REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 560/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Đura Sesse člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari predlagateljice RL, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Dinu Puljiću, odvjetniku u Splitu, Domovinskog rata 27 b, protiv predloženika: 1. KL, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Miju Jeličiću, odvjetniku u Splitu, Kliška 29, 2. HL, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i 3. BL, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi osnivanja nužnog prolaza, odlučujući o prijedlogu predloženika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-1065/2021-2 od 8. rujna 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-574/16 od 15. lipnja 2021., na sjednici održanoj 6. rujna 2022.

r i j e š i o  j e:

Dopušta se revizija predloženika KL protiv rješenja Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-1065/2021-2 od 8. rujna 2021. zbog pravnih pitanja:

„Je li počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u svezi s odredbom čl. 260. st. 1. ZPP-a ako je sud prihvatio stručni nalaz i mišljenje vještaka koje je iznijeto u pisanom obliku, ali ne i usmeno na raspravi, iako je predloženik pod 1/ na navedeno vještvo iznio više prigovora o kojima se vještak nije izjasnio i je li ga sud u tom slučaju dužan pozvati da svoj nalaz i mišljenje iznese usmeno na raspravi pred sudom?

Je li sud prilikom određivanja pune naknade dužan uzeti u obzir štetu koju će vlasnik poslužne nekretnine trpjeti, odnosno umanjenje vrijednosti nekretnine?“

Obrazloženje

1. Predloženik KL (dalje: predloženik) predložio je da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv rješenja Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-1065/2021-2 od 8. rujna 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-574/16 od 15. lipnja 2021. postavljajući slijedeća pitanja:

„1. Je li počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u svezi s odredbom čl. 260. st. 1. ZPP-a ako je sud prihvatio stručni nalaz i mišljenje vještaka koje je iznijeto u pisanom obliku, ali ne i usmeno na raspravi, iako je predloženik pod 1/ na navedeno vještvo iznio više prigovora o kojima se vještak nije izjasnio i je li ga sud u tom slučaju dužan pozvati da svoj nalaz i mišljenje iznese usmeno na raspravi pred sudom?

2. Je li sud počinio bitnu povredu odredaba postupka kada je odbio izvođenje dokaza predloženih od strane predloženika pod 1/, a pritom u rješenju nije naveo razloge odbijanja tih dokaza?

3. Je li sud drugog stupnja, kada je potvrdio prvostupanjsko rješenje koje praktično ne sadrži obrazloženje odluke i čemu je predloženik pod 1/ u žalbi prigovarao, dužan iznijeti razloge zbog kojih smatra da je postavljeni zahtjev osnovan? Slijedom toga, je li u nedostatku takvog obrazloženja počinjena bitna povreda odredaba postupka pred sudom drugog stupnja?

4. Može li sud osnovati nužni prolaz kao služnost prava staze i prava kolnika u korist određene nekretnine kao povlasne ako postoji ugovoreno pravo prolaza u korist te nekretnine preko druge nekretnine kao poslužne i ako je donesena pravomoćna sudska odluka kojom je u korist te nekretnine preko druge nekretnine kao poslužne zasnovana služnost prolaza?

5. Koji su to gospodarski pokazatelji o kojima ovisi osnovanost nužnog prolaza kao služnosti prava staze i kolnika u situaciji kada povlasna nekretnina predstavlja poljoprivredno zemljište u korist kojeg postoji osnovana služnost prolaza preko druge nekretnine i do koje postoji još jedan pješački pristup s južne strane nekretnine? Je li sud donošenjem pobijane odluke pogrešno procijenio gospodarske razloge kada je u korist nekretnine u vlasništvu predlagateljice osnovao nužni prolaz u vidu prava staze i prava kolnika u situaciji kada za povlasnu nekretninu postoji ustanovljeno pravo služnosti puta i kada postoji pristup na tu nekretninu na njenom južnom dijelu, a tijekom postupka nije ispitao neprikladnost postojećeg puta do povlasne nekretnine?

6. Je li određivanjem naknade u visini tržišne vrijednosti dijela nekretnine na kojem je uspostavljen nužni prolaz određena puna naknada u smislu odredbe iz čl. 224.st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima? Je li sud prilikom određivanja pune naknade dužan uzeti u obzir štetu koju će vlasnik poslužne nekretnine trpjeti, odnosno umanjenje vrijednosti nekretnine?

7. Mora li vlasnik povlasne nekretnine u postupku osnivanja nužnog prolaza, ako je predloženik istaknuo takav prigovor, obuhvatiti sve suvlasnike nekretnina koje graniče s povlasnom nekretninom kako bi se odredilo može li se nužni prolaz odrediti preko zemljišta drugog susjeda?

8. Može li se nužni prolaz kao služnost prava staze i prava kolnika osnovati na teret poslužne nekretnine koja predstavlja dvorište ograđeno rampom?

9. Može li sud na temelju mišljenja vještaka, bez valjanog ovlaštenja i obrazloženja takvog mišljenja, proglasiti postojeću putnu vezu s povlasnom nekretninom neprikladnom ili mora utvrditi sve druge relevantne činjenice i onda donijeti zaključak da je postojeći put neprikladan?“

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Kao razloge važnosti postavljenih pitanja predloženik navodi da je pobijano rješenje u suprotnosti sa pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske i da nije u skladu sa sudskom praksom viših sudova.

4. Postupajući u skladu sa čl. 385.a i čl. 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u odnosu na prvo postavljeno pitanje i dio šestog pitanja (navedeno u izreci ovoga rješenja) u smislu čl. 385.a. st. 1. al. 2. ZPP, jer je riječ o pravnim pitanjima važnim za rješenje ovoga spora u pogledu kojih pobijana odluka odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda.

5. Naime, u odnosu na prvo postavljeno (postupovnopravno pitanje) pobijana odluka (postupanje nižestupanjskih sudova) odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda zauzetog u odluci Rev 3019/2016-2 od 1. listopada 2019. kojom je reafirmirano prethodno prihvaćeno pravno shvaćanje ovoga suda u predmetima Rev-1614/85 od 13. studenog 1985., Rev-3073/90 od 31. siječnja 1991. te Rev-54/07 od 5. rujna 2007.

6. U odnosu na drugi dio postavljenog šestog (materijalnopravnog) pitanja pobijana odluka odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda zauzetog u predmetu Rev 1259/12-2 od 16. prosinca 2015.

7. Stoga je revizija dopuštena u odnosu na pitanja kako su navedena u izreci ovoga rješenja jer se radi o pravnim pitanjima koja su važna za odluku u sporu i osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu budući da pobijano rješenje odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda.

8. U odnosu na preostala postavljena pitanja revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu nisu naznačeni razlozi važnosti iz čl. 385.a ZPP jer se tužitelj poziva na pravna shvaćanja iznijeta u odlukama koje ne koincidiraju sa konkretnim sporom polazeći od vlastitih činjeničnih utvrđenja koja nisu utvrđena tijekom postupka pred nižestupanjskim postupkom.

9. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i 6. ZPP riješiti kao u izreci.

Zagreb, 6. rujna 2022.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud