Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Gž-1343/2022-2

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mihe Mratovića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Nediljke Radić, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja V. Č., iz Z., zastupanog po punomoćniku M. I., odvjetniku u Z., protiv tuženika: 1. R. T., i 2. T. T., obje iz Z, obje zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku u Odvjetničkom društva K. i partneri u Z., radi predaje u posjed stana, te po protutužbi tuženice 1.- protutužiteljice R. T., protiv tužitelja-protutuženika V. Č., iz Z., radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o žalbi tužitelja-protutuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ps-85/2020-43 od 12. svibnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 8. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e :

I. Djelomično se odbija žalba tužitelja-protutuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ps-85/2020-43 od 12. svibnja 2022. u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke.

II. Djelomično se prihvaća žalba tužitelja-protutuženika, preinačuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ps-85/2020-43 od 12. svibnja 2022. u pobijanom dijelu pod točkama III. i IV. izreke i sudi:

1.Utvrđuje se da je tuženica 1.-protutužiteljica R. T. iz Z., A. suvlasnica za 2/10 dijela nekretnine koja je sagrađena na k.č.br. 2952/3 K.O.(po novoj izmjeri k.č.br. 5402/3 K.O.), stambena zgrada u Z., , uključujući zemljište i zajedničke prostore u zgradi, povezanog s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, a koji u naravi predstavlja (kako je to opisano u Ugovoru o kupoprodaji od 25.09.2006.) - stan broj 109 na četvrtom (IV) katu a koji se sastoji od hodnika, kupaonice, kuhinje, izbe, sobe, balkona i spremišta br. 109 u podrumu u ukupnoj površini od 57,92 m2, dok se u preostalom dijelu do zatraženog udjela od ½ protutužbeni zahtjev tuženice 1.- protutužiteljica odbija kao neosnovan.

2. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Nalaže se I tuženoj-protutužiteljici i II tuženoj stan br. 109 na 4. katu i spremišta broj 109 u podrumu, ukupne površine 57,92 m2 na adresi u Z., predati u suposjed tužitelju-protutuženiku, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem traži iseljenje I i II tuženica iz nekretnine stana br. 109 na 4. katu i spremišta broj 109 u podrumu, ukupne površine 57,92 m2 na adresi u Z., te predaju istog stana u isključivi posjed tužitelju.

III. Utvrđuje se da je I tužena-protutužiteljica R. T. iz Z., suvlasnica ½ suvlasničkog dijela nekretnine koja je sagrađena na k.č.br. 2952/3 K.O.(po novoj izmjeri k.č.br. 5402/3 K.O.), stambena zgrada u Z., uključujući zemljište i zajedničke prostore u zgradi, povezanog s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, a koji u naravi predstavlja (kako je to opisano u Ugovoru o kupoprodaji od 25.09.2006.) - stan broj 109 na četvrtom (IV) katu a koji se sastoji od hodnika, kupaonice, kuhinje, izbe, sobe, balkona i spremišta br. 109 u podrumu u ukupnoj površini od 57,92 m2.

IV. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženicama parnični trošak u iznosu od 4.037,50 kn sa zateznim kamatama tekućim od 12. svibnja 2022. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2 i 8 Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana."

2.Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio tužitelj-protutuženik, pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 - pročišćeni tekst, i 25/13 i 70/19, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da sud drugog stupnja preinači prvostupanjsku presudu, podredno da je ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3.Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tužitelja-protutuženika je djelomično osnovana.

5. Predmet tužbenog zahtjeva iseljenje tuženica 1. i 2. iz stana br. 109 na 4. katu i spremišta broj 109 u podrumu, ukupne površine 57,92 na adresi u Z., i predaja navedene nekretnine stana br.109 na 4. katu i spremišta broj 109 u podrumu, ukupne površine 57,92 m2 na adresi u Z., u posjed tužitelju-protutuženiku, slobodne od osobnih stvari i osoba.

6. Predmet protutužbenog zahtjeva tuženice 1.-protutužiteljice je utvrđenje da je predmetni stan suvlasništvo tuženice 1.- protutužiteljice za ½ dijela za kojeg se tvrdi da je stečen za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice tuženice 1.- protutužiteljice sa tužiteljem-protutuženikom te uknjižba za navedeni suvlasnički dio u zemljišnoj knjizi.

7. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka, posebno uvidom u Ugovor o kupoprodaji stana od 25. rujna 2006. godine utvrđeno je da je tužitelj-protutuženik kao kupac kupio predmetni stan od Republike Hrvatske, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, kao prodavatelja. Prema odredbi članka 2. Ugovora navedeno je kako je kupac isplatio prodavatelju kupoprodajnu cijenu stana putem stambenog kredita kojeg je realizirao kod Hrvatske poštanske banke d.d. prema Ugovoru o stambenom kreditu broj 5591210588 od 07. kolovoza 2006. Predmetni stan kupljen je temeljem utvrđenog prava na stambeno zbrinjavanje od strane Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, rješenjem o pravu na dodjelu stambenog kredita za kupnju stana izgrađenog u organiziranoj stambenoj izgradnji u Z., . Klasa: UP/I-371-06/05-0001/631, Ur. broj: 519-05/1-06-5 od 14.07.2006. Tužitelj je pravo na zbrinjavanje u vidu prava na stambeni kredit u iznosu 40.544,00 Eura od kojeg za povrat 16.218,00 Eura ostvario na temelju činjenice da je hrvatski ratni vojni invalid 60% VI grupe, temeljem rješenja Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Klasa: 562-02/03- 0101/329 Ur. broj: 519-04/2-04-8 od 27.10.2004.

