Poslovni broj: 3 UsI-3227/21-5

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Leandri Mojtić te Ljiljani Lijić zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice A. R. iz S., …,

…, protiv tuženika Višeg službeničkog suda, Zagreb, Maksimirska 63,

radi teške povrede službene dužnosti, odlučujući o tužbi tužiteljice od 11. rujna 2021., izvanraspravno 7. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice kojim ista predlaže poništenje rješenja Višeg službeničkog suda KLASA: UPII- 114-04/…, URBROJ: 514-08-01-02/…

od 25. svibnja 2021., kao i rješenja Službeničkog suda KLASA:UP/I-114-04/…, URBROJ: 514-U-30/… od 19. listopada 2020., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv osporavanog rješenja Višeg službeničkog suda KLASA: UPII- 114-04/…, URBROJ: 514-08-01-02/… od 25. svibnja 2021., kao i rješenja Službeničkog suda KLASA:UP/I-114-04/…., URBROJ: 514-U-30/….

od 19. listopada 2020., podnijela tužbu Upravnom sudu u Z. 11. rujna 2021., a tužba je kod istog suda zavedena pod poslovnim brojem UsI-….

2. Rješenjem poslovni broj UsI-2738/21-3 od 1. listopada 2021. Upravni sud u Z. se oglasio mjesno nenadležnim te je tužbu ustupio Upravnom sudu u S..

3. Tužba je kod ovog suda zaprimljena 8. listopada 2022. te je zavedena pod poslovnim brojem UsI-….

4. Osporavanim rješenjem Višeg službeničkog suda KLASA: UPII- 114-04/…, URBROJ: 514- 08-01-02/… od 25. svibnja 2021. odbijena je žalba

A. R., ovdje tužiteljice, izjavljena na rješenje Službeničkog suda

KLASA:UP/I-114-04/…, URBROJ: 514-U-30/… od 19. listopada 2020.

5. Citiranim prvostupanjskim rješenjem Službeničkog suda, KLASA:UP/I-114-

04/…, URBROJ: 514-U-30/… od 19. listopada 2020., riješeno je da je bivša

službenica A. R. raspoređena na radnom mjestu III vrste - administrativni referent - sudski zapisničar, odgovorna što je:

1) u razdoblju od 4. studenoga 2019. godine do 21.veljače 2020. godine odbila postupati po Okružnici poslovni broj … od 15. ožujka 2018. godine te

potpisom evidentirati dolazak na rad i odlazak s rada, čime je postupila protivno odredbi članka 7. i 26. Zakona o državnim službenicima, dakle odbila izvršiti nalog čelnika tijela,

2) dana 4. prosinca 2019. godine nije postupila po nalogu neposredno nadređene službenice i izvršila službenu zadaću zamjenskog zapisničara u referadi sutkinje M. M. H., čime je postupila protivno odredbi članka 7. i 26. Zakona

o državnim službenicima, dakle odbila izvršiti nalog čelnika tijela i nadređene službenice upraviteljice sudske pisarnice,

3) da je od dana 12. do 23. prosinca 2019. godine prekinula rad, dakle odbila izvršavati svoje službene obveze, čime je počinila tri teške povrede službene dužnosti iz članka 99. stavka 1. točke 1. i 5. Zakona o državnim službenicima, opisane kao neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza i odbijanje izvršenja naloga, ako za to ne postoje opravdani razlozi, te joj je temeljem odredbe članka 107.a stavka 2. Zakona o državnim službenicima izrečena zabrana prijma u državnu službu na vrijeme od tri godine počevši od dana izvršnosti ovoga rješenja.

