REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VARAŽDINU
Braće Radić 2, Varaždin
Broj: 9 R1 Ob.689/22-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Bojani Skenderović kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja S. K. iz P., OIB: …, zastupanog po punomoćnicima H. Ž. i R. Ž., odvjetnicima u Z. odvjetničkom uredu H. Ž. i R. Ž. iz V., protiv protustranke Zavoda, , putem P. službe u V., OIB …, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, nakon provedenog dokaznog postupka, dana 7. rujna 2022. godine
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica predlagatelja S. K. iz P. B., OIB: … i Đ. H. iz D. K., OIB: …a koja je trajala od 1991. godine do … 2022. godine kada je Đ. H. preminula.
II. Odbija se zahtjev predlagatelja za naknadom troškova.
Obrazloženje
1. S. K. je sudu podnio prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice u kojem navodi da prijedlog podnosi radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu budući se obratio protustranci, koja mu je osporila postojanje izvanbračane zajednice sa obrazloženjem da je adresa prebivališta predlagatelja, različita od adrese pok. Đ. H.. U prijedlogu tvrdi kako je izvanbračna zajednica predlagatelja sa Đ. H. zasnovana tijekom 1991. godine i neprekidno je trajala sve do smrti Đ. H. koja je umrla dana … 2022. godine. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice rođeno je njihovo zajedničko dijete M. K., OIB: …. Nadalje se navodi kako je predlagatelj sa Đ. H. živio u zajedničkom domaćinstvu u roditeljskoj kući Đ. H. u V. U toj su kući živjeli u suterenskom dijelu kuće, dok je u prizemlju živjela majka pok. Đ. H.. Predmetnu kuću su tijekom trajanja izvanbračne zajednice adaptirali i dogradili jedan kat, kako bi njihov sin M. K. imao osigurano stambeno pitanje. U kući su živjeli do mjeseca travnja 2022. godine kada je Đ. H. (zbog dugogodišnje i neizlječive bolesti) hopitalizirana i konačno umrla na odjelu za palijativnu skrb u N. M.. Neposredno prije odlaska u bolnicu, Đ. H. je roditeljsku kuću u V. prodala, od ostvarene kupovnine podmirila dugove, te kupila drugu u K., za sebe, predlagatelja i sina M.. Zbog toga je njezina adresa, u trenutku smrti, bila K., iako je gotovo cijeli svoj život živjela u V., na adresi I. P. Predlagatelj ističe i da je pok. Đ. H. bila korisnica invalidske mirovine kod protustranke. Nakon njezine smrti, pravo na obiteljsku mirovinu, prema svojem tumačenju, stječe predlagatelj kao njezin suprug, temeljem odredbe članka 22. Zakona o mirovinskom osiguranju.
3. Protustranka nije dala odgovor na prijedlog niti je punomoćnik pristupio na ročište određeno radi saslušanja svjedoka.
3. Uz svoj prijedlog predlagatelj je sudu dostavio rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika R. B. iz V., broj O-1167/2022. Uvidom u ovo rješenje na listovima 3
- 5 spisa, vidljivo je kako je javni bilježnik prilikom donošenja rješenja o nasljeđivanju, utvrdio da su nasljednici iza pok. Đ. H., njen izvanbračni suprug S. K. te sin ostaviteljice M. K..
4. Na ročištu koje je održano dana 7. rujna 2022. godine svjedokinja D. Š., sestra predlagatelja, iznosila je saznanja kako je predlagatelj sa Đ. živio od 1991. na dalje u obiteljskoj kući u V. te su 1994. godine dobili sina. Đ. je preminula ...2022., a prije smrti bila je u bolnici u N. M.. Osim zajedničkog djeteta predlagatelj i pok. Đ. zajedno su odgajali i njenog sina, kojeg je imala od ranije. Prema navodima svjedokinje, predlagatelj i Đ. živjeli su u svemu kao da su u braku, imali su zajedničko kućanstvo i financije te je postojala i emotivna veza. Istaknula je i da je ona znala da nisu vjenčani i znala ih je pitati te su oni govorili da će to učiniti. Obzirom da živi u M. B. posjećivali su se prigodom proslava i rođendana. Nešto češće su se viđali kada je njena majka bila u domu, onda su se posjećivali svaki vikend, a isto tako i kad je vodila dijete logopedu kada su se vidjeli svaku subotu. Nije znala točno međutim, navodila da misli da su Đ. sahranili svi skupa dakle, njezina djeca i predlagatelj. Svjedok M. K., sin predlagatelja i pok. Đ. H. iskazivao je da je zajedno sa svojim roditeljima živio sve do smrti njegove majke, koja je umrla ove godine. Njegovi roditelji, prema iskazivanju svjedoka, živjeli su u svemu kao u braku te su bili u emotivnoj vezi, živjeli su u jednom kućanstvu i imali su jedne financije. Kada je njegova pok. majka umrla, otac, a ovdje predlagatelj ju je sahranio. Tijekom 2003. godine roditelji su zajedno podigli i kredit radi uređenja obiteljske kuće.
7. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da su predlagatelj i Đ. H. koja je preminula … 2022. godine živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1991. godine pa do njene smrti, a ovakvo utvrđenje proizlazi kako iz vjerodostojnih iskaza saslušanih svjedoka D. Š., sestre predlagatelja tako i sina predlagatelja i pok. Đ. H., koji su u istoznačno potvrdili navode predlagatelja. Naime, period u kojem su stranke živjele zajedno, iznimno je dugačak, a opisi zajedničkog života i kvalitete odnosa između S. K. i Đ. H. ukazuju upravo da su oni bili u izvanbračnoj vezi. Sud značajnim ocjenjuje činjenicu da je način života koji je prethodio smrti Đ. H. u okviru zajedničkog domaćinstva predlagatelja i zajedničkog djeteta M. K., nastavljen i danas nakon smrti Đ. te obitelj, koja je ranije postojala i funkcionirala, postoji i nadalje nakon smrti Đ.. Dodatna potvrda zauzetom stajalištu suda je i činjenica da su imali zajedničko dijete, ali i da je tijekom ostavinskog postupka predlagatelj utvrđen i proglašen nasljednikom iza pok. Đ. H..
8. Stoga je sud, utvrdivši pravni interes predlagatelja, u smislu odredbe čl. 11. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15 i 89/19- dalje OBZ) odlukom utvrdio da je predlagatelj s Đ. H. živio u izvanbračnoj zajednici dulje od tri godine, u kojoj zajednici su dobili i zajedničko dijete, utvrdivši ujedno da je takva zajednica po pravnom učinku izjednačena s bračnom zajednicom, a prestala je smrću Đ. H. … 2022. godine.
9. Tijekom postupka predlagatelj je zatražio i naknadu troškova postupka. U smislu čl.20. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine broj 175- XLV od 1. VIII.1934. godine) ukoliko u ovom zakonu nije što drugo naređeno, u vanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak poveden. Protustranka se nije upustila u raspravljanje, a zbog različite adrese Đ. H. i S. K. nije moglo biti priznato pravo predlagatelju na obiteljsku mirovinu te je on morao u svojem interesu dokazati postojanje izvanbračne zajednice, kako bi ostvario traženo pravo. Stoga, sud nalazi da je osnovano da on sam snosi svoje troškove ovog postupka.
U Varaždinu, dana 7. rujna 2022. godine
Sutkinja:
Bojana Skenderović
POUKA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ovog rješenja predlagatelju je dopuštena žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog Suda pisano u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja.
DNA: Predlagatelj
Protustranka
