REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 11 Us I-465/2022-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja A. D. iz R., kojeg zastupa opunomoćenica M. B. V., odvjetnica u P., protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Z. uz sudjelovanje zainteresirane osobe R. H. iz R., koju zastupa opunomoćenica A. K., odvjetnica u R., radi obnove postupka, 8. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-05/21-26/30, URBROJ: 531-07-01-03/09-22-3 od 7. ožujka 2022. i rješenja Istarske županije, Grada Rovinja, Upravnog odjela za izdavanje akata vezanih za gradnju, Odsjeka za izdavanje akata KLASA: UP/I-361-05/13-01/478, URBROJ: 2171-01-05-02-20-14 od 11. prosinca 2020.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

III. Nalaže se tužitelju nadoknaditi zainteresiranoj osobi troškove ovog upravnog spora u iznosu od 2.500,00 kn (dvije tisuće i pet stotina) / 331,80 eura (tri stotine trideset i jedan euro i osamdeset centi)[1] u roku od 60 (šezdeset) dana od dostave pravomoćne odluke o troškovima ovoga upravnog spora.

Obrazloženje

1. R

ješenjem Istarske županije, Grada Rovinja, Upravnog odjela za izdavanje akata vezanih za gradnju, Odsjeka za izdavanje akata KLASA: UP/I-361-05/13- 01/478, URBROJ: 2171-01-05-02-20-14 od 11. prosinca 2020. odbačen je prijedlog ovdje tužitelja za obnovu postupka u kojem je dana 4. rujna 2014. doneseno rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-05/13-01/478, URBROJ: 2171-01-05-02-14-10 za građevinu izgrađenu na k.č. … k.o. R. povodom zahtjeva H. R..

2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-05/21-26/30, URBROJ: 531-07-01-03/09-22-3 od 7. ožujka 2022. odbio kao neosnovanu.

3. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost citiranih rješenja upirući u bitnom na pogrešno utvrđenu činjenicu da je tužitelju dostavljeno rješenje o izvedenom stanju od 4. rujna 2014., pri tome se pozivajući na odredbu čl. 85. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP). Naime, tužitelj ističe kako rješenje o izvedenom stanju od 4. rujna 2014. istom nikada nije osobno dostavljeno, odnosno da je za njegov sadržaj saznao tek 19. listopada 2020., kada je zaprimio zatraženi preslik spisa, od kojeg trenutka se prema stajalištu tužitelja može računati početak objektivnog roka od tri godine. Slijedom navedenog, zatraženo je od suda donošenje presude kojom se usvaja tužbeni zahtjev te poništava rješenje tuženika kao i rješenje prvostupanjskog upravnog tijela te predmet vraća potonjem tijelu na ponovni postupak.

4. Tuženik se u odgovoru na tužbu u bitnom pozvao na razloge iznijete u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev.

5. Pozvana u smislu odredbe čl. 19. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS) da sudjeluje u sporu, te se očituje na navode iz tužbe tužitelja, zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u bitnom ističe kako se pridružuje navodima tuženika iznijetim u odgovoru na tužbu i obrazloženju osporenog rješenja. Stoga je predloženo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

6. U tijeku spora održana je rasprava 31. kolovoza 2022. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. ZUS-a omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio je tužitelj osobno uz opunomoćenicu, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika i zainteresiranu osobu, a koji su bili uredno pozvani. Rasprava je na temelju odredbe čl. 37. st. 3. ZUS-a u svezi s čl. 39. st. 2. ZUS-a održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika i zainteresirane osobe. Na predmetnom ročištu opunomoćenica tužitelja istaknula je ostaje u cijelosti kod navoda iz tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva, da je tužitelj u tužbi i podnesku kojeg je osobno dostavio sudu 28. srpnja 2022. s prilozima detaljno objasnio razloge zbog kojih smatra da je obnova postupka u ovom slučaju prilikom donošenja rješenja o izvedenom stanju osnovana. Naime, na drugoj stranici spomenutog rješenja kao glavna isprava temeljem koje je doneseno rješenje o izvedenom stanju je geodetski elaborat od 12. prosinca 2013. sačinjen po ovlaštenom inženjeru geodezije E. K. na kojoj slici uopće ne postoji čestica tužitelja već je svjesno naznačena pogrešna čestica te se radi o lažnoj ispravi koja predstavlja jedan od razloga zbog kojih rokovi na koji se poziva tuženika nisu primjenjivi u ovoj pravnoj stvari. Dakle, tužitelj smatra da dostava putem oglasne ploče na koju se tuženik poziva, nije zakonito izvedena u ovom slučaju te se niti rokovi koji se primjenjuju od 30 dana i tri godine ne mogu primijeniti u ovom slučaju zbog naprijed navedenog. Nadalje je istaknula da je ovo rješenje o izvedenom stanju u neposrednoj vezi s nezakonitom građevinskom dozvolom kao i nezakonitom obustavom uklanjanja građevine od strane građevinske inspekcije o čemu su dostavili potrebnu dokumentaciju i predložili dokaze u svezi istih. Predložila je usvajanje tužbenog zahtjeva.