6. Protiv osporavanog rješenja tužiteljica je pravodobno podnijela tužbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene odredbi materijalnog prava te je u tužbi opisala kronologiju predmetne upravne stvari, iskazujući nezadovoljstvo načinom na koji je predmetna upravna stvar riješena. Tužiteljica u tužbi, u bitnom navodi da nikada nije počinila bilo koje stegovno djelo, a naročito ne ona koja joj se stavljaju na teret pa da stoga i nije mogla biti ni odgovorna, ni kažnjena za stegovna djela koja to nisu. U odnosu na prvo stegovno djelo koje joj se stavlja na teret, tužiteljica navodi da je predsjednica suda izričitu ovlast tužiteljice da svoj potpis stavi gdje želi kada to nije zakonom određeno, pretvorila u grubu prisilu sa strašnim posljedicama; da je tužiteljica također zakonom ovlaštena u državnoj službi odbiti nalog koji uključuje nanošenje štete njenim legitimnim pravima i interesima, a da je to bio upravo nalog donesen u formi Okružnice na temelju Sudskog poslovnika kojim da se protupravno i protuzakonito tužiteljicu prisiljava da i bez svoje privole (koju sve da je dala, ima pravo u bilo koje vrijeme jednako tako i povući) ostavlja svoj biometrijski osobni podatak na nezakonitim listama koje navodno predstavljaju evidenciju radnog vremena koju je dužan voditi poslodavac, a što da je također nezakonito, jer da takva popisna lista nije evidencija radnog vremena, već tek pseudo dokaz nečije navodne odsutnosti, odnosno prisutnosti na poslu te da je u osnovi sredstvo maltretiranja i manipulacije zaposlenicima, kako onima koji su privilegirani, tako i onima koji nisu, jer da je takva navodna kontrolna lista nekontrolabilna pa da se privilegirani mogu bilo kada potpisati i na svaki način izostati s posla bez opravdanja jer su u posjedu liste, dok da oni koji se i slučajno ne potpišu mogu biti tretirani kao da su neopravdano izostali s posla premda su radili, dakle da se radi o nezakonitom i protupravnom sredstvu koje apsolutno ne udovoljava svim zahtjevima koje postavljaju mjerodavni zakoni i propisi o zaštiti osobnih podataka, ali i ispravnim upravljanjem državnim tijelom.

7. U odnosu na drugo stegovno djelo koje joj se stavlja na teret, tužiteljica navodi da je iz komunikacije s nadređenom službenicom razvidno da opisana lista i nema svrhu zbog koje navodno postoji, s obzirom da osoba koja se nije potpisala na takvu listu po samom tumačenju još nadređenije službenice i predsjednice Općinskog suda u S., uopće nije na poslu pa da je nemoguće od takve osobe koja ne radi zatražiti da radi bilo gdje pa i na nekoj drugoj lokaciji od one na koju je inače raspoređena.

8. U odnosu na treće stegovno djelo koje joj se stavlja na teret, tužiteljica navodi da je zakonsko pravo svakog radnika na prekid rada, pa i onog u državnoj službi, jer da takvo pravo državnim službenicima nije oduzeto niti jednim zakonom ili propisom, već da je upravo suprotno, razrađeno i odredbama kolektivnog ugovora, a za ono što eventualno nije obuhvaćeno i tim odredbama da se ponovno Zakonom o državnim službenicima upućuje na primjenu općeg zakona ili propisa pa da je tako Zakonom o radu određeno da se radnika koji je prekinuo rad ne smije diskriminirati te da za vrijeme prekida rada ima pravo na naknadu plaće, što da u slučaju tužiteljice predsjednica

Općinskog suda u S. nije poštovala, već da se upustila u odlučivanje o pravnoj stvari o kojoj može odlučivati samo nadležni građanski radni sud te da je tužiteljici faktički dala otkaz na sličan način na koji je prikazala i tužiteljičinu navodnu tešku povredu službene dužnosti te da je na temelju iskonstruiranih događaja i apsolutno pravno neutemeljenih zaključaka jednako tako zaključila da je tužiteljica napustila državnu službu kao što da je ranije zaključila da tužiteljica nepotpisivanjem u nezakonite popise čini tešku povredu službene dužnosti, što da je neistinito, pogrešno i nelogično, s obzirom da je tužiteljica u cijelosti postupila po odredbama zakona te prekinula rad i o tome obavijestila predsjednicu Općinskog suda u S. zbog čega da apsolutno nije bilo potrebe da tužiteljica i napušta državnu službu, jer da u tom slučaju ne bi ostvarivala zakonom određenu naknadu plaće pa da je tužiteljica nije ni napustila, nego da je to predsjednica Općinskog suda u S. jednostavno falsificirala.

