok je peti član izabran sukladno proceduri kojom se tajnim glasovanjem bira predstavnik Radničkog vijeća. Nakon imenovanja da je održana konstituirajuća sjednica dana 9. prosinca 2015. na kojoj da je D. R. izabrana za zamjenicu predsjednika Nadzornog odbora, uz napomenu da je to tijelo u 2016. nakon konstituiranja održalo tri sjednice, 2. ožujka 2016., 22. travnja 2016. i 12. prosinca 2016. U tom dopisu da se navodi da je D. R. do stupanja na dužnost zastupnice u Hrvatskom saboru, sukladno Odluci o naknadi, primala mjesečnu naknadu od 500,00 kn za obavljanje funkcije zamjenice predsjednika Nadzornog odbora, kao i ostali članovi Nadzornog odbora, dok je predsjednik Nadzornog odbora ostvarivao mjesečni iznos od 700,00 kn, i to za prosinac 2015., te za sve mjesece od siječnja do rujna 2016., odnosno do 18. listopada 2016., nakon čega da joj više nije isplaćivana naknada, obzirom da je osobno, po stupanju na dužnost, zatražila da joj se više ista ne isplaćuje te je podnijela ostavku i nije prisustvovala niti jednoj sjednici Nadzornog odbora tog trgovačkog društva; da su očitovanju navedenog trgovačkog društva priloženi Odluka o imenovanju članova Nadzornog odbora komunalnog poduzeća Gradina-B.

V. d.o.o. od dana 11. studenoga 2015., koju da je donio dužnosnik J. R., općinski načelnik O. B. V., ovdje tužitelj, a kojom da su temeljem odredbe članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12) te Statuta Općine B. V. („Glasnik“, br. 10/09, 12/12, 6/13 i 11/13), za članove Nadzornog odbora istog društva imenovani D. R., D. R., N. S. te M. B.,

Zapisnik o konačnim rezultatima izbora za predsjednika Radničkog vijeća trgovačkog društva Gradina-B. V. d.o.o. od dana 11. prosinca 2014., Zapisnik sa konstituirajuće sjednice Nadzornog odbora predmetnog društva od dana 8. prosinca 2015. kojim se utvrđuje da je D. R. (tužiteljeva kći) izabrana za dopredsjednicu Nadzornog odbora te Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku i uplaćenom doprinosu trgovačkog društva Gradina-B. V. d.o.o. za 2016. iz koje proizlazi da je dužnosnica D. R. u toj godini za članstvo u Nadzornom odboru zaključno s 18. listopada 2016. primila ukupan iznos od 5.290,32 kn temeljem izvršenih 11 uplata; da se na dodatno traženje Povjerenstva je li općim aktom trgovačkog društva Gradina-B. V. d.o.o. propisano da se predsjednici mjesnih odbora po položaju imenuju za članove Nadzornog odbora istog trgovačkog društva, navedeno trgovačko društvo očitovalo dopisom od dana 1. srpnja 2021. u kojem se navodi da je D. V. r. R. na tu funkciju imenovana kao predsjednica

Mjesnog odbora B. V. te da je osoba koja nakon nje obavlja funkciju predsjednika Mjesnog odbora B. V., T. J., zaposlenik istog trgovačkoga društva, zbog čega da nije imenovan na mjesto člana Nadzornog odbora, jer je već u Nadzornom odboru drugi zaposlenik kao predsjednik Radničkoga vijeća; da očitovanju prileži obavijest o ostavci na mjesto člana u Nadzornom odboru i prestanku prava na primanje naknade koju da je dužnosnica D. R. (tužiteljeva kći) podnijela dana 18. studenoga 2016., upućena Odjelu za računovodstvo istog društva, a u kojoj da se navodi da, sukladno obavijesti koju je zaprimila od nadležne službe nakon stupanja na dužnost zastupnice u Hrvatskom saboru, da daje ostavku na funkciju člana Nadzornog odbora te ukazuje da joj se od tog dana za obavljanje ove funkcije ne obračunava naknada.

