REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-x 139/2018-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Glušića člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja K. b. Z. d.d. iz Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik K. L., odvjetnik u Z., protiv tuženice B. Š. iz Z., OIB: ..., koju zastupa punomoćnica Z. Z.-B., odvjetnica u Z., radi namirenja potraživanja iz založene nekretnine, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž- 2811/17-2 od 20. lipnja 2017. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-304/13-81 od 4. studenog 2016., u sjednici održanoj 7. rujna 2022.,
p r e s u d i o j e :
I. Revizija tuženice odbija se kao neosnovana.
II. Zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na reviziju i sudske pristojbe na taj podnesak odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"Nalaže se javna prodaja 12/20 dijela nekretnina upisanih u zk.ul. 9566 k.o. Grad Z., kč.br. 4522/16 kuća ... i dvorišna zgrada sagrađena na kč.br. 4522/16 i dvorište u ..., površine 180 m2 u vlasništvu tužene B. Š., Z., OIB: ... te je tužena dužna trpjeti namirenje potraživanja tužitelja K. b. Z. d.d., Z., OIB: ... od 879.424,96 kuna (osamsto sedamdeset devet tisuća četiristo dvadeset četiri kune i devedeset šest lipa) sa zateznim kamatama od 26. listopada 2002. do 31. prosinca 2007. po stopi određenoj čl. 1 Uredbe o visini stope zatezne kamate, od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka i to iz cijene postignute prodajom založene nekretnine, a tužena se može osloboditi naložene prodaje nekretnine ako plati ukupan iznos naveden u ovom tužbenom zahtjevu te je dužna tužitelju nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 245.975,00 kuna, sve u roku od 15 dana.
U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška u iznosu od 33.725,00 kuna, odbija se kao neosnovan."
2. Drugostupanjskom presudom suđeno je:
„Odbija se kao neosnovana žalba tuženice B. Š. i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-304/13-81 od 4. studenoga 2016., u dijelu pod stavkom I. izreke.“
3. Protiv drugostupanjske presude tuženica je podnijela reviziju iz odredbe čl. 382. st. 1. t. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14
- dalje: ZPP), s prijedlogom da se nižestupanjske presude preinače u smislu revizijskih navoda tuženice, podredno da se ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
4. U odgovoru na reviziju tužitelj osporava istaknute navode tuženice, s prijedlogom da se revizija odbije kao neosnovana, uz nadoknadu troška sastava odgovora na reviziju i pristojbe na reviziju.
5. Revizija je neosnovana.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za prodaju založene nekretnine tuženice, pobliže opisane u izreci prvostupanjske presude, zbog namirenja tužiteljeve tražbine na temelju Ugovora o založnom pravu od ....
7. U postupku pred prvostupanjskim sudom je utvrđeno:
- da su tužitelj, kao kreditor i tvrtka B.-P. d.o.o., Z., kao korisnik kredita, sklopili su dana ... ugovor o kratkoročnom kreditu broj ..., za iznos od 360.000,00 kn, s rokom vraćanja od 90 dana,
- da su iste stranke dana ..., sklopile I dodatak tome ugovoru, kojim je ugovoren novi rok vraćanja kredita, do dana ...,
- da je radi osiguranja otplate potraživanja tužitelja prema korisniku kredita iz navedenoga ugovora o kreditu, tužitelj s tuženicom, dana ..., sklopio ugovor o založnom pravu, kojim su založene predmetne nekretnine iz ovog postupka,
- da su ugovorne strane iz ugovora o kreditu sklopile dana ..., ugovor o uređenju međusobnih odnosa po ugovoru o kratkoročnom kreditu broj 1063,
- da na dan ... (datum izvatka iz poslovnih knjiga tužitelja), ukupno ukamaćeno potraživanje tužitelja, po osnovi ugovora o kratkoročnom kreditu broj ..., iznosi 879.424,96 kn, od čega se iznos od 393.868,08 kuna, odnosi na dospjele nepodmirene glavnice i ugovorene kamate, a iznos od 485.556,88 kuna, na dospjele nepodmirene zatezne kamate obračunate po zakonu propisanim stopama,
- da je u zemljišnim knjigama upisano založno pravo radi osiguranja tužiteljeve tražbine za iznos od 360.000,00 kuna uvećan za pripadajuće kamate, naknadu i eventualne troškove.
8. Ocjenom provedenih dokaza prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja pozivom na odredbe čl. 336. st. 1., 2., 3. i 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 – dalje: ZV), uz obrazloženje da zalogom osigurana tražbina nije ispunjena o dospijeću pa je tužitelj kao založni vjerovnik ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje te tražbine iz vrijednosti zaloga te zahtijevati od tuženice, kao vlasnice nekretnine, da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari.
9. Drugostupanjski sud je, odlučujući povodom žalbe tuženice, potvrdio prvostupanjsku presudu prihvativši navedena utvrđenja i razloge prvostupanjskog suda.
