Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-2281/2021-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci u vijeću sastavljenom od sudaca Dubravke Butković Brljačić, predsjednice vijeća, Duška Abramovića člana vijeća i suca izvjestitelja i Barbare Bosner članice vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača S. Ž. iz Z., OIB: …, odlučujući o žalbi vjerovnika suvlasnika Stambene zgrade u Z., zastupanih po upravitelju Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. Z., OIB: …, a ovaj po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva H. i P. u Z., te žalbi vjerovnika RH, ministarstvo, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u N. Z., protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Sp-3093/2019-18 od 1. ožujka 2021., u sjednici vijeća 12. rujna 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbijaju se kao neosnovane žalbe vjerovnika suvlasnika Stambene zgrade u Z., i vjerovnika RH, ministarstvo i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Sp-3093/2019-18 od 1. ožujka 2021.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u točki I. izreke otvoren je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača S. Ž. (dalje: potrošač), točkom II. izreke zaključen je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača, dok je točkom III. izreke odlučeno da se potrošač oslobađa preostalih obveza u odnosu na osnove za plaćanje i vjerovnike pobliže navedene u toj točki izreke.

2. Protiv tog rješenja žalbe su podnijeli vjerovnici 1. Suvlasnici stambene zgrade u Z., i 2. RH, ministarstvo.

3. Prvovjerovnik se u žalbi poziva na sve zakonske žalbene razloge iz odredbe čl. 353. st. 1. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 dalje ZPP) koji se primjenjuje na temelju čl. 10. Stečajnog zakona ("Narodne novine" 75/15 i 104/17 – dalje SZ) u vezi s čl. 23. i čl. 79o. Zakona o stečaju potrošača ("Narodne novine" 100/15 i 67/18 – dalje ZSP) s prijedlogom da se rješenje preinači podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

4. Drugovjerovnik se u žalbi poziva na pogrešnu primjenu materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. toč. 3. ZPP-a s prijedlogom da se rješenje preinači u smislu žalbenih navoda.

5. Žalba nisu osnovane.

6. Prvostupanjski sud donosi pobijano rješenje povodom prijedloga Financijske agencije (dalje Fina) za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača utvrđujući da se potrošač nije očitovao o provođenju jednostavnog postupka stečaja nad njegovom imovinom niti je dostavio popis imovine slijedom čega se smatra da je suglasan sa provođenjem postupka (čl. 79c. st. 2. ZSP) kao i da je izjavio da nema imovine iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici (čl. 79c. st. 3. ZSP).

7. Uvidom u podatke iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje (dalje Očevidnik) utvrdio je da potrošač ima u smislu odredbe čl. 79a. st. 2. ZSP evidentirane neizvršene osnove za plaćanje pobliže navedene u točki III./1-7 izreke rješenja, te nadalje u smislu odredbe čl. 79a. st. 3. ZSP brisane neizvršene osnove za plaćanje pobliže navedene u točki III./9-13 izreke rješenja te nadalje potraživanja Fine po osnovi nenaplaćenih naknada za provedbu pojedinih osnova navedene u točki III./8 i 14. izreke rješenja.

8. Nadalje uvidom u Zajednički informatički sustav (dalje ZIS) utvrđuje da je potrošač evidentiran u zemljišnoj knjizi prvostupanjskog suda kao vlasnik nekretnine te navodi da nekretnine ne mogu biti predmetnom unovčenja u smislu odredbe čl. 79i. st. 10. ZSP.

9. Nadalje je utvrdio da potrošač ima određena primanja s osnova dohotka od nesamostalnog rada – mirovine, te analizom pribavljenih podataka utvrdio da potrošač ima nezaštićeni dio redovnog primanja (mirovinu) od oko 2.141,15 kn mjesečno prema prosjeku za 2020. Cijeneći odredbe čl. 173. st. 2. i 4. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20; dalje OZ) utvrđuje da je od ovrhe izuzeto ¾ iznosa primanja manjeg od prosječne neto plaće u RH ("Narodne novine" broj 25/19 – 6.242,00 kn), a najviše do iznosa od 2/3 prosječne neto plaće te da stoga u konkretnom slučaju od ovrhe nije izuzet iznos od ¼ primanja odnosno iznos od 535,28 kn mjesečno. Zaključuje da bi u slučaju otvaranja postupka i unovčenja imovine potrošač temeljem odredbe čl. 79h. st. 5. ZSP bio dužan uplatiti upravo taj iznos za 12 mjeseci što daje ukupno 6.423,45 kn kojim bi se unutar ovog postupka moglo namirivati tražbine vjerovnika. Sud je također utvrdio da je potrošač u relevantnom razdoblju ostvario i prihode s osnove socijalnih potpora (neoporezive primitke) koja su sredstva izuzeta od ovrhe sukladno OZ-u.