9. Tužiteljica nadalje navodi da su stegovni sudovi poslodavca pristrani, da su sudili u nepotpunom sastavu, da je suđenje bilo nepošteno, da je predsjednica

Općinskog suda u S. od samog početka postupala nezakonito i protupravno s idejom i ciljem konačnog izbacivanja tužiteljice iz državne službe, da su tužiteljici povrijeđena sva ljudska prava i temeljne slobode koje garantira Ustav Republike Hrvatske, slijedom čega predlaže da Sud donese zakonitu odluku te poništi rješenja službeničkih sudova u cijelosti.

10. Tuženo tijelo je u svom odgovoru na tužbu od 22. studenog 2021. u cijelosti ustrajalo u navodima i razlozima sadržanim u obrazloženju osporavanog rješenja te se očitovalo na tužbene navode tužiteljice u svezi nezakonitog sastava Službeničkog suda, navodeći da prema članku 101. stavku 3. Zakona o državnim službenicima, predsjednike i članove službeničkih sudova i Višega službeničkog suda imenuje Vlada Republike Hrvatske, a prema stavku 4., istoga članka, Službenički sud i Viši službenički sud odlučuju u vijeću od tri člana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini slučaj. Da je u konkretnom predmetu Službenički sud odlučivao u vijeću od tri članice (N.

G. Š., A.-M. i Z. K.) koje je imenovala S. K.,

vršiteljica dužnosti predsjednika Službeničkog suda. Da su sve tri navedene članice vijeća (N. G. Š., A. M. i Z. K.) imenovane članicama

Službeničkog suda rješenjem Vlade o imenovanju predsjednice i članova Službeničkog suda u Z., Klasa: 080-02/…, Urbroj: 50301-15…

od 13. prosinca 2018. godine, a koje rješenje je objavljeno je u "Narodnim novinama", broj: ….

11. Da prema točki IX. Odluke o ustrojavanju Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda ("Narodne novine", broj:123/2019), Službenički sud u Z. i Viši službenički sud ustrojeni Odlukom o ustrojavanju službeničkih sudova i Višeg službeničkog suda („Narodne novine", broj: 102/2018), nastavljaju s radom kao članovi Službenički sud i Viši službenički sud ustrojeni ovom Odlukom, a predsjednici i članovi Službeničkog suda u Z. i Višeg službeničkog suda imenovani Rješenjima Vlade

Republike Hrvatske, KLASE: 080-02/…, URBROJ: 50301-15/… od 13.

prosinca 2018. godine i KLASE: 080-02/…, URBROJ: 50301-15/… od

13. prosinca 2018. godine, nastavljaju s radom kao članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda ustrojenih ovom Odlukom.

12. Da su sukladno tome, N. G. Š., A. M. i Z. K.,

članice dotadašnjeg Službeničkog suda u Z., nastavile raditi kao članice novoustrojenog Službeničkog suda. Da je nakon smrti dotadašnje predsjednice Službeničkog suda, Vlada Republike Hrvatske, rješenjem KLASA: 080-02/…,

URBROJ: 50301-15/… od 18. lipnja 2020. godine, S. K., članicu

Službeničkog suda, imenovala vršiteljicom dužnosti predsjednika Službeničkog suda, a koje rješenje je objavljeno u „Narodnim novinama", broj: …. Slijedom navedenog, da je Službenički sud odlučivao u vijeću imenovanom u skladu s člankom 101. stavcima 3. i 4. Zakona o državnim službenicima.

13. U odnosu na ostale tužbene navode tužiteljice, tuženo tijelo je navelo da je u obrazloženju rješenja Viši službenički sud naveo razloge kojima se rukovodio pri donošenju rješenja te da u cijelosti ostaje pri tome, te je predložio da Sud odbije tužbu kao neosnovanu i potvrdi rješenje Višeg službeničkog suda, KLASA: UP/II-114-04/…, URBROJ: 514-08- 01-02/… od 25. svibnja 2021.

14. Podneskom od 30. prosinca 2021. tužiteljica se očitovala na navode tuženog tijela iz odgovora na tužbu na način da se istima usprotivila u cijelosti ( list 46-50 spisa).

15. Kako tužiteljica tužbi, a ni tuženo tijelo u odgovoru na tužbu nisu predlagali izvođenje dokaza, niti su izričito zahtijevali održavanje rasprave, Sud je vođen načelom učinkovitosti predmetni spor odlučio riješiti bez rasprave, a sve na temelju odredbe čl. 36. ZUS-a.

16. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu te cjelokupnog spisa tuženog tijela koji je ovom Sudu dostavljen uz odgovor na tužbu, kao i svih isprava koje su istome priložene.

17. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, nakon provedenog sudskog postupka, ocjenom svih dokaza zajedno i svakog dokaza posebno, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

18. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženog tijela Višeg službeničkog suda KLASA: UPII- 114-04…, URBROJ: 514-08-01-02/… od 25. svibnja 2021.

19. Među strankama je sporno je li pravilno i zakonito prvostupanjskim rješenjem Službeničkog suda, Z., KLASA:UP/I-114-04/…, URBROJ: 514-U-

30/… od 19. listopada 2020. riješeno da je bivša službenica A. R. raspoređena na radnom mjestu III vrste - administrativni referent - sudski zapisničar, ovdje tužiteljica, odgovorna da je počinila tri teške povrede službene dužnosti iz članka 99. stavka 1. točke 1. i 5. Zakona o državnim službenicima, opisane kao neizvršavanje,

nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza i odbijanje izvršenja naloga, ako za to ne postoje opravdani razlozi, činjenično i pravno opisane u izreci prvostupanjskog rješenja, uslijed čega joj je temeljem odredbe članka 107.a stavka 2. Zakona o državnim službenicima izrečena zabrana prijma u državnu službu na vrijeme od tri godine počevši od dana izvršnosti ovoga rješenja.

20. Odredbom članka 107.a stavkom 1. Zakona o državnim službenicima propisano je da ako je državnom službeniku, kao što je to u slučaju A. R.,

prestala državna služba nakon pokretanja postupka zbog teške povrede službene dužnosti da će službenički sud nastaviti vođenje postupka i na osnovi utvrđenog činjeničnog stanja donijeti odluku o odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti.

21. Odredbom članka 107. stavka 2. Zakona o državnim službenicima je propisano da se rasprava može održati iznimno i bez nazočnosti službenika protiv kojeg se vodi postupak, ako je službenik dva puta uredno pozvan, a pozivu se nije odazvao niti je opravdao svoj nedolazak te ako ocijeni da se na temelju provedenih dokaza može utvrđivati odgovornost službenika za tešku povredu službene dužnosti.

22. Uvidom u spis predmeta razvidno je i kao nesporno utvrđeno da je zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti pokrenut 23. prosinca 2019., dok je službenici, ovdje tužiteljici, prestala služba s danom 22. svibnja 2020. te da su u konkretnom slučaju bili ispunjeni uvjeti za vođenje postupka iz naprijed citiranog članka Zakona o državnim službenicima, pa je stoga po ocjeni ovog Suda upravni postupak koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja proveden u skladu s odredbama Zakona.

23. U konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nije sporno da je A. R., ovdje tužiteljici, državna služba prestala s danom 22. svibnja 2020.

po sili zakona zbog napuštanja službe, na temelju pravomoćnog rješenja Općinskog suda u S., Ureda predsjednice suda broj … od 8. lipnja 2020. koje

je ispravljeno rješenjem istog tijela pod poslovnim brojem … od 9. lipnja 2020. i rješenja Odbora za državnu službu Republike Hrvatske klasa: UP/II-112-07/…, Urbroj: 566-01/… od 10. srpnja 2020., a koja rješenja su potvrđena

presudom ovog suda 14 UsIrs-… od 3. ožujka 2021. te presudom Visokog upravnog suda RH u Zagrebu poslovni broj Usž-… od 29. prosinca 2021., koje presude su priložene spisu tuženog tijela koji je ovom sudu dostavljen od odgovor na tužbu.

24. Nadalje, iz stanja i sadržaja spisa upravnog tijela razvidno je i kao nesporno utvrđeno da je upravni postupak koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja pokrenut na Zahtjev predsjednice Općinskog suda u S., Broj … od 23.

prosinca 2019. godine, zbog teške povrede službene dužnosti, činjenično i pravno opisane u izreci prvostupanjskog rješenja, protiv A. R., a koji je Zahtjev uređen dopisom navedenog Suda … od 28. veljače 2020. godine. Da

je Zahtjev dostavljen A. R. na odgovor te da se A. R. na Zahtjev

očitovala, odnosno na isti odgovorila na način da nije počinila tešku povredu službene dužnosti koja joj se stavlja na teret u podnesenom Zahtjevu već da je obustavila rad

12. prosinca 2019., a kako je to navela u svom odgovoru.

