REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-8371/2022
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
I
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. A. B., zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17.), odlučujući o žalbi tužitelja oštećenika I. P., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 25. svibnja 2022., broj: 58. Pp J-1172/2019-18, u sjednici vijeća održanoj 7. rujna 2022.,
r i j e š i o j e
Djelomično se prihvaća se žalba tužitelja oštećenika I. P., ukida se pobijana prvostupanjska presuda za prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično i pravno opisan u točki 1) izreke pobijane presude te se u tom dijelu predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
p r e s u d i o j e
U ostalom dijelu odbija se žalba tužitelja oštećenika I. P. te su u pobijanom, a neukinutom dijelu u odnosu na prekršaj iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisan u točki 2) izreke pobijane presude, potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku od 25. svibnja 2022., broj: 58. Pp J-1172/2019-18, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, okr. A. B. oslobođen je od optužbe da bi na način činjenično opisan u točki 1) izreke pobijane presude počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelj te da bi na način činjenično opisan u točki 2) izreke pobijane presude počinio prekršaj iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj-oštećenik naznačujući da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je djelomično osnovana.
4. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, tužitelj – oštećenik ističe da je pogrešno prvostupanjski sud utemeljio činjenično stanje samo na iskazima okrivljenika A. B. i svjedokinje supruge okrivljenika J. B., a koji da su lažno iskazivali i koji su zainteresirani za ishod postupka, a posebno imajući u vidu da je prvostupanjski sud odbio saslušati svjedoka M. P., a što je svakako utjecalo na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje.
U odnosu na rješenje:
4.1. U pravu je oštećenik tužitelj I. P. kada ističe da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno u odnosu na prekršaj iz točke 1) izreke pobijane presude.
4.2. Naime, iz obrazloženja pobijane presude, 10. odlomak, str. 5., proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku o oslobođenju okr. A. B. za prekršaj iz točke 1.) izreke pobijane presude obrazložio na način da je naveo „Iz provedenih dokaza, ispitivanjem svjedokinje J. P. B. te oštećenika kao tužitelja te dokaza provedenog suočenjem između okrivljenika i oštećenika te pregledom fotografija …sudac nije mogao sa potpunom sigurnošću utvrditi da bi okrivljenik A. B. počinio djela prekršaja za koja ga tereti oštećenik I. P. kao tužitelj.“.
4.3. Prije svega, napominje se da je pravilno prvostupanjski sud izveo dokaznu radnju suočenja, u cilju otklanjanja kontradiktornosti između obrane okrivljenika i iskaza oštećenika – tužitelja I. P. u odnosu na odlučne činjenice od kojih ovisi prekršajna odgovornost okrivljenika za prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ali ta dokazna radnja od strane prvostupanjskog sud nije ispravno provedena.
4.4. Naime, kako je to vidljivo iz Zapisnika o glavnoj raspravi od 25. svibnja 2022. (list 37-38 spisa) dokazna radnja suočenja između okrivljenika i oštećenika – tužitelja provedena je na način da su okrivljenik i oštećenik –tužitelj samo očitovali na međusobno dane iskaze, dok je smisao dokazne radnje suočenja kontradiktorno sučeljavanje ispitanika oko važnih i spornih činjenica pa je u tom smislu prvostupanjski sud bio dužan suočiti okrivljenika i oštećenika – tužitelja oko spornih činjenica na način da isti položajem tijela budu okrenuti jedan prema drugome, gledajući se pri tome u oči, a potom konstatirati i ocjenjivati držanje tijela, promjene izgleda, geste i slično, a što je sve upravo bitno radi utvrđivanja uvjerljivosti iskaza ispitanika, posebno u situacijama kada okrivljenik poriče djelo prekršaja koji mu se stavlja na teret dok ga oštećenik – tužitelj izričito tereti za počinjenje prekršaja.
4.5. Isto tako, pogrešno je prvostupanjski sud u cilju potpunog i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja odbio provesti dokaz ispitivanjem svjedoka M. P., a koji je prema iskazu oštećenika – tužitelja bio neposredno prisutan cijelom događaju te očigledno ima relevantna saznanja o činjenicama koje su od važnosti za potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje.
4.6. Iz navedenih razloga, žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja je osnovana.
4.7. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, ponovno, pravilno provesti dokaznu radnju suočenja između okrivljenika i oštećenika-tužitelja, ispitati svjedoka M. P. te provesti druge dokaze u cilju pravilnog i potpuno utvrđenog činjeničnog stanje, a potom pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
U odnosu na presudu:
5. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku o oslobođenju od prekršajne odgovornosti okr. A. B. za prekršaj iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji utemeljio na činjenici da okolnost da se oštećenik tužitelj I. P. osjetio uznemirenim gledanjem fotografija koje je okrivljenik stavio na svoj facebook profil, predstavlja njegov subjektivni osjećaj koji ne može biti u uzročno – posljedičnoj vezi sa strahom i uznemirenošću na koje se poziva oštećenik – tužitelj. Imajući u vidu da za fotografije koje je okrivljenik stavio na svoj Facebook profil nije dokazano da su na bilo koji način usmjerene prema okrivljeniku, da je za predmetne fotografije okrivljenik saznao preko prijatelja, poznanika i od obitelji te da se iz predmetnih fotografija ne može uočiti ikakva povezanost sa oštećenikom – tužiteljem, da je nesporno utvrđeno da predmetne fotografije svjedoče o sudjelovanju okrivljenika u ratu u BiH te su objavljenje 2014. i 2012., i po ocjeni, ovog drugostupanjskog suda, objavljivanjem predmetnih fotografija na svojem Facebook profilu, nije s dovoljnim stupnjem izvjesnosti utvrđeno da bi okrivljenik takvim svojim postupanjem ostvario bitna obilježja prekršaja koji mu je stavljen na teret u točki 2.) izreke pobijane presude.
5.1. Slijedom navedenog, žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na prekršaj iz točke 2.) izreke pobijane presude nije osnovana.
6. Iz navedenih razloga, na temelju članak 206. stavak 1. i 3. (izreka rješenja) i članka 205. (izreka presude) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu 7. rujna 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i oštećenika - tužitelja.