7. Nakon što su izvedeni dokazi uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio, na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Odredbom čl. 123. st. 1. toč. 1., 2. i 5. ZUP-a, na kojima ovdje tužitelj temelji svoj prijedlog za obnovu postupka, propisano je kako se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku (t. 1.) ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je službena osoba dovedena u zabludu (t. 2.), odnosno ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku (t. 5.).

9. Nadalje, odredbom čl. 17. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19 dalje: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama) propisano je kako je prije donošenja rješenja o izvedenom stanju nadležno upravno tijelo dužno stranki pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja, dok je u st. 2. propisano kako je stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva za donošenje tog rješenja (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada.

10. Prema st. 3. istog članka poziv za uvid u spis radi izjašnjenja dostavlja se strankama javnom objavom na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela na čijem se području nalazi zgrada za koju je zatraženo donošenje rješenja o izvedenom stanju.

11. U skladu sa st. 4. tog članka poziv obvezno sadrži: naziv nadležnog upravnog tijela, ime i adresu, odnosno tvrtku podnositelja zahtjeva, naznaku da se radi o predmetu donošenja rješenja o izvedenom stanju, lokaciju nezakonito izgrađene zgrade (mjesto, ulica i kućni broj te broj katastarske i čestice i ime katastarske općine), mjesto i vrijeme na kojemu zainteresirana stranka može izvršiti uvid u spis predmeta radi izjašnjenja, obavijest da se zainteresirana stranka pozivu ne mora odazvati osobno već da može uputiti svojeg opunomoćenika i upozorenje da se rješenje o izvedenom stanju može donijeti i ako se zainteresirana stranka ne odazove pozivu.

12. Odredbom čl. 17. st. 5. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je kako stranka koja se nije odazvala pozivu za uvid u spis predmeta radi izjašnjenja ne može zbog toga tražiti obnovu postupka.

13. Nadalje, odredbom čl. 8. st. 4. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je kako se strankama koje se nisu odazvale pozivu za uvid u spis predmeta radi izjašnjenja, rješenje o izvedenom stanju dostavlja javnom objavom na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela na čijem se području nalazi zgrada za koju je doneseno rješenje.

14. Odredbom čl. 126. st. 1. ZUP-a propisano je da kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.

15. Među strankama nije sporno kako tužitelj kao stranka nije izvršio uvid u spis na temelju javno oglašenog poziva te stoga isti prema izričitoj odredbi čl. 17. st. 5. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, iz tog razloga (čl. 123. st. 1. toč. 5. ZUP-a) ne može tražiti obnovu postupka.

16. Tužitelju se ukazuje da je i Ustavni sud Republike Hrvatske u rješenju broj:

U-I-4717/12 od 4. studenog 2014., kojim nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom čl. 17. st. 3., 4. i 5. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj 86/12 i 143/13), izrazio stajalište da odabrani način dostave putem oglasne ploče nadležnog tijela nije ispod razine ustavnopravne prihvatljivosti jer na uravnotežen način uvažava i javni interes za realizacijom legitimnih ciljeva Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i potrebu za zaštitom pojedinačnih postupovnih prava, sve u skladu s čl. 16. Ustava, te je naglasio kako je dostava javnom objavom jedan od legitimnih oblika dostave pismena u upravnim postupcima, propisana ZUP-om, te kao takva predstavlja „postojeće pravilo“ i stoga nema “neizvjesne posljedice“.

