REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: 2 Us I-605/2022-6

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu Berislavu Babiću, uz sudjelovanje zapisničarke Adele Franc, u upravnom sporu tužitelja H. D. iz G.V., Republika B. i H., koga zastupa opunomoćenik Ž. D., odvjetnik iz P., protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave požeško – slavonske, Josipa Runjanina 1, koga zastupa službena osoba Z. C., radi izdavanja dozvole za boravak i rad, 6. rujna 2022.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništavanje rješenja tuženika broj: 511-22-04-4-1/2-UP/I-3-6/2-22 od 5. travnja 2022. II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnoga spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijen je zahtjev tužitelja za izdavanje dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj.

2. Tužitelj u tužbi navodi kako je pobijano rješenje donijeto na temelju arbitrarne ocjene, bez uporišta u konkretnim, provjerljivim i utvrđenim činjenicama tijekom postupka. Iznosi sadržaj obrazloženja pobijane odluke te ističe da isto predstavlja arbitrarnu odluku koja nema uporišta u odredbama Zakona o strancima (Narodne novine, broj: 133/20., nastavno: Zakon) niti bilo kojeg drugog pozitivnog pravnog propisa. Smatra da je dao potrebne informacije prilikom razgovora o svojem učešću o ratu u Bosni i Hercegovini, pri čemu je naglasio da on nije sudjelovao kao pripadnik Armije BiH niti u jednoj vojnoj akciji koja bi bila protivna međunarodnim propisima o ratovanju. Njegovo osobno učešće u takvim akcijama nije utvrđeno, kao što nije utvrđeno da bi obavljao zapovjednu dužnost pa da bi po zapovjednoj odgovornosti bio odgovoran za određeni zločin ili kršenje međunarodnog humanitarnog prava. Smatra da je od tužitelja očekivano davanje informacijama o mogućim počiniteljima zločina, a koje tužitelj nije dao jer mu nisu poznate. Naglašava kako se protiv njega u Republici Hrvatskoj ne vodi bilo kakav postupak radi utvrđivanja za određene nezakonite radnje, a osim toga u svom iskazu naveo je kako je bio pripadnik vojne policije te nikada nije išao u ratne akcije bilo koje postrojbe. Ukazuje kako je uz tužbu dostavio podatke iz vojne knjižice iz kojih proizlazi da je bio pripadnik Štaba Teritorijalne obrane od 15. travnja do 20. studenog 1992., dok je od 20. studenog 1992. do 10. ožujka 1996. bio u vojnoj jedinici oznake …. Iz obrazloženja osporavanog rješenja nije vidljivo da bi ta jedinica počinila bilo kakav zločin, kao što nije vidljivo niti kada je zločin počinjen. Stoga je stajališta da se u konkretnom slučaju radi o arbitrarnoj odluci koja je utemeljena na osobnom uvjerenju službenika koji odlučuje o zahtjevu, a ne na utvrđenim činjenicama i zakonskim odredbama. Smatra da je zbog takvog postupanja došlo do povrede njegovih ustavnih prava. Slijedom navedenog predlaže sudu poništavanje osporavane odluke tuženika.

3. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi navodima tužitelja te ponavlja navode iz osporavanog rješenja. Ističe da su u provedenom postupku pravilno primijenjene odredbe članka 57. stavka 2. i 59. stavka 1. i stavka 2. Zakona. Ukazuje kako je tužitelju omogućeno sudjelovanje u provedenom postupku te je istome omogućeno očitovanje na sve činjenice koje su utvrđene. Naglašava kako je pobijana odluka donijeta na temelju mišljenja Sigurnosno – obavještajne agencije (SOA) te navodi okolnosti koje su bile razlog za negativno mišljenje. Posebno naglašava kako tužitelj tijekom provedenog postupka nije doveo u dvojbu navode iz mišljenja SOA niti je na traženje tuženika priložio svoju vojnu knjižicu, dok je uz tužbu dostavljena neovjerena preslika vojne knjižice, koja ne može biti relevantna za ovaj upravni spor. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. Sud je u ovom sporu 30. kolovoza 2022. održao raspravu u nazočnosti zamjeničke opunomoćenice tužitelja i službene osobe tuženika te je na takav način strankama u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., nastavno ZUS), pružena mogućnost izjasniti se o navodima protivne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5. Na raspravu nije pristupio uredno pozvani tužitelj pa je rasprava u skladu s člankom 39. stavkom 2. ZUS održana u njegovoj odsutnosti

6. Službena osoba tuženika je na raspravi ostala kod odgovora na tužbu i svih navoda iz istog, kao i kod navoda iz pobijanog rješenja.

7. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u spis i spis upravnog postupka te je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz stanja spisa tuženika proizlazi kako je dana 11. siječnja 2022., odgovorna osoba trgovačkog društva I. j.d.o.o. iz V., podnijela zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad sukladno članku 97. Zakona, u odnosu na radno mjesto zidar, za tužitelja kao državljanina Bosne i Hercegovine.

9. Na temelju članka 57. stavka 2. Zakona privremeni boravak u svrhu rada izdaje se kao dozvola za boravak i rad.

10. Člankom 59. stavkom 1. Zakona propisani su uvjeti za odobrenje privremenog boravka, dok je stavkom 2. istoga članka propisano da će se zahtjev za odobrenje privremenog boravka odbiti ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.

11. Iz odredbe stavka 1. točke 7. istoga članka proizlazi da će se državljaninu treće zemlje odobriti privremeni boravak ako ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.

12. Na temelju članka 5. stavka 1. Zakona sigurnosnu provjeru za državljanina treće zemlje u svrhu utvrđivanja razloga nacionalne sigurnosti provodi Sigurnosno- obavještajna agencija sukladno propisu kojim se uređuje provođenje sigurnosnih provjera, a stavkom 2. istoga članka određeno je da u odlukama koje se donose sukladno odredbama ovoga Zakona, na temelju sigurnosne provjere u svrhu utvrđivanja razloga nacionalne sigurnosti, navest će se zakonska odredba te oni podaci čije otkrivanje ne bi moglo ugroziti interese nacionalne sigurnosti.

13. Na temelju članka 41. Zakona o sigurnosnim provjerama (Narodne novine, broj: 85/08 i 86/12) u slučaju sigurnosnih provjera za strance koji će boraviti ili borave u Republici Hrvatskoj SOA dostavlja podnositelju zahtjeva (u ovom slučaju policiji) samo mišljenje o postojanju ili nepostojanju sigurnosne zapreke.

14. Prema tome, nadležno policijsko tijelo je imalo i pravo i dužnost radi utvrđivanja okolnosti iz članka 57. stavka 1. točke 7. Zakona zatražiti za tužitelja (kao stranca) sigurnosnu provjeru u svrhu utvrđivanja razloga nacionalne sigurnosti, odnosno u svrhu sigurnosne provjere.

15. SOA je kao nadležno tijelo postupila po zahtjevu policije i dostavila svoje mišljenje u obliku neklasificiranog dokumenta, u kojem je navela da u konkretnom slučaju postoje zapreke za izdavanje dozvole za boravak i rad, vezane za nacionalnu sigurnost.

16. U mišljenju SOA-e Klasa: 806-07/21-01/2184, Urbroj: 539-051000/377-22-2 od 25. siječnja 2022., proizlazi da je utvrđeno kako tužitelj predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost i javni poredak. Navodi se da je prema prikupljenim podacima tužitelj sudjelovao u ratu u Bosni i Hercegovini kao pripadnik … brdske brigade Armije BiH. Pripadnici spomenute brigade počinili su zločine nad pripadnicima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini na području Gornjeg Vakufa, Uskoplja i dr. te se iz opisanog može zaključiti da postoji osnovana sumnja kako predmetni u prošlosti nije poštovao osnovna pravila međunarodnog humanitarnog prava u odnosu prema pripadnicima hrvatskog naroda, ali i drugih naroda, a moguće je i sam neposredno sudjelovao u počinjenju ratnih zločina. Obzirom da predmetni nije dostavio vojnu knjižicu na uvid te tijekom prijašnjeg razgovora sa službenom osobom nije želio detaljno i uvjerljivo razjasniti svoj, kao i ratni put svoje postrojbe, ocjenjeno je da nije bio iskren, čime je jasno pokazao da ne poštuje institucije Republike Hrvatske. Stoga je SOA mišljenja kako postoji sigurnosni rizik da predmetni neće poštivati pravni poredak Republike Hrvatske te da njegov boravak i rad na području Republike Hrvatske može predstavljati opasnost za javni poredak i nacionalnu sigurnost, uslijed čega se daje negativno mišljenje.

17. Nesporno je u konkretnom slučaju da je pobijano rješenje doneseno na temelju neklasificiranog dokumenta SOA iz kojega proizlazi da postoji zapreka za privremeni boravak tužitelja vezana za nacionalnu sigurnost te je po ocjeni ovog suda za donošenje takve odluke postojao opravdani razlog nacionalne sigurnosti zbog čega su citirane zakonske odredbe pravilno primijenjene u konkretnom slučaju.

