REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Kzz 13/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Žarka Dundovića i Dražena Tripala, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv os. V. R. zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11 i 144/12 – dalje: KZ/11) i drugih, odlučujući o zahtjevu Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske za zaštitu zakonitosti od 15. travnja 2022. broj KZZ-DO-16/2022- 4, podignutom protiv pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 16. srpnja 2014. broj Ko-368/2014. i presuda Županijskog suda u Zagrebu od 21. listopada 2014. broj Kž-951/14-3, u sjednici održanoj 7. rujna 2022.
p r e s u d i o j e :
Utvrđuje se da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan i da je drugostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu od 21. listopada 2014. broj Kž-951/14-3 pod točkom I izreke u korist os. V. R. povrijeđen zakon u odredbi čl. 469. toč. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 – pročišćeni tekst, 91/12 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 – dalje: ZKP/08) u vezi s čl. 271. st. 1. KZ/11.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu os. V. R. je odlukom pod toč. 1. izreke zbog kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. KZ/11 na temelju tog propisa utvrđena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci, a odlukom pod toč. 2. izreke mu je zbog kaznenog djela računalne prijevare iz čl. 271. st. 1. KZ/11 na temelju tog propisa utvrđena kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci te je os. V. R. na temelju čl. 51. KZ/11 osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine koja mu je na temelju čl. 55. st. 1. i 2. KZ/11 zamijenjena radom za opće dobro.
1.1. Povodom žalbe državnog odvjetnika koji se žalio zbog odluke o kazni, a po službenoj dužnosti, Županijski sud u Zagrebu je uvodno citiranom presudom odlukom pod toč. I. na temelju čl. 453. toč. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13) osuđenika oslobodio od optužbe zbog kaznenog djela iz čl. 271. st. 1. KZ/11, dok je odlukom pod toč. II. preinačio prvostupanjsku presudu u odluci o kazni u odnosu na kazneno djelo iz čl. 228. st. 1. KZ/11 te je osuđenika zbog tog djela na temelju citiranog propisa osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci koja mu je na temelju čl. 55. st. 1. i 2. KZ/11 zamijenjena radom za opće dobro, dok je žalba državnog odvjetnika odbijena kao neosnovana i prvostupanjska presuda je u ostalom pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđena.
2. Protiv te drugostupanjske presude u odnosu na kazneno djelo iz čl. 271. st. 1. KZ/11 državni odvjetnik je podigao zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog povrede odredbe čl. 469. toč. 1. ZKP/08 u vezi čl. 271. st. 1. KZ/11 predlažući da Vrhovni sud Republike Hrvatske donese presudu kojom se utvrđuje da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan i da je drugostupanjski sud citirane povrede počinio u korist osuđenika.
4. Zahtjev za zaštitu zakonitosti je osnovan.
5. U pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da je uvodno citiranom presudom Županijskog suda u Zagrebu u odnosu na kazneno djelo računalne prijevare iz čl. 271. st. 1. KZ/11 drugostupanjski sud u korist osuđenika povrijedio odredbu iz čl. 469. toč. 1. ZKP/08 u vezi čl. 271. st. 1. KZ/11.
5.1. Naime, obrazlažući navedenu oslobađajuću presudu,iz koje proizlazi da djelo koje je činjenično i pravno opisano u toč. 2. izreke prvostupanjske presude više nije kazneno djelo, drugostupanjski sud ukazuje da ne postoji pravni kontinuitet u smislu čl. 3. KZ/11 između kaznenog djela iz čl. 271. st. 1. KZ/11 koji je na snazi u vrijeme suđenja i kaznenog djela iz čl. 224.a st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11 – dalje u tekstu: KZ/97) koji je važio u vrijeme počinjenja djela i koje je kazneno djelo bilo predmetom optužbe, te navodi „… [u]sporedbom zakonskog opisa djela računalne prijevare prema starom i novom Kaznenom zakonu (čl. 224 a st. 1. i čl. 271. st. 1. KZ/11) utvrđeno je da takav pravni kontinuitet s obzirom na kriminalne radnje koje se okrivljeniku stavljaju na teret “ korištenje računalnih podataka“ (neovlašteno umetanje kartice na čijoj je poleđini magnetski zapis u bankomat, te upisivanjem odgovarajućeg PIN-a na temelju kojeg se odobrava isplata novca te podizanje gotovog novca) više ne egzistira“ (str. 3., 6. odlomak). Također drugostupanjski sud ističe da „…u opisu kaznenog djela računalne prijevare iz čl. 271. st. 1. KZ/11 način počinjena kaznenog djela „putem korištenja računalnih podataka“ je izostavljen, te su kao način počinjenja kaznenog djela u navedenoj zakonskoj odredbi zadržani kao inkriminirajući „uništenje, izmjena, brisanje, oštećenje, te činjenje neupotrebljivim i nedostupnim računalnih podataka“ (str.3., 7. odlomak).
