Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    UPRAVNI SUD U RIJECI

    Rijeka, Erazma Barčića 5

    Poslovni broj: 11 Us I-423/2022-9

    U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

    P R E S U D A

    Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja Općine Punat, Punat, Novi put 2, koju zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva K., K. i partneri d.o.o., odvjetnici u R., S. 6/III, protiv tuženika Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Rijeka, Riva 10, koju zastupa službena osoba R. A. H., uz sudjelovanje zainteresirane osobe G. B. iz P., P. 23, koju zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva V. partneri, odvjetnici u R., N. T. 9/V-VI, radi izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, 8. rujna 2022.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša KLASA: UP/II-363-01/21-05/4, URBROJ: 2170-03-08/4-22-2 od 15. ožujka 2022.

    II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

    Obrazloženje

    1. Rješenjem o obustavi postupka Jedinstvenog upravnog odjela Općine Punat KLASA: 361-03/21-02/34, URBROJ: 2142-02-03/13-21-3 od 19. studenog 2021. obustavljen je postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja u svrhu građenja građevine ugostiteljsko-turističke namjene, 2.b skupine pizzeria, na k.č. … i

    .., k.o. P.. Prvostupanjsko tijelo svoje rješenje temelji na utvrđenju da iz Opisa i grafičkog prikaza izrađivača R. p. d.o.o. Z., izrađenog u listopadu 2021. godine, oznake projekta 21/12 proizlazi da je pristupni put novoformiranoj građevnoj čestici, formiranoj od k.č. … i … k.o. P., prikazan s javnoprometne površine s jugoistočne strane, dok iz Urbanističkog plana uređenja 4 -građevinsko područje sportsko - rekreacijske namjene R6a ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 26/11, dalje: UPU) proizlazi da se priključenje planirane građevine u zoni oznake 5, u kojoj se nalazi i predmetna k.č. .. k.o. P., ima izvesti na UPU-om planiranu pristupnu prometnicu na sjeveroistočnoj strani zone 5, koja da još nije izgrađena, slijedom čega ne postoji mogućnost priključenja predmetne građevine na javno prometnu površinu.

    2. Protiv navedenog rješenja G. B., ovdje zainteresirana osoba, izjavila je žalbu povodom koje je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-363-01/21-05/4, URBROJ: 2170-03- 08/4-22-2 od 15. ožujka 2022. poništio navedeno prvostupanjsko rješenje od 19. studenog 2021. i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Tuženik svoju odluku temelji na utvrđenju da iz spisa predmeta proizlazi da građevna čestica ima pristup na postojeću prometnicu koja je javna, a da je prvostupanjsko tijelo obustavilo postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja jer da se priključenje planirane građevine ima izvesti na UPU-om planiranu pristupnu prometnicu koja još ne postoji, smatrajući da se takvo obrazloženje prvostupanjskog tijela ne može prihvatiti kao na zakonu osnovano.

    3. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika uslijed pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povrede odredaba upravnog postupka. Prvenstveno ističe da žalba zainteresirane osobe, a povodom koje je poništeno prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, nije izjavljena od strane ovlaštene osobe jer da je žalbu sukladno izričitoj zakonskoj odredbi iz čl. 90. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG) mogao izjaviti samo projektant, ali ne i zainteresirana osoba, koja da je investitor građevine. Stoga smatra da je tuženik pravilnom primjenom materijalnog prava trebao odbaciti žalbu zainteresirane osobe. Nadalje navodi da se posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju u upravnom postupku, a u kojem postupku se upravna stvar rješava u skladu s odredbom čl. 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP, načelo zakonitosti) i odredbom čl. 8. ZUP-a (načelo utvrđivanja materijalne istine), pozivajući se na odredbe čl. 3. st. 1. toč. 28. i 37. ZG-a i čl. 110. st. 4. ZG-a te odredbe čl. 53. i 58. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19, dalje: ZOPU). Smatra pogrešnim stajalište tuženika da predmet postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja nije utvrđivanje činjenice da li građevna čestica ima pristup na javnu prometnu površinu ni da li je zahvat usklađen s važećom prostorno-planskom dokumentacijom, već je predmet postupka određivanje posebnih prometnih uvjeta za izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu u tehničkom smislu. U svezi s time tužitelj napominje da je u predmetnom postupku javnopravno tijelo ovlašteno i dužno prilikom određivanja uvjeta priključenja i točnog mjesta tog priključenja voditi računa da je predmetno priključenje tehnički moguće te pravno dopušteno, a sve sukladno obvezi primjene zakonskih i podzakonskih propisa, očuvanja prostora, reda u prostoru i zaštiti prava trećih koji također koriste taj prostor. U suprotnom, ukoliko bi se izdali uvjeti priključenja, tada bi se onemogućila provedba prostornog plana koji ima snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.