17. Nadalje, među strankama nije sporno kako je rješenje o izvedenom stanju od 4. rujna 2014., strankama koje se nisu odazvale uvidu u spis predmeta, pa tako i tužitelju, u smislu odredbe čl. 8. st. 4. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama dostavljeno javnom objavom, stavljanjem rješenja na oglasnu ploču u vremenu od 4. rujna 2014. do 12. rujna 2014., slijedom čega je rok za obnovu postupka za tužitelja počeo teći 13. rujna 2014. Kako je tužitelj u konkretnom slučaju prijedlog za obnovu podnio 26. listopada 2020. to je pravilno utvrđeno u upravnom postupku da je prijedlog za obnovu postupka u dijelu u kojem se isti temelji na odredbi čl. 123. st. 1. toč. 1. i 2. ZUP-a podnesen nakon isteka objektivnog roka od tri godine.

18. Sud je nastavno cijenio i zakonitost odbacivanja prijedloga za obnovu iz razloga koji je tužitelj temeljio na odredbi čl. 123. st. 2. toč. 1. ZUP-a, kojom je propisano da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ili je posljedica kakvog kaznenog djela, utvrdivši između ostalog kako citirana okolnost na kojoj se prijedlog temelji nije potkrijepljena dokazom odnosno učinjena vjerojatnom. Citiranom odredbom propisano je pristupanje obnovi jer je zbog utvrđenih okolnosti rješenje izgubilo činjeničnu osnovu na kojoj se temelji. Dakle, jedan od razloga za obnovu postupka koja čak nije ni vremenski uvjetovana je lažan dokaz, odnosno postojanje drugog kaznenog djela na kojem se temelji rješenje o upravnoj stvari. Lažnom ispravom smatra se svaka isprava, bila ona javna ili privatna, u kojoj su naznačeni lažni podaci koji su bili od utjecaja na rješavanje upravne stvari. Od isprave u kojoj su naznačeni lažni podaci treba razlikovati isprave u kojima su naznačeni netočni podaci, jer je za lažnu ispravu važno da je nastala kao rezultat kaznenog djela. Dakle, ako su u ispravi pogreškom naznačeni netočni podaci o određenim činjenicama, kao npr. pogrešni podaci o površini nekretnine u zemljišnoknjižnom izvatku, obnova postupka neće se moći pokrenuti pozivajući se na ovaj razlog. Budući da isprava koja sadrži lažne podatke o nekoj činjenici predstavlja kazneno djelo, je li ona lažno sastavljena ili preinačena sa svrhom da se upotrijebi kao prava, utvrđuje se u kaznenom postupku.

19. Obzirom tužitelj tijekom upravnog postupka, a niti ovog spora, nije predočio pravomoćnu presudu kojom bi bilo utvrđeno ispunjenje pretpostavke iz odredbe čl. 123. st. 2. toč. 1. ZUP-a, niti učinio vjerojatnim da nema mogućnosti za kazneni progon, pravilno je zbog ovog razloga njegov zahtjev za obnovom postupka odbačen (doduše ne zbog nepravovremenosti kao što je to navedeno u izreci pobijanog rješenja već zbog toga što okolnost na koji se prijedlog temelji nije učinjena vjerojatnom).

20. Slijedom sveg navedenog, sud cijeni kako izrekom osporenih rješenja, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, dok prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na drugačiju odluku u ovoj upravnoj stvari.

21. Slijedom svega navedenog, imajući u vidu da tužitelj u sporu nije iznio pravno relevantne razloge koji bi utjecali na drugačije rješenje ove stvari, valjalo je na temelju odredbe čl. 57. st. 2. ZUS-a tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

22. Odluka suda o troškovima spora temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Obzirom da tužitelj nije uspio u ovom sporu, to je dužan snositi kako svoje tako i troškove zainteresirane osobe.

23. Stoga je o trošku tužitelja odlučeno kao pod toč. I. izreke.

24. Trošak zainteresirane osobe sastoji se od zastupanja zainteresirane osobe u ovom sporu putem opunomoćenika, a taj trošak sukladno odredbi čl. 79. st. 2. ZUS- a i Tbr. 23. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje: Tarifa) iznosi za sastav odgovora na tužbu u ovom sporu 2.500,00 kn. Stoga je odlučeno kao pod toč. III. izreke.

U Rijeci 8. rujna 2022.

Sutkinja

Dubravka Zec v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.