8. Polazeći od navedenog prvostupanjski sud zaključuje da je tužitelj- protutuženik dokazao da je predmnijevani vlasnik predmetnog stana te je sukladno odredbi članka 166. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, u daljnjem tekstu: ZV), odbio tužbeni zahtjev radi iseljenja tuženicima 1. i 2., koji se nalaze u posjedu predmetnog stana, a tuženici- protutužiteljici 1. i tuženici 2. Je naložio predati predmetni stan u suposjed tužitelju, dok je utvrdio da je tuženica 1.-protutužiteljica suvlasnica predmetnog stana za ½ dijela jer je utvrdio da tuženica 1.-protutužiteljica i tuženica 2. imaju pravni temelj posjedovanja iz osnove izvanbračne zajednice tuženice 1.-protutužiteljice sa tužiteljem-protutuženikom.

9. Iz iskaza tužitelja-protutuženika proizlazi da je s tuženicom 1.- protutužiteljicom bio u izvanbračnoj zajednici od 1990. do 2010., u kojoj je 1993. rođena tuženica 2. koja je njihova zajednička kćer. Kako su se odnosi s tuženom 1.- protutužiteljicom poremetili, tužitelj-protutuženik da je krajem 2010. iselio iz stana u kojem su ostale živjeti tuženice koje ne plaćaju gotovo nikakve režijske troškove. Tužitelj-protutuženik iskazuje da je predmetni stan kupio s naslova činjenice da je hrvatski ratni vojni invalid Domovinskog rata 60%, u kojem postotku je u kupnji stana sudjelovalo Ministarstvo branitelja, a preostalu cijenu od cca 120.000,00 kuna da je platio on putem kredita koji je otplatio otvorenim trajnim nalogom iz mirovine. Priznaje i da je tužena 1.-protutužiteljica na svoje ime podigla kredit 2006., na kojem je bio jamac, no da ne zna više na što je taj drugi kredit utrošen.

10. Prema iskazu tuženice 1.-protutužiteljice proizlazi kako je s tužiteljem- protutuženikom bila u izvanbračnoj zajednici od 1990., koja je u cijelosti bila izjednačena s bračnom zajednicom te da su stranke imale zajedničke prihode s osnova njene plaće i mirovine tužitelja. Predmetni stan kupljen je za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, te je tužitelj-protutuženik u zahtjevu za stan naveo i nju i njihovu kćer kao članove domaćinstva te je po toj osnovi tročlanog domaćinstva dobio upravo predmetni stan. Dogovor da je bio da se stan odmah otkupi te su i ona i tužitelj-protutuženik svaki na svoje ime istoga dana digli kredite. Ukupan iznos oba kredita utrošili su na otkup stana i njegovo opremanje, a da su zatvorili i ranije dobiveni kredit koji su također utrošili na potrebe zajedničkog domaćinstva. Kredite su zajedno otplaćivali do 2010. kada se tužitelj-protutuženik iz stana iselio, a u siječnju 2011. da je prekinuta izvanbračna zajednica. Navodi i kako nema dovoljno financijskih sredstava za plaćanje režija i otplatu kredita koji glasi na njeno ime.

11. Na temelju iskaza parničnih stranaka proizlazi da su od 1990. živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je u svemu bila izjednačena s bračnom zajednicom, te je za vrijeme njenog trajanja kupljen predmetni stan.

12. Prema odredbi članka 248. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07, 57/11, 61/11 i 25/13, u daljnjem tekstu: ObZ), bračna stečevina je ona imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. S bračnom zajednicom je izjednačena izvanbračna zajednica koja je trajala duže vremena.

13. Prema odredbi članka 253. ObZ-a imovina koju je bračni drug stekao na pravnom temelju različitom od navedenog, predstavlja njegovu posebnu bračnu imovinu.

14. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka prvostupanjski sud zaključuje da je tužitelj-protutuženik stan stekao u ostvarivanju svojih prava kao invalid Domovinskog rata, na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te da predmetni stan predstavlja njegovu posebnu imovinu. Naime, prema odredbi članka 38a. stavka 2 navedenog Zakona propisano je da će se stambeno zbrinjavanje osigurati prema raspoloživim sredstvima, pod kojim se podrazumijevaju financijska sredstva, odnosno kuće i stanovi u državnom vlasništvu koja kao i koje za stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata osigurava RH, te jedinice lokalne samouprave koje osiguravaju sredstva za odgovarajuće građevinsko zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke na infrastrukture, odnosno podmirenje troškova koji se odnose na infrastrukturu i priključke kao i troškove komunalnog doprinosa. Prema odredbi članka 38. stavka 5. navedenog Zakona propisano je kako je stan, odnosno kuća stečena na način propisan u stavku 2. u osobnom vlasništvu nositelja prava, osim u slučaju ako su pravo stekli članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata i u tom slučaju su stečene nekretnine suvlasništvo članova obitelji i ne mogu se otuđiti dok su članovi obitelji malodobni.