17. U obrazloženju osporene odluke tuženika, u bitnom, je navedeno da iz dokumentacije koja prileži spisu proizlazi da je postojala praksa imenovanja predsjednika mjesnih odbora s područja O. B. V. za članove Nadzornog odbora, kako bi se što veći broj izabranih predstavnika građana uključio u rad komunalnog trgovačkog društva. Međutim, da ta praksa nikada nije formalizirana niti je bilo kojim aktom Općine ili trgovačkog društva propisano da su svi predsjednici mjesnih odbora ujedno po položaju članovi Nadzornog odbora istoga društva, odnosno da iz odredbe niti jednog akta ne proizlazi da bi postojalo ograničenje u pogledu imenovanja onih osoba koje obavljaju funkciju predsjednika mjesnih odbora za članove Nadzornog odbora niti da bi to bila obveza tijela koje odlučuje o imenovanju. Naime, u odluci o imenovanju da se navode zakonske i statutarne ovlasti koje za dužnosnika, kao općinskog načelnika O. B. V., proizlaze iz tada važećih odredbi Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Statuta O. B. V., kojima da su općenito propisane ovlasti općinskog načelnika O. B. V. koje da se odnose na imenovanje i razrješenje predstavnika te Općine u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, ali da iz zakonskih i statutarnih odredbi ne proizlazi da bi postojala obveza imenovanja predsjednika mjesnih odbora na funkciju u Nadzornom odboru, odnosno da bi imenovanje drugih osoba bilo suprotno istima. Ovo da je potvrđeno i postojećem situacijom kada novi predsjednik Mjesnog odbora B. V., ujedno i osoba koja je naslijedila D. V. na ovoj funkciji, nije imenovan za člana Nadzornog odbora, obzirom da je ta osoba zaposlenik društva, a u Nadzorni odbor da je već kao predstavnik radnika imenovana druga osoba, zbog čega da to tijelo djeluje u sastavu od četiri člana. Stoga, da se ne može prihvatiti tvrdnja iz očitovanja da dužnosnik nije imao drugu mogućnost osim imenovati svoju kći na ovu funkciju, jer da se radi o praksi koja da ne predstavlja obvezu postupanja, a koja da bi se njoj suprotnim postupanjem mogla prekršiti, već o uspostavljenoj praksi koja se može primjenjivati u svim situacijama, osim kada bi bila suprotna odredbama svih zakona koji se primjenjuju u situaciji imenovanja članova nadzornih odbora od strane dužnosnika. U ovoj situaciji da nije sporna ovlast dužnosnika da kao predstavnik osnivača imenuje članove Nadzornog odbora trgovačkog društva kojem je jedinica lokalne samouprave osnivač, obzirom da obnaša dužnost čelnika izvršne vlasti. Međutim, da prilikom njezina izvršavanja dužnosnik mora voditi računa da obnaša javnu dužnost te da donosi odluke u općem interesu, slijedom čega da se na imenovanje primjenjuju i odredbe ZSSI-a. Povjerenstvo da tumači kako je, sukladno odredbama ZSSI-a, dužnosnik prije svega uvijek pozvan štititi javni interes te koristiti ovlasti koje mu pripadaju na način da se tijekom njihova izvršavanja rukovodi javnim interesom i izbjegava postupanja kojima se on može dovesti u pitanje, što da je svakako situacija imenovanja člana obitelji na neku javnu funkciju, jer da tada na dužnosnika utječu privatni interesi koji proizlaze iz navedenog odnos interesne povezanosti, obzirom da u odnosu na istu osobu ne može biti nepristran i objektivan. U ovoj situaciji da je Dragica Vranješ mogla biti imenovana na funkciju članice Nadzornog odbora povodom okolnosti obavljanja funkcije u Mjesnom odboru, ali da je dužnosnik bio dužan prepoznati da se nalazi u povredi odredbi ZSSI-a ako bi odlučivao o imenovanju svoje kćeri, slijedom čega da je trebao pravilno upravljati takvom situacijom te se izuzeti od postupanja i ovlastiti drugu osobu da odluči o njezinom eventualnom imenovanju. Prilikom odlučivanja o imenovanju da je dužnosnik svoju kći u Nadzorni odbor navedenog društva imenovao bez provođenja bilo kakvog postupka te da odluci nije prethodio prijedlog nekog drugog tijela koje bi poduzimalo radnje u postupku imenovanja. Dužnosnik da je stoga u ovoj situaciji postupio samostalno i diskrecijski kada je imenovao svoju kći, a odluka o imenovanju da predstavlja konstitutivan akt temeljem kojeg je D. V. postala članica Nadzornog odbora te je takva odluka bila podobna za upis u sudski registar nadležnog trgovačkog suda, u smislu propisa koje se odnose na provedbu akata organa trgovačkih društava. Osim što je time osoba koja je s njime interesno povezana stekla određenu novčanu korist od dužnosnikove radnje, ujedno da se narušava i povjerenje u dužnosnika i odluke koje on donosi, a jačanje i čuvanje povjerenja u dužnosnike i tijela javne vlasti da svakako predstavlja javni interes. Kada dužnosnik koristi javne ovlasti tako da na opisani način odlučuje o imenovanju svoje kćeri, što da ima za posljedicu smanjenje javnog povjerenja u odluke koje donosi, da je došlo do njihova korištenja suprotno svrsi zašto su propisana, odnosno do zlouporabe posebnih prava odlučivanja. Obzirom da je dužnosnik J. R., ovdje tužitelj, u obnašanju dužnosti općinskog načelnika O. B. V., dana 11. studenoga 2015. samostalno i diskrecijski imenovao svoju kći, D. V., na funkciju članice Nadzornog odbora trgovačkog društva Gradina B.-V. d.o.o., koja je s njime interesno povezana osoba prema čl. 4. st. 5. ZSSI-a, da je počinio povredu čl. 7. st. 1. podst. c) ZSSI-a. Nadalje, da nije sporno da dužnosnik kao čelnik izvršne vlasti i predstavnik osnivača u skupštini društva može imenovati članove nadzornog tijela trgovačkog društva kojem da je jedinica lokalne samouprave osnivač, pozivajući se pritom na odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Međutim, pored odredbi navedenog Zakona, kojim je uređeno imenovanje članova uprave trgovačkih društava u vlasništvu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave u smislu ovlaštenog tijela za donošenje odluke, da je dužnosnik također dužan voditi brigu i o poštivanju ZSSI-a, konkretno odredbi čl. 15. st. 2. ZSSI-a, u dijelu kojim se propisuje temeljem kojeg akta dužnosnik donosi odluku o imenovanju. Naime, tom zakonskom odredbom da je izričito propisano da odluci skupštine o imenovanju članova upravnih i nadzornih odbora trgovačkih društava u kojima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ima dionice ili udjele u vlasništvu, treba prethoditi prijedlog predstavničkog tijela. Obzirom da je dužnosnik odluku o imenovanju članova Nadzornog odbora trgovačkog društva Gradina B.-V. d.o.o. od dana 11. studenoga 2015. u obavljanju funkcije člana Skupštine trgovačkog društva Gradina B.-V. d.o.o., kojom je za članove Nadzornog odbora trgovačkog društva Gradina B.-V. d.o.o. imenovao Đ. R., D. R., N. S. te M. B., donio bez prijedloga predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno Općinskog vijeća O. B. V., bez primjene relevantnih odredbi ZSSI-a, da je time povrijedio odredbu čl. 15. st. 2. ZSSI-a.

