REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: 1 Us I-632/2022-7

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužitelja Z. K. iz P., protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Z., koje na temelju punomoći zastupa Županijsko državno odvjetništvo u O., radi priznavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, 12. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja, KLASA: UP/II-562-02/21-01/1961, URBROJ: 522- 4/1-1-1-22-6 od 18. svibnja 2022.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-562-02/21-01/1961, URBROJ: 522-4/1-1-1-22-6 od 18. svibnja 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja P.ž. Upravnog odjela za društvene djelatnosti, Odsjeka za hrvatske branitelje i žrtve rata, KLASA: UP/I-562-02/20-01/148, URBROJ: 2177/1-04-03/2-21-9 od 2. lipnja 2021. kojim je odlučeno da se tužitelju ne priznaje status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata temeljem bolesti srca, kralježnice, cerebralnog infarkta i psihičke bolesti.

2. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost tuženikove odluke navodeći kako je sporno rješenje doneseno na temelju nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnome navodi da su dokazi pogrešno i nepotpuno ocijenjeni te da je Zavod za vještačenje krivo interpretirao njegove nalaze, a Ministarstvo hrvatskih branitelja prihvatilo takav stav bez sagledavanja činjenica i stvarnih dokaza, a prije svega nalaza stručne procjene od OŽB P.. Smatra da različitost utvrđenja vijeća vještaka i vijeća viših vještaka-revizora, odnosno vijeća viših vještaka u ovoj u upravnoj stvari pojačava potrebu detaljnog obrazloženja medicinskih činjenica i razloga donošenja drugačijeg rješenja. Uz to smatra da vijeće vještaka nema ingerenciju nad utvrđivanjem uzročne veze nego samo omjera postotka te da su van svojih ovlasti ušli u utvrđivanje uzročne veze bolesti i njegovog sudjelovanja. Zbog navedenih razloga, predlaže sudu poništiti osporavano rješenje i vratiti predmet na ponovljeni postupak.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje pri navodima iz osporavanog rješenja te dodaje da iz konkretne odredbe članka 179. stavka 1.f Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (“Narodne novine“ 121/17., 98/19. i 84/21. – dalje: ZOHBDR) proizlazi da je u postupku vještačenja potrebno utvrditi da je „bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske“ te da takvo utvrđivanje pretpostavlja utvrđivanje poveznice između uzroka bolesti i posljedica iste. Dalje navodi kako je Uredbom o metodologijama vještačenja (“Narodne novine, 67/17. i 56/18. – dalje: Uredba) propisano kako se prilikom sastavljanja nalaza i mišljenja od strane žalbenog liječničkog vijeća razvrstavaju bolesti koje se ne uzimaju i koje se uzimaju za priznavanje postotka oštećenja organizma. Nadalje, tuženik navodi kako je mišljenje stručne procjene od strane ovlaštene zdravstvene ustanove, kojom se utvrđuje postojanje uzročno-posljedične veze između postojanja bolesti i sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, bilo podloga za daljnji postupak vještačenja na razini liječničkih vijeća (tada vijeća vještaka u Zavodu), ali nije bilo obvezujuće za mjerodavna tijela vještačenja. Dalje navodi kako je člankom 181. stavkom 1. ZOHBDR-a određeno da se činjenica o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida utvrđuje na temelju nalaza i mišljenja liječničkog vijeća iz članka 182. Članak 182. stavak 1. ZOHBDR-a određuje da nalaz i mišljenje vijeća vještaka, prije donošenja prvostupanjskog rješenje, podliježe reviziji liječničkog vijeća (revizijsko vijeće) što znači da prethodna ocjena može biti preinačena. Glede pravilnosti provedenih vještačenja, tuženik navodi kako tužitelj svojim (nepotkrijepljenim) navodima iste nije doveo u sumnju te da nije predložio nove dokaze u odnosu na one koji su razmotreni u upravnom postupku, odnosno da se u svojim paušalnim navodima u tužbi nije pozvao na neki konkretan medicinski nalaz koji bi trebalo drugačije protumačiti. Tuženik smatra da su navedeni nalaz i mišljenje Žalbenog vijeća sačinjeni u smislu članka 29. stavaka 3. ,4. i 5. Uredbe te da su kao takvi prihvaćeni kao temelj donošenja osporavanog rješenja. Slijedom navedenog, a kako su osporavano i prvostupanjsko rješenje pravilni i zakoniti, tuženik predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis, a dana 7. rujna 2022. kod ovoga suda održana je javna rasprava kako bi se sukladno članku 6. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima (“Narodne novine“ 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS) svakoj stranci dala mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5. Na navedenu raspravu pristupila je opunomoćenica tuženika, dok za tužitelja nitko nije pristupio. Opunomoćenica tuženika je u cijelosti ostala kod svih navoda iz odgovora na tužbu.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sukladno članku 55. stavku 3. ZUS-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

