Broj: Ppž-462/2022
Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. A. B., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, II Policijske postaje Zadar, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru od 29. studenog 2021., broj: 20. Pp-120/21, u sjednici vijeća održanoj 7. rujna 2022.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, II Policijske postaje Zadar, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom pobijanom presudom Općinskog suda u Zadru od 29. studenog 2021., broj: 20. Pp-120/21 na temelju čl. 182. st. 2. (pravilno 182. t. 3.) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. A. B. oslobođen je od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 4. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava zadarska, II Policijska postaja Zadar pravodobno je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje i odluku.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, a ujedno je činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno, na što osnovano žalbom ukazuje podnositelj žalbe.
5. Iz obrazloženja pobijane presude razvidno je da je prvostupanjski sud u dokaznom postupku ispitao okrivljenika, koji je poricao prekršaj, svjedokinju ošt. N. B., koja je okrivljenika teretila prema optuženju, svjedoka H. P., koji nije čuo da bi okrivljenik uopće razgovarao sa oštećenicom. Sud je nadalje, izveo materijalne dokaze koji prileže spisu predmeta, međutim, izostalo je bilo kakvo obrazloženje iz kojeg bi bilo razvidno koje je činjenice sud utvrdio čitanjem navedenih materijalnih dokaza. Cijeneći obranu okrivljenika i sve provedene dokaze prvostupanjski sud smatra da u ponašanju okrivljenika nisu ostvarena obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret, te je u nedostatku dokaza primijenio pravilo „in dubio pro reo“ i u sumnji odlučio u korist okrivljenika.
5.1. Iz ovakvog obrazloženja pobijane presude nije jasno iz kojih razloga je prvostupanjski sud donio presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe. U izreci presude sud temelji svoju odluku na odredbi čl. 182. st. 2. Prekršajnog zakona, koji propis u tom Zakonu ne postoji, dok u obrazloženju presude zaključuje da u ponašanju okrivljenika nisu ostvarena obilježja prekršaja koje mu se stavlja na teret, u kojem slučaju je trebao okrivljenika osloboditi optužbe na temelju odredbe čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona (djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj). Nastavno sud navodi da je u nedostatku dokaza u sumnji odlučio u korist okrivljenika primjenom načela „in dubio pro reo“, te na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona donosi oslobađajući presudu, međutim, kako to ističe i tužitelj u žalbi, u odnosu na okr. A. B. Stoga, osnovano ističe tužitelj da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, jer je izreka presude proturječna obrazloženju, a obrazloženje presude samo sebi.
6. Nadalje, pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, čime je također počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona.
6.1. Čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona propisuje:“ (7) U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.“
6.2. Međutim, obrazloženje pobijane presude ne sadrži razloge u smislu gore citirane zakonske odredbe, nisu izložene sporne i nesporne činjenice, niti je sud ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza. Naime, sud reproducira obranu okrivljenika i iskaz svjedoka, ali uopće ne ocjenjuje njihov sadržaj, dok se ocjena dokaza, osim ponovnog ponavljanja što je tko iskazao, svodi na paušalno obrazloženje suda da „svjedoka očevidaca nije bilo, a svaki od bivših supružnika iznio je svoju verziju događaja“. Pitanje koje postavlja sud „zbog čega se oštećenica zaustavila pored okrivljenika i pitala ga u vezi prometne nesreće tim više što je vidjela da isti nije ozlijeđen a isti su u zavadi“, po ocjeni ovog suda, nije od nikakvog značaja u odnosu na možebitnu prekršajnu odgovornost okrivljenika za psihičko nasilje prema bivšoj supruzi. Na opisani način nije dana nikakva stvarna ocjena vjerodostojnosti obrane okrivljenika niti iskaza ispitanih svjedoka, slijedom čega odluka nema razloga o odlučnim činjenicama. Pri tome, prvostupanjski je sud, prema obrazloženju presude, u dokaznom postupku pročitao zapisnik o ispitivanju svjedokinje N. B. (zapisnik sastavljen u II PP Zadar 8. prosinca 2020), koji je zakonit dokaz u smislu čl. 158. st. 7. Prekršajnog zakona, međutim u obrazloženju presude nije reproducirao niti ocijenio njegov sadržaj, niti je iskaz svjedokinje pred sudom usporedio sa iskazom koji je svjedokinja dala pred policijom, a kojom ocjenom bi došao do zaključka da je svjedokinja dala identične iskaze i tijekom postupka dosljedno iskazivala.
6.3. Iz navedenih razloga osnovana je žalba zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka.
7. Nadalje, u pravu je podnositelj žalbe da je činjenično stanje u postupku nepotpuno i pogrešno utvrđeno.
7.1. Naime, primijenjeno pravilo "in dubio pro reo" podrazumijeva da sud odlučuje presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika kada se nakon ocjene dokaza, pojedinačno u vezi s ostalim dokazima, ne daju otkloniti dvojbe o postojanju odnosno nepostojanju nekih činjenica koje tvore obilježja inkriminiranog prekršaja ili o kojima ovisi primjena neke druge odredbe prekršajnog zakonodavstva, međutim o tome se u konkretnom slučaju ne radi, jer primijenjeno načelo podrazumijeva da su prethodno izvedeni i ocijenjeni svi dostupni dokazi, što nije konkretni slučaj.
7.2. Tužitelj je u optužnom prijedlogu predložio ispitivanje svjedoka D. V., kojeg je sud i pozvao na ispitivanje na glavnu raspravu 24. studenog 2021., međutim, uredno pozvani svjedok pozivu se nije odazvao. Prvostupanjski je sud bez obrazloženja odustao od izvođenja tog dokaza, istovremeno obrazlažući svoju odluku nedostatkom dokaza.
7.3. Iz navedenih razloga u pravu je podnositelj žalbe i da je činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno.
7.4. Slijedom navedenog prvostupanjsku presudu je trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, u kojem će ponovno izvesti do sada izvedene dokaza, ispitati i svjedoka D. V., kao i druge dokaze koji se ukažu potrebnim, te povezujući personalne sa materijalnim dokazima izvedenim u postupku, pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
8. Iz navedenih razloga na čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 7. rujna 2022.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Robert Završki, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenja se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