18. Tužitelj je dao izjavu u upravnom postupku te je upoznat sa činjenicom da ne ispunjava uvjete iz članka 59. stavak 1. točke 7. Zakona, u dijelu koji se odnosi na nacionalnu sigurnost te je upućen u sve potrebne podatke radi zaštite svojih interesa. Tužitelju je u tijeku upravnog postupka pružena mogućnost izjašnjavanja i na pribavljeno neklasificirano mišljenje SOA-e od 25. siječnja 2022., kada je tužitelj u Konzulatu Republike Hrvatske u Vitezu u Bosni i Hercegovini, ponovno pozvan da se izjasni o svim činjenicama i okolnostima predmetnog postupka, sukladno odredbi članka 30. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09.).

19. Prilikom davanja izjave tužitelj je istaknuo kako je već ranije iskazao sve što mu je poznato te da je sudjelovao u ratu, ali da nije sudjelovao u počinjenju zločina. Poznat mu je zločin počinjen u Mjesnoj zajednici Bojska u Bosni i Hercegovini, ali ne zna počinitelja. Bio je pripadnik vojne policije, a što mu je pomoglo da ne mora odlaziti na prvu ratnu liniju. Nije dostavio traženu vojnu knjižicu, uz navođenje kako vojnu knjižicu iz bivše JNA nema i ne zna gdje je, a da je vojnu knjižicu dobio 1996., koju je fotografirao i dostavio supruzi poslodavca. Ponovio je kako nema kod sebe vojnu knjižicu te da ju je spreman dostaviti, kao i da nema ništa drugo dodati u svezi svog sudjelovanja u ratu.

20. Imajući u vidu predmetno mišljenje SOA-e iz kojeg proizlazi da je tužitelj bio aktivni sudionik ratnih operacija tijekom rata u Bosni i Hercegovini, u sklopu vojne sastavnice … brdske brigade Armije BiH, odnosno pripadao je formacijama koje su provodile bošnjačku agresiju na prostore koje je nastanjivao hrvatski narod, osobito prostor Gornjeg Vakufa i Uskoplja, ali i šire, tijekom kojih je njegova matična sastavnica povezana s nizom zločina nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, masovnim progonima hrvatskog stanovništva, uništavanjem imovine, uništavanjem povijesnih, sakralnih, kulturnih i dr. vrijednosti, pravilan je zaključak tuženika da kod istoga postoji sigurnosni rizik kako neće poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.

21. Uzimajući u obzir navedeno, proizlazi da tužitelj ničim nije osporio dano mišljenje SOA-e, dok činjenica što je isti uz tužbu priložio presliku vojne knjižice, nema utjecaja na pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, budući se radi o neovjerenoj preslici vojne knjižice, a sve iz razloga jer tužitelj unatoč višekratnom pozivanju nije dostavio original vojne knjižice tijekom upravnog postupka.

22. Obrazloženje pobijane odluke sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje i koji ujedno otklanjaju sumnju da bi ta odluka bila produkt arbitrarnog postupanja, posebice u dijelu koji se odnosi na mišljenje SOA te je pobijana odluka utemeljena na tom mišljenju, a ne na osobnom uvjerenju službenika koji je vodio postupak, kako to smatra tužitelj. Sud zbog toga u postupanju tuženika ne nalazi povredu prava na procesnu ravnopravnost, zabranu arbitrarnog postupanja i drugih općih elemenata u okviru prava na pravično suđenje.

23. S obzirom da je na temelju službene dokumentacije tijela nadležnog za provođenje sigurnosne provjere u smislu Zakona o sigurnosnim provjerama utvrđeno postojanje sigurnosne zapreke odnosno postojanja opasnosti za nacionalnu sigurnost u konkretnom slučaju, pravilno je doneseno rješenje o odbijanju zahtjeva smisleno prethodno citiranim odredbama Zakona.

24. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS odlučiti kao u točki I izreke ove presude.

25. Kako tužitelj nije uspio u sporu, trebalo je temeljem odredbe članka 79. stavka 4. ZUS, odbiti zahtjev za naknadom troškova spora kao neosnovan i odlučiti kao pod točkom II izreke presude.

U Osijeku 6. rujna 2022.

Sudac

Berislav Babić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude sukladno odredbi članka 66. stavka 5. ZUS-a.