19. Ocjena je ovog Suda da je u obrazloženju osporene odluke, kako se prethodno iznosi, na jasan i nedvojben način obrazloženo koji su razlozi uslijed kojih tuženik smatra da je tužitelj samostalnim i diskrecijskim imenovanjem svoje kćeri D. V. na funkciju članice Nadzornog odbora trgovačkog društva Gradina B.-V. d.o.o. od dana 11. studenoga 2015., koja je s njime interesno povezana osoba prema odredbi čl. 4. st. 5. ZSSI-a, počinio povredu iz čl. 7. st. 1. podst. c) ZSSI te kako je donošenjem odluke od dana 11. studenoga 2015., u obavljanju funkcije člana Skupštine trgovačkog društva Gradina B.-V. d.o.o., bez prijedloga Općinskog vijeća O. B. V., imenovao Đ. R., svoju kćer D.

R., N. S. te M. B. za članove Nadzornog odbora trgovačkog

društva Gradina B.-V. d.o.o., te time počinio povredu iz čl. 15. st. 2. ZSSI-a na način pobliže naveden u izreci osporenog rješenja tuženika.

20. Dakle, tužitelj uporno ističe kako je imenovao svoju kćer u Nadzorni odbor jer je bila predsjednica jednog od mjesnih odbora u O. B. V. te da je isto učinio jer da takva praksa postoji još od 1991., stoga da nije bilo nikakvog pogodovanja njegovoj kćeri jer da se radi o običajnom pravu imenovanja predsjednika mjesnih odbora u Nadzorni odbor trgovačkog društva Gradina-B.

V. d.o.o. Međutim, s pravom tuženik ističe kako tužitelj pri tome nije vodio računa o gore citiranim odredbama ZSSI koje je svakako dužan poštovati i pretpostaviti bilo kojem obliku "običajnog prava". Ovdje valja istaknuti da nema prepreke tome da kćer načelnika općine i bude imenovana članom Nadzornog odbora trgovačkog društva koje je u vlasništvu te općine, ali u tom slučaju u postupku izbora i imenovanja ne smije sudjelovati načelnik općine jer se u konkretnom slučaju dovodi u sumnju djeluje li taj dužnosnik u javnom interesu pa se tužiteljevi prigovori izneseni u tom smislu ukazuju u cijelosti neosnovanima.