10. Sukladno odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP-a revizijski sud je ispitao pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem je ona pobijana revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
11. Kako tuženica dijelom navoda iznesenih u okviru revizijskih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava osporava i pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, valja reći da shodno odredbi čl. 385. st. 1. ZPP-a reviziju nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Tako se navodi tuženice kojima se prigovara pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja nisu mogli uzeti u razmatranje.
12. Ispitujući pobijanu odluku zbog revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka ovaj sud je utvrdio da u istoj nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, budući da pobijana odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Naime, suprotno tvrdnji tuženice, izreka odluke je potpuno razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, a odluka sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama koji međusobno nisu u proturječju, a niti postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude i rješenja navodi u sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
13. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 261. st. 3. ZPP-a, na koju tuženica upire u reviziji. Prema odredbi čl. 261. st. 3. ZPP-a ako u mišljenju jednog ili više vještaka ima proturječnosti ili nedostataka, ili se pojavi osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka, zatražit će se mišljenje drugih vještaka. Prvostupanjski sud je iznio razloge zbog kojih je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka mr. sc. Z. R., ocijenivši da je vještačenje obavljeno stručno te da je nalaz i mišljenje valjano obrazloženo. Takvu ocjenu prvostupanjskog suda prihvatio je i drugostupanjski sud, obrazlažući razloge prihvaćanja utvrđenja nižestupanjskog suda pa stoga niti u postupku pred drugostupanjskim sudom nije počinjena navedena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju revidentica sadržajno ističe u podnesenoj reviziji.
14. Pravo na ocjenu provedenih dokaza je prema odredbama parničnog postupka pridržano za nižestupanjske sudove (čl. 8. ZPP-a), kojima pripada i ovlast (čl. 304. ZPP-a) odlučivanja o trenutku u kojemu je predmet spora dovoljno raspravljen da se o njemu može donijeti valjana odluka, odnosno ovlast odlučivanja o dokazima koje će provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (čl. 220. st. 2. ZPP-a), pa postupanjem prema toj ovlasti i time što provedene dokaze nije ocijenio sukladno shvaćanju revidenta, drugostupanjski sud nije ostvario povredu iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP-a. Stoga nisu od značaja revizijski navodi koji se odnose na ocjenu dokaza uvidom u predmet koji se vodio pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P- 3003/04. Prema tome, u ukupnosti se nije ostvario revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.
15. Nije ostvaren niti revizijski razlog pogrešne primjene odredaba materijalnog prava koji postoji kada sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP-a). Suprotno revizijskim navodima, nižestupanjski sudovi su na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenili materijalno pravo kada su prihvatili tužbeni zahtjev tužitelja. Naime, prema odredbama čl. 336. st. 1., 2. i 3. ZV-a ako se zalogom osigurana tražbina ne ispuni o dospijeću, založni je vjerovnik ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje te tražbine iz vrijednosti zaloga. Pravo na namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga ostvaruje založni vjerovnik putem suda, a po pravilima određenim u ovom Zakonu i na način određen propisima o ovrsi novčanih tražbina, ako nije što drugo određeno zakonom. Založni dužnik ima pravo od svagdašnjega vlasnika založene stvari, a i od svakoga trećega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari, ako nije što drugo zakonom određeno.
16. S obzirom na to da je tužitelj na temelju pravnog posla, upisom u zemljišne knjige, stekao založno pravo radi osiguranja potraživanja iz Ugovora o kreditu, to je tužitelj ovlašten namiriti svoje potraživanje u okviru upisanog založnog prava.
17. Suprotno revizijskim navodima, pravilan je zaključak nižestupanjskih sudova da predmetni ugovor o kratkoročnom kreditu (osim u dijelu kojim su ugovorene zatezne kamate po stopi višoj od zakonom propisane – čl. 105. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 - dalje: ZOO) nije ništav, budući da ugovorena redovna kamatna stopa od 20% godišnje - promjenjiva prema utvrđenju sudova (kojim je ovaj sud vezan – arg. iz odredbe čl. 385. ZPP-a) nije bila veća od visine prosječne kamatne stope koju su banke u Republici Hrvatskoj odobravale na istovrsne kredite u tom razdoblju.
18. Nije od značaja tuženičino pozivanje na odluku broj Pž-4966/01 kod okolnosti da je u tom predmetu bila suđena kamatna stopa od 36% odnosno 40% (u kojem smislu je drugostupanjski sud djelomično ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje radi utvrđivanja radi li se o ugovoru s elementima zelenaškog ugovora).
19. Slijedom izloženog, kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je primjenom odredbe čl. 393. ZPP-a odbiti reviziju tuženice kao neosnovanu te odlučiti kao u izreci ove presude.
20. Zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na reviziju i sudske pristojbe na taj podnesak odbijen je kao neosnovan jer isti nije bio potreban u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a.
Zagreb, 7. rujna 2022.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek, v.r.
