REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 590/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Glušića člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B. V. d.o.o., G., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik M. I., odvjetnik u Z., protiv ovršenika L.-G. d.o.o., A., O., OIB: ..., radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu ovrhovoditelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu, poslovni broj Gž Ovr-361/21-2 od 28. listopada 2021., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici poslovni broj Ovr-238/21-4 od 9. srpnja 2021., u sjednici održanoj 7. rujna 2022.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu, poslovni broj Gž Ovr-361/21-2 od 28. listopada 2021. zbog pravnog pitanja koje glasi:
„U situaciji kad ovrhovoditelj nakon podnošenja prijedloga za ovrhu sudu zaprimi cjelokupna sredstva putem izvansudske ovrhe, pa potom o tome izvijesti sud i povuče prijedlog za ovrhu, je li time ovrhovoditelj vodio računa o tome je li i u kojem dijelu njegova tražbina namirena, te je li time ovrhovoditelj postupio ispravno i pripada mu li onda pravo na trošak ovršnog postupka? “
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu, poslovni broj Gž Ovr-361/21-2 od 28. listopada 2021., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici, poslovni broj Ovr-238/21-4 od 9. srpnja 2021.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. U prijedlogu za dopuštenje revizije ovrhovoditelj je naznačio sljedeća pravna pitanja:
„1. Smatra li se da postoji kontinuitet u naplati potraživanja ako je u razdoblju od 6 mjeseci od podnošenja prijedloga FINA-i pa do podnošenja prijedloga za ovrhu sudu naplaćen samo jedan iznos (i to iznos koji predstavlja cca 0,3% od ukupnog potraživanja)?
2. Može li se smatrati da je namirenjem cca 0,3% od ukupnog potraživanja prije podnošenja prijedloga za ovrhu tražbina bila u najvećem dijelu namirena (prije podnošenja prijedloga za ovrhu namireno kn 822,95 u odnosu na zahtijevanih kn 264.987,43 s kamatama)?
3. U situaciji kad ovrhovoditelj nakon podnošenja prijedloga za ovrhu sudu zaprimi cjelokupna sredstva putem izvansudske ovrhe, pa potom o tome izvijesti sud i povuče prijedlog za ovrhu, je li time ovrhovoditelj vodio računa o tome je li i u kojem dijelu njegova tražbina namirena, te je li time ovrhovoditelj postupio ispravno i pripada mu li onda pravo na trošak ovršnog postupka?“
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da je u prijedlogu treće naznačeno pravno pitanje, pobliže navedeno u izreci ovog rješenja, važno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a osobito za razvoj prava kroz sudsku praksu budući da o navedenom pitanju ne postoji praksa revizijskog suda.
5. Preostala pitanja, prema ocijeni ovoga vijeća, ne predstavljaju pitanja koja bi bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu i u odnosu na koja bi bila potrebna intervencija ovoga suda.
6. Zbog navedenog je, na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i st. 6. ZPP-a, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 7. rujna 2022.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek, v.r.