7. Predmetni upravni postupak pokrenut je zahtjevom tužitelja od 19. prosinca 2019. za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata temeljem bolesti srca, kralježnice, cerebralnog infarkta i psihičke bolesti.

8. Prema članku 12. stavku 1.c ZOHBDR-a, hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

9. Sukladno članku 179. stavku 1.f ZOHBDR-a, status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata na temelju bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, utvrđuje se u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon nalaza i mišljenja liječničkog vijeća iz članka 182. ovog Zakona.

10. Člankom 181. ZOHBDR-a određeno je da činjenica o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida utvrđuje se na temelju nalaza i mišljenja liječničkog vijeća iz članka 182. ovoga Zakona.

Prema članku 182. stavku 1. ZOHBDR-a nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku daje prvostupanjsko liječničko vijeće sastavljeno od triju liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko vijeće). Stavak 2. istog članka određuje da nalaz i mišljenje prvostupanjskog vijeća, kojim su utvrđene činjenice za stjecanje prava prema ovom Zakonu, prije donošenja prvostupanjskog rješenja kojim se priznaje pravo iz ovoga Zakona, podliježe reviziji liječničkog vijeća sastavljenog od pet liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: revizijsko vijeće). Stavkom 3. istog članka određeno je da nalaz i mišljenje u drugostupanjskom postupku, povodom žalbe izjavljene na prvostupanjsko rješenje koja se odnosi na nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku, daje drugostupanjsko liječničko vijeće sastavljeno od pet liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: žalbeno vijeće).

11. Slijedom citiranih odredbi, u postupku povodom navedenog zahtjeva tužitelja, prvostupanjsko tijelo uputilo je predmet na stručnu procjenu u ovlaštenu zdravstvenu ustanovu, Opću županijsku bolnicu Požega, gdje je mišljenjem od 27. listopada 2020. utvrđeno da se ne može isključiti uzročna veza između pojave bolesti kralježnice i psihičke bolesti i sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a s druge strane da ne postoji uzročna veza između pojave bolesti srca i cerebralnog infarkta i sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

12. Predmet je zatim upućen Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područni ured u Osijeku. Prvostupanjsko vijeće vještaka Zavoda je mišljenja kako ima osnove prema kojoj bi psihička bolest bila uzročno-posljedično povezana sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH, a cijenjena kao lakši oblik neurotskih poremećaja kod emocionalno nestabilne ličnosti s manje od 20% oštećenja organizma za stalno. Što se tiče bolesti kralježnice, ista se cijeni s 0% oštećenja organizma za stalno jer tužitelj nije proveo više od dvije godine u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima na bojišnici. S druge strane, cerebralni infarkti i oboljenje srca ne dovode se u uzročno-posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu.

13. Mišljenje revizijskog vijeća vještaka Zavoda nije suglasno sa stručnom procjenom niti sa procjenom prvostupanjskog vijeća vještaka. Mišljenje revizijskog vijeća je da se bolest srca, bolest kralježnice, cerebralni infarkt i psihička bolest ne uzimaju u obzir za priznavanje postotka oštećenja organizma, odnosno da se ne mogu dovesti u uzročno-posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, a imajući na umu ratni put i medicinsku dokumentaciju tužitelja. U bitnome, revizijsko vijeće je navelo kako bolest srca, u okviru bolesti aortalne valvule, koja je 1995. operativno liječena, nije nastala kao posljedica sudioništva, a kako je cerebralni infarkt nastao najvjerojatnije uslijed bolesti srca. Bolest kralježnice se navodi od 2004., dakle izvan okolnosti sudioništva, a nije zadovoljen ni kriterij o izloženosti nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima na bojišnici u trajanju najmanje dvije godine. Psihička bolest javila se nakon dužeg vremenskog odmaka od prestanka sudioništva, a dovedena je u vezu s realitetnim nepovoljnim okolnostima i somatskom zdravstvenom problematikom, kod primarno specifično strukturirane osobnosti.