5.2. Međutim, s pravom državni odvjetnik u zahtjevu za zaštitu zakonitosti ukazuje da drugostupanjski sud na taj način pogrešno navodi kako je jedan od alternativno predviđenih načina počinjenja kaznenog djela računalne prijevare iz čl. 271. st. 1. KZ/11 uništenje računalnih podataka, jer takav način izvršenja nije propisan citiranom zakonskom odredbom, već se kao alternativni modaliteti počinjenja ovog kaznenog djela navode radnje unos, izmjena, brisanje, oštećenje, činjenje neuporabljivim ili nedostupnim računalne podatke ili ometanje rada računalnog sustava, čime se prouzrokuje štetu drugome. Optužnicom se osuđeniku u činjeničnom opisu stavljalo na teret da je kritične zgode pomoću prethodno otuđene „V.“ kartice deviznog računa „P. b. Z.“, u nakani da se nepripadno okoristi, upisivanjem odgovarajućeg PIN broja, na temelju kojega se na bankomatu odobrava isplata novca, podigao s deviznog računa oštećenice, iako za to nije imao ovlaštenja, 671,00 Eura ( protuvrijednost 5.000,00 kn) oštetivši ju na taj način u navedenom iznosu. Te su radnje u pravnom opisu pravilno označene kao unošenje računalnih podataka jer nema dvojbe da je PIN računalni podatak u smislu čl. 89. st. 32. Konvencije o kibernetičkom kriminalu Vijeća Europe („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori br. 9/02. i 4/04) koji taj pojam definira kao svako iskazivanje činjenica, informacija ili zamisli u obliku prikladnom za obradu u računalnom sustavu.
5.3. Prema tome, nema dvojbe da je osuđenik u bankomat neovlašteno u cilju stjecanja koristi unio PIN koji služi kao zaporka za ulaz u računalni sustav banke te si je na taj način s deviznog računa izvršio isplatu novca u navedenom iznosu stekavši tako protupravnu imovinsku korist, a oštećenici je u tom iznosu prouzrokovao štetu, čime je ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja predmetnog kaznenog djela. Stoga je pogrešan stav drugostupanjskog suda da se u konkretnom slučaju nije radilo o unošenju računalnih podataka kao radnji počinjenja, već o korištenju računalnih podataka, koji modalitet je doista u čl. 271. st. 1. KZ/11 u odnosu na zakonski opis iz čl. 224 a. st. 1. KZ/97 izostavljen. Međutim, kako je unos računalnih podataka inkriminirana radnja i prema odredbi čl. 224.a st. 1. KZ/97 i prema odredbi čl. 271. st. 1. KZ/11 pravni kontinuitet je u konkretnom slučaju održan te ovakvo postupanje nije dekriminalizirano i stoga nije bilo mjesta u drugostupanjskom postupku donošenju oslobađajuće presude pozivom na odredbu čl. 453. toč. 1. ZKP/08.
6. Iz naprijed navedenih razloga, jer je na opisani način drugostupanjski sud u korist osuđenika počinio povredu iz čl. 469. toč. 1. ZKP/08 u vezi čl. 271. st. 1. KZ/11, na što osnovano ukazuje državni odvjetnik, trebalo je konstatirati počinjenje navedene povrede zakona, ne dirajući u pravomoćnu presudu, te je na temelju čl. 513. st. 2. ZKP/08 odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 7. rujna 2022.
Predsjednica vijeća:
Vesna Vrbetić, v.r.