21. Nadalje, tužitelj ističe da je njegova kćer mjesečno dobila svega 500,00 kn naknade za obavljanje poslova člana Nadzornog odbora trgovačkog društva Gradina B.-V. d.o.o. te se poziva na sudsku praksu prema kojoj smatra da se u konkretnom slučaju ne radi niti o financijskom probitku niti daru u smislu čl. 15. ZSSI, koji bi izlazio izvan okvira karaktera samog dara, jer ovdje donošenje odluke nije niti utemeljeno na stjecanju financijske dobiti člana obitelji dužnosnika te bi ovakva odluka bila donesena sve i da je njegova kći volonterski obnašala funkciju članice Nadzornog odbora kako to pravilno pojašnjava i tuženik u odgovoru na tužbu. Tužitelj jednostavno ne može, kao općinski načelnik samostalno, bez ičijeg prijedloga, neutemeljeno na bilo kojem zakonskom ili podzakonskom propisu imenovati svoju kćer na mjesto člana Nadzornog odbora trgovačkog društva koje se nesporno nalazi u vlasništvu općine kojoj je on na čelu. Ujedno ne može bez prijedloga odgovarajućeg tijela imenovati članove Skupštine trgovačkog društva u vlasništvu te iste općine.

22. Pored toga, tuženik je prilikom odlučivanja o primjerenosti izrečene sankcije kao okolnost koja upućuje na nužnost izricanja sankcije obustave isplate dijela neto mjesečne plaće dužnosnika kao teže vrste sankcije, cijenio činjenicu da je tužitelj imenovao osobu koja se s njim nalazi u najbližoj rodbinskoj povezanosti. Kao okolnost koja umanjuje odgovornost dužnosnika i utječe na visinu izrečene sankcije obustave isplate dijela neto mjesečne plaće, tuženik je cijenio da je postojala neformalna praksa imenovanja predsjednika mjesnih odbora s područja Općine, a što da je njegova kći bila u trenutku imenovanja. Cijeneći navedene okolnosti, tuženik je smatrao da je za opisanu povredu pod točkom I. izreke primjerena sankcija iz članka 42. st. 1. podst. 2. ZSSI-a, obustava isplate dijela neto mjesečne plaće u ukupnom iznosu od 3.000,00 kn koja će trajati 3 mjeseca te će se izvršiti u 3 jednaka uzastopna mjesečna obroka, svaki u pojedinačnom iznosu od 1.000,00 kuna, a što ovaj Sud drži primjerenim težini povrede te dostatno obrazloženim zašto je upravo ta sankcija primijenjena spram tužitelja.

23. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog Suda, niti ostali prigovori koje je tužitelj iznio u tužbi i tijekom ovog upravnog spora (a istovjetni su onim iznesenim u očitovanju tužitelja od dana dana 7. listopada 2021. te pravilno otklonjeni u obrazloženju osporenog rješenja tuženika) nisu od utjecaja na drugačije presuđenje iz razloga jer je u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu tuženik donio zakonitu odluku u granicama svojih ovlasti i svrhe radi koje mu je takva ovlast dana, vodeći računa o težini kršenja propisa te prevenciji takvog ponašanja ubuduće, a za što je tuženik dao u cijelosti prihvatljivo obrazloženje pri čemu je svoju ocjenu provedenih dokaza tuženik na valjan način i argumentirano obrazložio dajući i za svaki tužiteljev navod iznesen tijekom upravnog postupka iscrpno obrazloženje uslijed kojeg je donio upravo odluku sadržanu u izreci.

24. U izloženim okolnostima, a uzimajući u obzir gore navedene zakonske odredbe, osporavana odluka tuženika je zakonita. Nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a, na koje ovaj Sud, temeljem članka 31. stavka 2. ZUS-a, pazi po službenoj dužnosti, a radi čega je, na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a, valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te odlučiti kao u izreci presude pod točkom I.

25. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a, kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi svoje troškove, ako zakonom nije drukčije propisano, radi čega je zahtjev za naknadom troška istaknut u tužbi, valjalo odbiti iz razloga jer je tužiteljev zahtjev odbijen i riješiti kao u izreci pod točkom II. U Splitu, 12. rujna 2022.

S U D A C

Sandra Ćoraš Gega

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. ZUS-a).

DN-a:

- tužitelju uz zapisnik o objavi

- tuženiku Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Kneza Mislava 11/3 uz zapisnik od dana 2. rujna 2022. i zapisnik o objavi

- u spis

RJ:

1. Vrijednost predmeta spora je neprocjenjiva.

2. Nema naplate sudske pristojbe na temelju odredbe članka 22. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ br. 118/18).

3. Kalendar 60 dana.