Republika Hrvatska
Općinski sud u Zlataru
Stalna služba u Zaboku
Zabok, Matije Gupca 22
Poslovni broj 15 Ovr-541/2020.-20.
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji toga suda Karolini Balen, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja D.. sa sjedištem na adresi Š. , OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica S. R. G., odvjetnica u Z., protiv ovršenice R. Fijan G. iz Z., OIB: …, koju zastupa punomoćnica M. P., odvjetnica u Z., radi naplate novčane tražbine na nekretnini ovršenice, 8. rujna 2022.
r i j e š i o j e
Odbacuje se ovršeničina žalba nakon proteka roka.
Obrazloženje
1. Povodom prijedloga ovrhovoditelja radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja prema ovršenici, sud je donio rješenje o ovrsi 22. prosinca 2020. na nekretnini ovršenice. Isto rješenje je postalo pravomoćno jer je ovršeničina žalba odbijena kao neosnovana.
2. Ovršenica je nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi, između ostalog, istaknula prigovor prava na dom i navela da nema drugih nekretnina osim predmetne za stanovanje, a što je vidljivo iz adrese njezina prebivališta.
2.1. Prema čl. 80. b. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, u daljnjem tekstu: OZ) propisani su posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini. Po st. 2. ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 20.000,00 kn, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Po st. 3. pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz st. 2. sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito: je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga te je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
3. Ovrhovoditelj se podneskom od 4. listopada 2021. očitovao na prigovor prava na dom na način da je istog osporio. Naveo je da je ovršenica preuzimajući novčana sredstva u obliku kredita dobrovoljno založila predmetnu nekretninu kroz dobrovoljno sudsko osiguranje, čime je vjerovnik stekao mogućnost po dospijeću naplatiti svoju tražbinu, pod uvjetom izostanka dobrovoljnog podmirenja tražbine. Primjenom čl. 308. u vezi s čl. 305. st. 5. OZ-a ovršenici ne pripada pravo pozivanja na odredbe OZ-a o zaštiti ovršenika, izuzeću od ovrhe i ograničenju ovrhe na određenim predmetima ovrhe, zbog čega prigovor prava na dom smatra promašenim.
4. Ovršenica je ovaj prigovor istakla nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi te je sud navedeno tretirao kao žalbu nakon proteka roka u smislu čl. 53. Ovršnog zakona, sukladno uputi drugostupanjskog suda iz ukidnog rješenja.
5. No, sukladno čl. 53. st. 1. OZ-a ovršenica je ovaj razlog mogla iznijeti samo ako taj razlog nije iz opravdanih razloga mogla istaknuti već u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi.
5.1. Ovršenica nije navodila nikakve činjenice zbog kojih nije mogla ovaj prigovor iznijeti već u žalbi protiv rješenja o ovrsi, niti to proizlazi iz bilo kakve dokumentacije u spisu.
6. Slijedom navedenog, a temeljem čl. 54. st. 3. OZ-a odlučeno je kao u izreci.
7. Međutim, iako ne utječe na odluku suda, valja istaći i činjenicu da se je ovršenica izričitom izjavom priloženom spisu (sporazum od 10. listopada 1994.) usuglasila s tim da ovrhovoditelj radi namirenja predmetne tražbine zatraži namirenje prodajom njezine nekretnine, na kojoj je na temelju sporazuma stranaka stečeno založno pravo, čime je u primjeni čl. 305. st. 5. OZ-a prema kojem se u takvim postupcima ne primjenjuju odredbe OZ-a o zaštiti ovršenika, o izuzeću od ovrhe i o ograničenju ovrhe na određenim predmetima ovrhe. Zbog toga sud ne bi ni trebao posebno obrazlagati nedostatak daljnjih uvjeta po čl. 80. b OZ-a, niti je zbog toga moguć bilo koji negativan odgovor na prethodno opisana tri eliminacijska pitanja testa razmjernosti.
U Zaboku 8. rujna 2022.
Sutkinja
Karolina Balen
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno u 3 primjerka, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud u Dubrovniku.
Dostaviti:
1. Odvj. S. R. G., Z.
2. Odvj. M. P., Z.