15. S obzirom na navedeno, kako je temelj stjecanja vlasništva predmetnog stana činjenica da je tužitelj-protutuženik hrvatski ratni vojni invalid 60% VI grupe te prava koja mu iz tog statusa pripadaju, tj. pravo na zbrinjavanja u vidu prava na stambeni kredit u iznosu 40.544,00 eura od kojeg za povrat 16.218,00 eura za kupnju predmetnog stana, prvostupanjski sud zaključuje da je predmetni stan kupljen i uređen zajedničkim sredstvima tužitelja-protutuženika i tuženice 1.-protutužiteljice za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice te da je tuženica-protutužiteljica suvlasnica predmetnog stana za 1/2 dijela, te je prihvatio protutužbeni zahtjev kao osnovan.

16. Prvostupanjski sud je izvršio uvid u ugovore o kreditu, koje su podigli tijekom trajanja izvanbračne zajednice tužitelj-protutuženik i tužena 1.-protutužiteljica, te koji su utrošeni na potrebe zajednice, pa tako i za kupnju i opremanje stana. Među strankama nije sporno da su samo nekoliko mjeseci prije kupoprodaje predmetnog stana stranke podigle dva kredita, od kojih je na ime tužitelja-protutuženika podignut iznos od 15.000,00 EUR po Ugovoru od 10.07.2006. na rok od 84 mjeseca, a na ime tužene 1.-protutužiteljice podignuto je daljnjih 15.000,00 EUR Ugovorom od 13.07.2006. na rok od 84 mjeseca. S obzirom na vrijeme kada su oba ugovora o kreditu sklopljena sud ne može prihvatiti navod tužitelja-protutuženika da je on kredit podigao za predmetni stan, a da ne zna za što je utrošen kredit tuženice 1.- protutužiteljice. Zbog toga tuženica 1-protutužiteljica i tuženica 2. imaju pravni temelj po za korištenje predmetnog stana u supojedu s tužiteljem i utvrđenje tuženice 1.- protutužiteljice suvlasnicom predmetnog stana. Radi toga, tuženice 1. i 2. nisu u obvezi iz toga stana iseliti i predati ga tužitelju u isključivi posjed, već ga imaju pravo suposjedovati zajedno s tužiteljem, te je tužbeni zahtjev na iseljenje iz stana i predaju u isključivi posjed prvostupanjski sud pravilno odbio kao neosnovan pozivom na odredbu članka 37. stavka 4. ZV-a.

17. Međutim, suprotno stajalištu prvostupanjskog suda iako nije sporno da su tijekom trajanja izvanbračne zajednice i tužitelj-protutuženik i tuženica 1.- protutužiteljica podigli kredite koji su utrošeni na potrebe zajednice i opremanje stana, tužitelju-protutuženiku je predmetni stan dodijeljen kao 60% invalidu Domovinskog rata i za taj postotak osobne invalidnine je ostvario umanjenje cijene stambenog kredita za kupnju stana, što je njegovo osobno pravo i posebna imovina za 6/10 dijela predmetnog stana. Ostalih 4/10 dijela predmetnog stana je zajednička imovina izvanbračnih drugova tužitelja-protutuženika i tuženice 1.-protutužiteljice i to svakog za po 2/10 dijela. Uzimajući u obzir sve naprijed navedene okolnosti, tužitelj- protutuženik je suvlasnik predmetnog stana za 8/10 dijela, a tuženica 1.– protutužiteljica suvlasnica predmetnog stana za 2/10 dijela. Da je osoba invalidnina osobno pravo i posebna imovina hrvatskog ratnog vojnog invalida Domovinskog rata kod kupnje stana prihvaćeno je i u presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 1365/08-2 od 10. veljače 20210., Rev 183/09-2 od 18. rujna 2012. i Rev 2270/11-2 od 4. lipnja 2014.

18. Radi toga je temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijena žalba tužitelja-protutuženika kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu točkama I. i II. izreke jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda u tom dijelu pobija niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

19. Temeljem odredbe članka 373. ZPP-a, djelomično je prihvaćena žalba tužitelja-protutuženika kao osnovana i djelomično je preinačena prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkama III. i IV. izreke na način da je tuženica 1.- protutužiteljica utvrđena suvlasnicom predmetnog stana za 2/10 suvlasničkog dijela, dok je u preostalom dijelu do zatraženog udjela od ½ protutužbeni zahtjev tuženice 1.-protutužiteljica odbijen kao neosnovan. S obzirom da su parnične stanke približno podjednako uspjele u postupku, s obzirom na tužbeni i protutužbeni zahtjev, temeljem odredbe članka 166. stavka 2. u vezi s člankom 154. stavkom 4. ZPP-a odlučeno je da svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

Split, 8. rujna 2022.

Predsjednik vijeća:

Miho Mratović, v. r.