    4. Slijedom svega navedenog, predloženo je sudu donijeti presudu kojom će poništiti pobijano rješenje tuženika te obvezati tuženika na naknadu troškova ovog spora.

    5. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i poziva se na mišljenje Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavljenog u Informatoru br. 6723 od 21. ožujka 2022. Navodi da je predmet utvrđivanja uvjeta priključenja na prometnu površinu definiranje tehničkih mogućnosti i tehničkih uvjeta priključenja koje utvrđuje javnopravno tijelo bez da se pritom upušta u razmatranje pitanja vezanih uz usklađenost zahvata s prostornim planom, imovinskopravne odnose i drugo. Ističe da utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja ili pak dobivanje obavijesti iz odredbe čl. 82. st. 6. ZG-a ne znači da je građevina za koju je utvrđivanje tih uvjeta zatraženo ili za koju su oni utvrđeni u skladu s prostornim planom. Nadalje, tuženik navodi da iz predmetnog mišljenja proizlazi da je utvrđivanje činjenice postojanja mogućnosti priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu, kao i utvrđenje usklađenosti planiranog zahvata u prostoru s prostornim planom predmet postupka izdavanja građevinske dozvole, koji postupak provodi nadležno tijelo graditeljstva, dok je utvrđenje uvjeta priključenja postupak koji se provodi zasebno i prije postupka izdavanja građevinske dozvole u svrhu izrade glavnog projekta, a u kojem je javnopravno tijelo dužno utvrditi isključivo tehničke mogućnosti i tehničke uvjete priključenja.

    6. U odnosu na istaknuti prigovor da je žalba izjavljena od neovlaštene osobe tuženik se poziva na odredbu čl. 4. st. 1. ZUP-a kojom je normirano tko je stranka u upravnom postupku pa da je stoga investitorica G. B. ovlaštena izjaviti žalbu upravo radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa te da ima pravo sudjelovati u predmetnom postupku. Slijedom svega navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

    7. Zainteresirana osoba prvenstveno osporava aktivnu legitimaciju tužitelja, smatrajući da sukladno odredbi čl. 17. st. 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS) Općina Punat nije ovlaštena na podnošenje tužbe pa stoga predlaže odbacivanje tužbe. Podredno, zainteresirana se u odgovoru na tužbu pridružuje navodima iz obrazloženja pobijanog rješenja pa u tom smislu predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

    8. Sud je održao ročište za raspravu 31. kolovoza 2022., na koje su pristupili opunomoćenik tužitelja, službena osoba tuženika i opunomoćenik zainteresirane osobe, čime se smatra da je strankama u skladu s odredbom čl. 6. ZUS-a dana mogućnost izjasniti se o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora.

    9. Prvenstveno u odnosu na istaknuti prigovor aktivne legitimacije tužitelja valja reći da isti nije osnovan budući da nije bilo uvjeta za odbacivanje tužbe iz razloga što je tužba podnesena od strane Općine Punat i potpisana od strane općinskog načelnika, a nije podnesena od strane prvostupanjskog tijela koje je donositelj prvostupanjskog rješenja o obustavi postupka. Općina Punat je aktivno legitimirana na podnošenje tužbe radi zaštite interesa općine u odnosu na utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. Naime, jedinice lokalne samouprave u okviru svog samoupravnog djelokruga propisanog odredbom čl. 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19 i 144/20) između ostalog obavljaju i poslove koji se odnose na prostorno i urbanističko planiranje te uređenje naselja i stanovanje pa utvrđenje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja izravno utječe na samoupravno pravo jedinice lokalne samouprave. I iz tog razloga je jedinica lokalne samouprave, odnosno ovdje tužitelj, ovlašten osporavati rješenje drugostupanjskog tijela kojim je poništeno rješenje nadležnog upravnog odjela jedinice lokalne samouprave o obustavi postupka i predmet vraćen tom tijelu na ponovni postupak.

