REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 2637/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari I. tužiteljice I. L. – R., OIB …. i II. tužitelja M. L. – R., OIB … , oboje iz V., koje zastupa punomoćnica A. M. Lj. K., odvjetnica u Odvjetničkom društvu Lj. & V. d.o.o., S., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB … , koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u S., Građansko- upravni odjel, radi isplate, odlučujući o prijedlogu oboje tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž- 1045/2020-3 od 2. veljače 2022., kojima su potvrđeni presuda i rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2337/2019 od 22. srpnja 2020., na sjednici održanoj 6. rujna 2022.,

r i j e š i o  j e:

Dopušta se tužiteljima podnošenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1045/2020-3 od 2. veljače 2022. zbog pravnog pitanja koje glasi:

''Teku li rokovi za žalbu od 1. do 15. kolovoza u postupcima u kojima je prethodni postupak zaključen nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 70/19)?''

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1045/2020-3 od 2. veljače 2022., kojima su potvrđeni presuda i rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2337/2019 od 22. srpnja 2020. postavljajući tri pravna pitanja koja glase:

''1. Teku li rokovi za žalbu od 1. do 15. kolovoza u postupcima u kojima je prethodni postupak zaključen nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku?''

2. Treba li sud postupak, u kojem tužitelj kao vlasnik stana traži isplatu naknade štete u visini razlike između zaštićene i tržišne najamnine, prekinuti zbog pravnog pitanja postoji li status zaštićenih najmoprimaca osobe koje žive u stanu tužitelja kada je glede tog pitanja već u tijeku sudski spor pokrenut po tužbi osoba koje žive u stanu i koje traže donošenje presude koja će zamijeniti ugovor o najmu stana?

3. Može li se drugim dokaznim sredstvima, osim potvrdom o prebivalištu, dokazivati da je stvarno prebivalište bilo na različitoj adresi od prijavnog prebivališta, odnosno može li se dokazivati status člana obiteljskog domaćinstva bez obzira na formalno prijavljeno prebivalište na različitoj adresi od zaštićenog najmoprimca, odnosno može li se dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ?''

2. U odnosu na postavljena pitanja tužitelji, kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, navode da je shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj odluci o navedenim pitanjima različito od shvaćanja zauzetog u odlukama Županijskog suda u Velikoj Gorici u odluci poslovni broj Gž-241/2021 od 4. ožujka 2021.(u odnosu na prvo pitanje), Županijskog suda u Šibeniku u odluci poslovni broj Gž-281/2021 od 8. travnja 2021. (u odnosu na drugo pitanje), a u odnosu na treće postavljeno pitanje pozivaju se na odluke Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-2899/10 od 16. studenoga 2010., Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1665/2016 od 15. studenoga 2016., Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Us- 7648/2011, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5698/04 od 19. listopada 2004. i Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev- 1350/2016-2 od 29. svibnja 2016.

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

4. Prijedlog je dopušten u odnosu na prvo postavljeno pitanje.

5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proći. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je prvo naznačeno pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, a sudska praksa viših sudova nije jedinstvena (konkretno u odnosu na odluku Županijskog suda u Velikoj Gorici na koju su se predlagatelji pozvali u prijedlogu).

6. Preostala dva postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer ono na što predlagatelji u postavljenim pitanjima ukazuju da bi bilo prijeporno u konkretnom sporu(o čemu ovisi ocjena suda hoće li sam odlučiti o prethodnom pitanju, odnosno kojim dokaznim sredstvima se dokazuje status zaštićenog najmoprimca) je činjenične naravi i potpuno je vezano za okolnosti svakog pojedinog slučaja.

7. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari su ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, te je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. podšit. 2., u svezi sa čl. 387. st. 6. ZPP riješeno kao u izreci.

Zagreb, 6. rujna 2022.

:

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud, v.r.