10. U odnosu na stalna novčana primanja po osnovi mirovine koja ulaze u unovčivu imovinu (nezaštićeni dio prema OZ-u) zaključuje da ova primanja ulaze u unovčivu imovinu jedino u slučaju kada se na tim primanjima ne provodi ovrha, što da konkretno nije slučaj, budući da potrošač u Jedinstvenom registru računa (dalje JRR) ima evidentiran transakcijski račun koji je blokiran, te da ima zaštićeni račun s kojeg su sredstva u potpunosti izuzeta od ovrhe i kao takva ne mogu biti predmet namirenja vjerovnika u ovom postupku.

11. Sud je nadalje uvidom u pribavljene podatke H. agencije za civilno zrakoplovstvo utvrdio da potrošač nije vlasnik zrakoplova, zatim u podatke Visokog trgovačkog suda da ne posjeduje udjele u trgovačkim društvima, uvidom u podatke Središnjeg klirinškog depozitarnog društva da nema vrijednosnih papira niti je ostvario dividendu, te nadalje u podatke ministarstva da nije vlasnik plovila. Sud je uvidom u podatke ministarstva (dalje MUP) o vozilima utvrdio da su u evidencijama MUP-a navedena dva odjavljena osobna vozila i to vozilo marke Zastava tip Yugo godina proizvodnje 1988. koje je stečeno 26. srpnja 2005. i odjavljeno 14. rujna 2007. s navedenom vrijednosti od 0,00 kn te osobno vozilo marke Zastava tip 126 godine proizvodnje 1987. koje je stečeno 12. studenog 1999. s navedenom vrijednosti od 0,00 kn.

12. S obzirom na ove podatke o vozilima sud je ocijenio da ista s obzirom na njihovu starost i okolnost da su odjavljena nemaju tržišnu vrijednost.

13. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja zaključio je da je vrijednost imovine koja bi se mogla unovčiti je manja od 10.000,00 kn, a isto tako ocijenio je da se ne radi o nepoštenom potrošaču.

14. Stoga je zaključio da su ispunjene pretpostavke za otvaranje i istovremeno zaključenje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača pa primjenom odredbi čl. 79g. st. 1. i 4. ZSP odlučuje kao u izreci rješenja.

15. Ispitujući pobijano rješenje u okviru istaknutih žalbenih razloga pri tom pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. u vezi s čl. 365. st. 2. ZPP-a i čl. 10. SZ te čl. 23. i čl. 79o. ZSP ovaj sud nije utvrdio postojanje koje od navedenih bitnih povreda postupka.

16. Vjerovnik suvlasnici stambene zgrade u Z., u žalbi ističu postojanje bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a te navode da rješenje ima nedostataka jer da su razlozi rješenja nejasni a da o odlučnim činjenicama nisu navedeni razlozi te da se rješenje zbog toga ne može ispitati.

17. U vezi s tim ističe da sud nije naveo na koji način je utvrdio potrošačevu imovinu, a da s druge strane vjerovnik kao stranka u postupku nije u mogućnosti dokazati postojanje imovine potrošača osim one za koju se vodi javni upisnik odnosno registar te da je sud bio dužan izvršiti sve potrebne provjere kako bi osigurao jednakost stranaka u postupku.

18. Opisani žalbeni razlog nije osnovan, jer rješenje sadrži razloge o svim bitnim činjenicama koje su u skladu sa stanjem u spisu, razlozi rješenja zbog kojih je sud zaključio da su u konkretnom slučaju ostvarene pretpostavke za otvaranje i istovremeno zaključenje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača su jasni, te rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati.

19. Suprotno žalbenim navodima iz stanja u spisu te obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud radi utvrđenja imovine potrošača izvršio uvid u ZIS te utvrdio da je potrošač vlasnik nekretnine (stana) u zgradi na adresi u Z., što je sud naveo u obrazloženju pobijanog rješenja.

20. Sud je nadalje izvršio vanjsku provjeru sukladno odredbi čl. 79f. st. 2. ZSP te je putem nadležnih tijela pribavio podatke o imovini potrošača, u vezi čega je u obrazloženju rješenja naveo detaljne razloge, s time da je pravilno utvrdio da potrošač nije evidentiran kao vlasnik zrakoplova, plovila, da nije vlasnik udjela u trgovačkim društvima, nema vrijednosnih papira niti je ostvario dividendu.

21. Prema podacima u spisu sud je izvršio uvid u evidenciju MUP-a te je pravilno utvrdio da je potrošač evidentiran kao vlasnik dva odjavljena motorna vozila. U vezi s tim pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da navedena vozila, s obzirom na njihovu starost i činjenicu da su odjavljena nemaju tržišnu vrijednost te je stoga pravilno utvrdio da vrijednost tih vozila iznosi 0,00 kn.

22. Sud je nadalje pravilno uvidom u podatke iz Očevidnika o imovini potrošača koji je dostavila Fina utvrdio da potrošač ima primanja s osnova nesamostalnog rada – mirovine. Pri tom je pravilno utvrdio da potrošačeva mirovina iznosi oko 2.141,15 kn mjesečno prema prosjeku za 2020. Nadalje pravilnom primjenom odredbi čl. 173. st. 2. i 4. OZ-a utvrdio da u konkretnom slučaju od ovrhe nije izuzet iznos od 1/4 primanja odnosno 535,28 kn mjesečno te je cijeneći odredbu čl. 79h. st. 5. ZSP pravilno zaključio da bi u slučaju otvaranja postupka i unovčenja imovine potrošač bio dužan uplatiti taj iznos kroz razdoblje od 12 mjeseci što ukupno iznosi 6.423,45 kn kojim bi se moglo namirivati tražbine vjerovnika.

23. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da navedena stalna novčana primanja ulaze u unovčivu imovinu jedino u slučaju kada se na tim primanjima ne provodi ovrha, što konkretno nije slučaj jer je prvostupanjski sud pravilno zaključio uvidom u JRR da potrošač ima evidentiran transakcijski račun koji je blokiran, te zaštićeni račun s kojeg su sredstva u potpunosti izuzeta od ovrhe, i kao takva ista ne mogu biti predmetom namirenja vjerovnika u ovom postupku.

24. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da stalne novčane potpore, kao neoporezivi primitak su izuzeta od ovrhe i ne mogu biti predmetom unovčenja u ovom postupku.

25. U odnosu na utvrđenu činjenicu da je potrošač vlasnik nekretnine prvostupanjski sud je pravilnom primjenom odredbe čl. 79i. st. 10. ZSP zaključio da nekretnine potrošača ne mogu biti predmetom unovčenja radi namirenja vjerovnika u ovom postupku, osim u slučaju iz čl. 79l. st. 3. ZSP o čemu se u konkretnom slučaju ne radi.

26. Drugovjerovnik RH, ministarstvo u žalbi ukazuje da je potrošač suvlasnik nekretnine te da je u posljednje tri godine ostvario dohodak od nesamostalnog rada – mirovinu i neoporezive primitke. Ukazuje da potrošač nije dostavio popis svoje imovine te da se smatra da je suglasan da se može provesti jednostavni postupak stečaja nad njegovom imovinom, a zakonska pretpostavka za oslobođenje potrošača sukladno odredbi čl. 2. st. 1. i 2. ZSP da je poštenje potrošača, a budući da je u postupku utvrđeno da potrošač ima imovinu, da ovakvo ponašanje potrošača upućuje na zaključak da se radi o nepoštenom potrošaču.

27. Opisani žalbeni navodi ne dovode u sumnju pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da se u konkretnom slučaju radi o poštenom potrošaču. Naime, kako se potrošač u konkretnom slučaju nije očitovao na poziv suda je li suglasan s provođenjem postupka niti je dostavio popis imovine iz koje bi se mogli namiriti njegovi vjerovnici u takvoj situaciji se smatra da je potrošač suglasan s tim postupkom prema zakonskoj presumpciji iz čl. 79c. st. 2. ZSP. Međutim, u ovoj se situaciji ne primjenjuje druga zakonska presumpcija iz čl. 79c. st. 3. ZSP o tome da se smatra da je potrošač izjavio da nema imovine iz koje bi se mogli namiriti njegovi vjerovnici, jer kako se potrošač uopće nije očitovao niti dostavio popis svoje imovine u kojem bi eventualno prikazao krive podatke o imovini ili iste zatajio to se takvo postupanje ne može uzimati na njegovu štetu što je sukladno zaključku sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 27. studenog 2019.

28. Prema tome, kako se u konkretnom slučaju radi o poštenom potrošaču, te kako je pravilno utvrđeno da je vrijednost njegove imovine iz koje se mogu namiriti njegovi vjerovnici manja od 10.000,00 kn ispunjene su zakonske pretpostavke iz odredbi čl. 79g. st. 1. i st. 4. ZSP za donošenje pobijanog rješenja.

29. Zbog tih razloga su žalbe vjerovnika odbijene kao neosnovane te je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi čl. 10. SZ i čl. 23. i čl. 79o. ZSP odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci 12. rujna 2022.

Predsjednica vijeća

Dubravka Butković Brljačić