    10. Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

    11. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

    12. Odredbom čl. 81. st. 1. ZG-a propisano je da u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. Tako je propisano i odredbom čl. 136. st. 1. ZOPU-a.

    13. Nadalje, odredbom čl. 82. st. 1. ZG-a propisano je da je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja u roku od osam dana od dana primitka urednog traženja projektanta. Navedeno je također propisano odredbom čl. 136. st. 2. ZOPU-a.

    14. Prema odredbi čl. 82. st. 3. ZG-a javnopravno tijelo je dužno utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka traženja, odnosno u roku od 30 dana ako su zatraženi posebni uvjeti, odnosno uvjeti priključenja za građevinu razvrstanu u 1. skupinu građevina. Isto je propisano i odredbom čl. 136. st. 3. ZOPU-a.

    15. Sukladno odredbi čl. 82. st. 4. ZG-a postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja obustavlja se ako njihovo utvrđivanje prema posebnim propisima nije moguće, odnosno ako ne postoji mogućnost priključenja. Tako je propisano i odredbom čl. 136. st. 4. ZOPU-a.

    16. Prema odredbi čl. 85. ZG-a traženje utvrđivanja posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja od strane upravnog tijela, odnosno Ministarstva, njihovo utvrđivanje od strane javnopravnog tijela ili dobivanje obavijesti iz čl. 82. st. 6. ovoga Zakona ne znači da je građevina za koju je utvrđivanje tih uvjeta zatraženo ili za koju su oni utvrđeni u skladu s prostornim planom. Isto je propisano i odredbom čl. 138. ZOPU-a.

    17. U odnosu na istaknuti prigovor tužitelja da je žalba izjavljena od neovlaštene osobe valja reći sljedeće. Odredbom čl. 4. st. 1. ZUP-a propisano je tko sve može biti stranka u upravnom postupku. Tako je, između ostalog, propisano da je stranka u upravnom postupku fizička osoba koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku. Investitor građevine, a za koju je zatraženo izdavanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, ovdje zainteresirana osoba, sukladno izričitoj zakonskoj odredbi iz čl. 4. st. 1. ZUP-a ima pravo sudjelovati u postupku radi zaštite svojih prava i pravnih interesa. Stoga je iz potonje navedenog razloga zainteresirana osoba bila ovlaštena izjaviti i žalbu o kojoj je tuženik bio ovlašten odlučiti.

    18. Nadalje, u Opisu i grafičkom prikazu građevine za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja T. D. 21/12, izrađenog od R. p. d.o.o. za projektiranje i građenje, projektanta D. M., dipl. ing. arh.; 2592, a koji se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka, navedeno je da se sa jugoistočne strane nalazi prometnica na koju je čestica priključena pješačkim i kolnim prolazom (t. 1.1.4. Način priključenja na prometnu površinu). Obzirom na potonje navedeno, tuženik u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da iz spisa predmeta proizlazi da građevna čestica ima pristup na postojeću prometnicu koja je javna, a da je prvostupanjsko tijelo obustavilo postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja iz razloga što se priključenje planirane građevine ima izvesti na UPU-om planiranu pristupnu prometnicu koja još ne postoji. Stoga je tuženik zaključio da nije utemeljena tvrdnja prvostupanjskog tijela da u konkretnom slučaju ne postoji mogućnost priključenja građevine na javnu prometnu površinu. Također, tuženik je u obrazloženju pobijanog rješenja ukazao da predmet konkretnog postupka (utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja) nije utvrđivanje činjenice da li građevna čestica ima pristup na javnu prometnu površinu niti je li zahvat usklađen s važećom prostorno-planskom dokumentacijom, već je predmet tog konkretnog postupka određivanje posebnih prometnih uvjeta za izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu u tehničkom smislu. Za ocjenu usklađenosti zahvata u prostoru u pogledu lokacijskih uvjeta propisanih prostornim planom, kao i utvrđivanje postojanja mogućnosti priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine, nadležno je tijelo graditeljstva, a ne prvostupanjsko tijelo. Prvostupanjsko tijelo je dužno utvrditi uvjete za izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu, bez zadiranja u prostorno-planska pitanja iz nadležnosti tijela graditeljstva pa se stoga obrazloženje prvostupanjskog tijela da s obzirom da planirana pristupna prometnica nije izgrađena ne postoji mogućnost priključenja predmetne građevine na javnu površinu ne može prihvatiti kao na zakonu osnovano.