14. Na temelju navedene stručne procjene te nalaza i mišljenja prvostupanjskog i revizijskog vijeća Zavoda, prvostupanjsko tijelo u upravnom postupku donijelo je rješenje kojim se zahtjev tužitelja za priznavanje statusa hrvatskog vojnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi bolesti srca, bolesti kralježnice, cerebralnog infarkta i psihičke bolesti, odbija kao neosnovan.

15. Postupajući po žalbi tužitelja na prethodno navedeno rješenje, tuženik je pribavio nalaz i mišljenje Žalbenog liječničkog vijeća u Zagrebu prema kojem, kao i prema nalazu i mišljenju revizijskog vijeća vještaka, ne postoji uzročno-posljediča veza između bolesti srca, bolesti kralježnice, cerebralnog infarkta, psihičke bolesti i sudjelovanja u Domovinskom ratu, odnosno navedene bolesti se ne uzimaju u obzir za priznavanje postotka oštećenja organizma, a imajući na umu ratni put, medicinsku dokumentaciju i neposredni pregled tužitelja. U bitnome, razlozi ovakvog nalaza i mišljenja, jednaki su nalazu i mišljenju revizijskog vijeća vještaka.

16. Na osnovi tako dane ocjene, tuženik je osporavanim rješenjem od 18. svibnja 2022. odbio žalbu tužitelja.

17. Iako se stručna ocjena ovlaštene zdravstvene ustanove te nalaz i mišljenje prvostupanjskog vijeća vještaka u ovom konkretnom slučaju u manjoj razlikuju od nalaza i mišljenja revizijskog vijeća vještaka i žalbenog liječničkog vijeća (u biti samo u odnosu na psihičku bolest) tužitelj nije u pravu kada osporava vijeće vještaka u žalbenoj fazi postupka. Budući da se u obrazloženju nalaza i mišljenja žalbenog liječničkog vijeća navodi se da su isti doneseni temeljem uvida u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, priloženi opis ratnog puta i osobnog pregleda tužitelja, sud je stava da su sve relevantne činjenice razmotrene u navedenim nalazima i mišljenjima te su ista dostatno obrazložena. Shodno tome, takav nalaz i mišljenje, uz cjelokupnu dokumentaciju upravnog postupka, mogli su poslužiti tuženiku za donošenje zakonitog rješenja o žalbi tužitelja. Dodatno, člankom 182. stavkom 2. propisano je da nalaz i mišljenje prvostupanjskog vijeća, kojim su utvrđene činjenice za stjecanje prava prema ovom Zakonu, prije donošenja prvostupanjskog rješenja kojim se priznaje pravo iz ovoga Zakona, podliježe reviziji liječničkog vijeća. Prema tome, moguće je da se revizijom preinači prethodna ocjena. Nadalje, iako tužitelj tvrdi da je Zavod za vještačenje krivo interpretirao njegove nalaze, ne daje uvjerljive razloge zbog kojih se ti nalazi i mišljenja ne bi imali smatrati stručnima i objektivnima.

18. Nadalje, stručna procjena od strane ovlaštene zdravstvene ustanove kao takva predstavlja podlogu za daljnji postupak vještačenja na razini prvostupanjskog, revizijskog i žalbenog liječničkog vijeća, međutim ista nije obvezujuća za ta tijela. U tom pogledu, člankom 179. stavkom 1.f ZOHBDR-a, određeno je da se status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata na temelju bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, utvrđuje se u upravnom postupku na temelju nalaza i mišljenja liječničkog vijeća iz članka 182. ovog Zakona, odnosno prvostupanjskog i revizijskog vijeća vještaka te žalbenog liječničkog vijeća.

19. Dakle, navedena vijeća dužna su svojim u nalazima i mišljenjima utvrditi činjenice o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, kako je i propisano člankom 181 ZOHBDR-a. Shodno tome, tvrdnje tužitelja da vijeće vještaka nema ingerenciju nad utvrđivanjem uzročne veze nego samo omjera postotka te da su van svojih ovlasti ušli u utvrđivanje uzročne veze bolesti i njegovog sudjelovanja, nemaju uporište u zakonu.

20. Kako, dakle, sud ne nalazi povrede zakona tužitelju na štetu, valjalo je na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a presuditi kao u izreci ove presude.

U Osijeku 12. rujna 2022.

Sudac:

Tomislav Artuković, v. r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.