25. Također je utvrđeno da je pred propisno sastavljenim Službeničkim sudom u Z. proveden postupak u skladu s odredbama Zakona o državnim

službenicima, da su zakazane dvije usmene javne rasprave i to dana 14. veljače 2020.

i dana 28. rujna 2020., na koje se bivša službenica A. R., ovdje tužiteljica,

uredno pozvana, nije odazvala, ni usmenim raspravama pristupila iako je bila uredno pozvana, niti je svoje izostanke opravdala, a što je kao nesporno utvrđeno uvidom u priložene Zapisnike s usmenih rasprava koji su priloženi spisu tuženog tijela koji je ovom Sudu dostavljen uz odgovor na tužbu.

26. Slijedom naprijed navedenih nespornih utvrđenja, Službenički sud je u cijelosti postupio u skladu s odredbom čl. 107. st. 2. st. 3. i st. 4. Zakona kada je ročište zakazano za dan 28. rujna 2020. održao u odsutnosti uredno pozvane tužiteljice, koja se ročištu nije odazvala, niti je svoj izostanak opravdala, a kojim postupanjem nije povrijeđen Zakon na štetu tužiteljice a kako to ista neosnovano smatra, o čemu je brojna sudska praksa već zauzela i izrazila svoje pravno stajalište.

27. Nije osnovan ni tužbeni navod tužiteljice da je u konkretnom slučaju pogrešno utvrđeno činjenično stanje, a što da je imalo za posljedicu pogrešnu primjenu materijalnog prava.

28. Ovo stoga što je iz sadržaja spisa, kao i dostavljenog spisa tuženog tijela te svih isprava koje su istom priložene kao nesporno utvrđeno da je Službenički sud proveo dokazni postupak, o čemu svjedoče isprave priložene spisu tuženog tijela, a kako je to i sadržano u obrazloženju prvostupanjskog rješenja Službeničkog suda, te je stoga po ocjeni ovog Suda, na temelju potpuno i nesporno utvrđenog činjeničnog stanja, Službenički sud nakon pravilno i zakonito provedenog postupka, donio pravilnu i zakonitu odluku da je bivša službenica A. R., ovdje tužiteljica, počinila tešku povredu službene dužnosti iz čl. 99. st. 1. t. 1. i t. 5. Zakona o državnim službenicima, činjenično i pravno opisane u izreci prvostupanjskog rješenja, koje su joj stavljene na teret te joj na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja na temelju odredbe čl. 107.a st. 2. Zakona izrekao zabranu prijma u državnu službu na vrijeme od tri godine počevši od dana izvršnosti ovoga rješenja.

29. Ovaj Sud u cijelosti prihvaća obrazloženje koje je za svoju odluku dao Službenički sud kao valjano, argumentirano i na Zakonu utemeljeno, slijedom čega je Viši službenički sud kao tuženo tijelo, pravilno postupilo kada je žalbu žaliteljice, ovdje tužiteljice, izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja odbilo kao neosnovanu.

30. Navodi tužiteljice kojima pokušava osporiti zakonitost i pravilnost osporavanog rješenja tuženog tijela nisu osnovani, niti su od utjecaja na drugačije rješenje predmetne upravne stvari, niti je utvrđeno da u provedenom postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja ima nepravilnosti koje bi ga činile ništavim, a na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 128. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09), radi čega je valjalo primjenom odredbe članka 57. st. 1. Zakona o upravnim sporovima ( Narodne novine, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17,110/21, dalje ZUS-a) odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te odlučiti kao u izreci.

U Splitu 7. rujna 2022.

S U D A C

Leandra Mojtić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda za Visoki upravni sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje presude.

DNA:

- tužiteljici

- tužiteljica je oslobođena od plaćanja pristojbe za tužbu 400,00 kn i za pristojbu 500,00 kn po čl. 11. Zak. o sudskim pristojbama

- tuženiku

- tuženiku povrat spisa, nakon pravomoćnosti - u

spis

- kal. pravomoćnosti do 10.10.2022.