    19. Navedeno stajalište izraženo u pobijanom rješenju tuženika prihvaća i ovaj sud. Naime, pravilno tuženik zaključuje da se u postupku izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja predmetne zgrade na javnu prometnu površinu utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti priključenja u tehničkom smislu te da se pri tom ne zadire u prostorno- planska pitanja, čije je rješavanje u nadležnosti tijela graditeljstva. Ovo iz razloga što je tijelo graditeljstva jedino nadležno za ocjenu usklađenosti zahvata u prostoru u pogledu lokacijskih uvjeta propisanih prostornim planom. To isto tijelo je nadležno i za utvrđivanje postojanja mogućnosti priključenja građevne čestice na prometnu površinu. Stoga, kada prvostupanjsko tijelo, kao što je slučaj u predmetnoj upravnoj stvari, utvrđuje je li planirani zahvat u skladu s prostornim planom tada to isto tijelo postupa izvan svojih zakonom propisanih ovlasti.

    20. Ovdje valja navesti da sukladno izričitoj zakonskoj odredbi iz čl. 85. ZG-a, odnosno čl. 138. ZOPU-a izdavanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja ne znači da je građevina, u konkretnom slučaju pizzeria, za koju je utvrđivanje tih uvjeta zatraženo, u skladu s prostornim planom, već će se usklađenost planiranog zahvata u prostoru (izgradnja pizzerie) utvrđivati u postupku pred za to nadležnim tijelom graditeljstva.

    21. U svezi s time valja istaknuti da je predmet postupka izdavanja građevinske dozvole utvrđivanje činjenice postojanja mogućnosti priključenja građevne čestice, odnosno zgrade, u konkretnom slučaju pizzerie na prometu površinu, kao i utvrđivanje usklađenosti zahvata u prostoru s prostornim planom, a koji postupak se provodi pred nadležnim tijelom graditeljstva.

    22. S druge strane, utvrđivanje uvjeta priključenja je poseban postupak koji se provodi zasebno i prije postupka izdavanja građevinske dozvole u svrhu izrade glavnog projekta i u kojem postupku je nadležno tijelo, u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo, dužno utvrditi isključivo tehničke mogućnosti i tehničke uvjete priključenja.

    23. Stoga je prema ocjeni ovog suda tuženik pravilnom primjenom materijalnog prava odlučio o žalbi zainteresirane osobe izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja od 19. studenog 2021., predmetno rješenje poništio i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

    24. Slijedom svega navedenog, pobijano rješenje je ocijenjeno zakonitim pa je na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao pod toč. I. izreke ove presude.

    25. Tužitelj je postavio i zahtjev za naknadu troškova spora. Međutim, kako tužitelj nije uspio u ovom sporu, a podredno kako isti kao jedinica lokalne samouprave, koja je ovlaštena pokrenuti upravni spor, ima u redu svojih zaposlenika kvalificiranu službenu osobu koja ju je ovlaštena zastupati u ovom sporu, to tužitelj nema pravo na naknadu troškova spora. Stoga je u skladu s odredbom čl. 79. ZUS-a odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog spora te je odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

    U Rijeci 8. rujna 2022.

    Sutkinja

    Dubravka Zec v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.