REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 181/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Glušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, protiv tuženika KANCONA d.o.o., OIB 18468150784, Zagreb, Švearova 9, kojeg zastupa punomoćnica Asja Piplović, odvjetnica u Bujama, radi isplate, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2343/2020-2 od 8. prosinca 2020. kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1330/2018 od 13. ožujka 2020., u sjednici održanoj 7. rujna 2022.,
r i j e š i o j e:
Revizija tužiteljice se prihvaća i ukida se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2343/2020-2 od 8. prosinca 2020. i predmet se vraća drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici ukupno 203.046,51 kn sa zateznim kamatama na pojedine mjesečne dijelove glavnice, kako je to pobliže određeno u izreci i troškovima postupka u iznosu 16.250,00 kn, također sa zateznim kamatama.
2. Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda i tužbeni zahtjev je odbijen, dok je u konačnici tužiteljici naloženo naknaditi tuženiku troškove postupka u iznosima 4.315,00 kn i 3.125,00 kn.
3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-1807/2021-2 od 28. rujna 2021. tužiteljici je dopušteno podnošenje revizije protiv navedene drugostupanjske presude zbog sljedećeg pravnog pitanja:
„Može li se kod zahtjeva za isplatu naknade za korištenje i uporabu tuđe stvari na kojoj postoji suvlasništvo više osoba u idealnim dijelovima, dospijeće tražbine s osnove zahtjeva za isplatu koristi odnosno naknade za korištenje stvari temeljiti na odredbi čl. 165. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14) odnosno predaji stvari u posjed?“
4. Tužiteljica je podnijela reviziju zbog navedenog pravnog pitanja.
5. Tuženik na reviziju nije odgovorio.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao suvlasnika nekretnine (poslovnog prostora) od tuženika koji koristi posjed i njen suvlasnički dio stvari (2/3 dijela) za isplatu naknade za to što je upotrebljavao i imao koristi od svojeg posjedovanja, budući da je taj poslovni prostor koristio i koristi kao ugostitelj po ugovoru o zakupu sklopljenim s drugim suvlasnikom bez suglasnosti tužitelja, s tim da između suvlasnika nije uređen način korištenja i uprave na stvari.
7. U odgovoru na podneseni tužbeni zahtjev u drugostupanjskoj presudi je zauzeto pravno shvaćanje u smislu čl. 165. st. 2. ZV da tek kod predaje stvari u posjed dospijeva tražbina na naknadu koristi, pa budući da tužiteljici nekretnina nesporno nije predana u posjed, njena tražbina na naknadu koristi, a vezano uz pitanje nepoštenja posjednika, nije dospjela (npr. ulomak 3. str. 5. obrazloženja pobijane drugostupanjske presude).
8. Tužiteljica naime zahtijeva naknadu za mjesečne koristi (civilne plodove) u visini 5.769,00 mjesečno od rujna 2015. do siječnja 2018., a zahtjev za mirno rješenje spora podnesen je 12. veljače 2018.
9. Prema odredbi čl. 165. st. 2. ZV vlasnikovo traženje naknade iz st. 1. tog članka zastarijeva u roku od tri godine od dana kada mu je stvar predana.
10. Navedena odredba uređuje pitanje zastare nakon predaje, a ne govori određeno o tome kada posjednik postaje nepošten i s tim u vezi od kada počinje dospijevati zahtjev vlasnika, ovdje suvlasnika, za naknadu koristi od njegovog suvlasničkog dijela stvari.
11. U odgovoru na to pitanje na 2. sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/21) održanoj 1. ožujka 2021. zauzeto je sljedeće pravno shvaćanje:
„U parnici u kojoj je predmet spora zahtjev suvlasnika protiv posjednika koji koristi i posjeduje tuđu stvar (ili tuđi suvlasnički dio stvari), za isplatu naknade za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi, odnosno naknade za sve koristi koje je tuženik imao za vrijeme svojega posjedovanja, na temelju čl. 164. i 165. ZVDSP, za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno je utvrditi pravni položaj posjednika, pritom nije nužno da se tužbenim (vlasničkim) zahtjevom istodobno traži i predaja te stvari u suposjed, ako je suvlasnik na odgovarajući način izrazio volju za posjedovanjem stvari. Pošteni posjednik u svakom slučaju postaje nepošten od trenutka kada je primio tužbu na predaju u posjed ili suposjed, ali se njegovo nepoštenje može dokazivati i u odnosu na vrijeme prije podnošenja tužbe, posebice ako ga je tužitelj na odgovarajući način pozvao na predaju stvari.“
12. Budući da shvaćanje izraženo u pobijanoj drugostupanjskoj presudi nije suglasno izloženom pravnom shvaćanju, a zbog pogrešnog pravnog pristupa činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđeno, valjalo je na temelju odredbe čl. 395. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 43/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje, u kojem će se trebati raspraviti pitanje od kada je tuženik u odnosu na tužiteljicu postao nepošten.
Zagreb, 7. rujna 2022.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
Broj zapisa: eb311-c11eb
Kontrolni broj: 0d6cb-3238e-43a5f
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=RENATA ŠANTEK, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.