Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-304/2022-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća, te mr.sc. Marijana Bitange, Sanje Katušić-Jergović, Marije Balenović i Tomislava Juriše, članova vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bilušić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog M. P. zbog protupravnog djela iz članka 111. točka 1. u vezi sa člankom 24. stavak 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.) odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Splitu broj K-11/2022-22 od 24. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 6. rujna 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba optuženog M. P. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom od 24. svibnja 2022., broj K-11/2022., Županijski sud u Splitu utvrdio je da je optuženi M. P. u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – teško ubojstvo iz članka 111. točka 1. u vezi sa člankom 24. stavak 2. KZ/11. te mu je, na temelju članka 554. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08.) u vezi sa člankom 51. stavak 1. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama ("Narodne novine" broj 66/14., dalje: ZZODS) odredio prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od 6 (šest) mjeseci.
1.1. Na temelju članka 79. stavak 2. KZ/11. trajno je oduzet kuhinjski nož, ukupne dužine 34,5 cm, a duljine oštrice 21 cm, koji je izuzet od strane kriminalističkog tehničara Policijske uprave splitsko-dalmatinske 23. prosinca 2021. prilikom očevida poduzetog u stanu P. na adresi …, a koji nož će se po pravomoćnosti ove presude uništiti.
1.2. Na temelju članka 148. stavak 6. ZKP/08. optuženi M. P. je u cijelosti oslobođen obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP/08. te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja.
2. Protiv te presude žalbu je podnio optuženi M. P. po branitelju, odvjetniku I. S., zbog bitne povrede odredbi kaznenog zakona iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08., povrede kaznenog zakona i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom "ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu, odnosno istu preinačiti sukladno navodima žalbe".
3. Odgovor na žalbu optuženika podnio je državni odvjetnik s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.
4. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08. spis je bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
5. Žalba optuženog M. P. nije osnovana.
6. Ističući žalbenu osnovu bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468, stavak 1. točka 11. ZKP/08., optuženik tvrdi kako se pobijana presuda ne može ispitati jer uopće nema razloga o "okrutnosti" kao odlučnoj činjenici i kvalifikatornoj okolnosti terećenog kaznenog djela teškog ubojstva iz članka 111. točka 1. KZ/11. U okviru iste žalbene osnove žalitelj tvrdi kako prvostupanjska presuda sadržava i bitnu proturječnost između onoga što sud u obrazloženju presude navodi o sadržaju dokaza i zapisnika o njihovom sadržaju.
6.1. Međutim, prema ocjeni ovog žalbenog suda pobijana presuda ne sadržava navedenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka niti u jednom od navedenih vidova te povrede, jer je prvostupanjski sud u istoj naveo jasne i potpune razloge o svim odlučnim činjenicama predmetne inkriminacije, uključujući i kvalifikatornu okolnost okrutnosti počinjenja terećenog kaznenog djela. Naime, žaleći se glede utvrđenja ove odlučne okolnosti optuženik zapravo osporava pravilnost utvrđenih činjenica, analizirajući utvrđeno činjenično stanje iz svoje stranačke perspektive, te zaključno sugerirajući kako "okrutnost" kao kvalifikatorna okolnost terećenog kaznenog djela ne bi postojala. Međutim, glede navedene kao odlučne činjenice prvostupanjski je sud u obrazloženju svoje odluke dao jasne, dostatne i valjane razloge, pri čemu se referirao kako na redoslijed i vremensku dinamiku ozljeđivanja žrtve I. P., tako i na intenzitet boli (srednje jakog do jakog intenziteta) i straha (jakog intenziteta) koje je žrtva pritom trpjela, a koja bol i strah koji su trpljeni u određenom vremenu predstavljaju upravo spomenutu odlučnu činjenicu okrutnosti, kao sastavnicu kvalificiranog, teškog ubojstva iz članka 111. točke 1. KZ/11.
6.2. S izloženim u svezi nije ostvarena niti daljnja bitna povreda odredaba kaznenog postupka koju optuženik nalazi u navodnoj znatnoj proturječnosti između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava ili iskaza danih u postupku i samih isprava ili iskaza. Naime, reinterpretirajući iskaz vještakinje patologinje G. optuženik u žalbi inzistira na njezinim hipotetskim odgovorima glede mogućeg trenutka gubitka svijesti i redoslijeda ozljeđivanja kao utvrđenim činjenicama. Međutim, glede toga nije ostvarena bilo kakva, a najmanje znatna proturječnost, jer je prvostupanjski sud, imajući u vidu i navedeni iskaz vještakinje kojeg je vjerodostojno reproducirao, izložio i analizirao i preostale dokaze u provedenom postupku, na temelju kojih je izveo i u presudi naznačio zaključke o redoslijedu i intenzitetu ozljeđivanja žrtve I. P..
7. Optuženik se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 470. ZKP/08.). Međutim, očitujući se o osnovanosti optužnice optuženik je na raspravi izjavio kako se smatra krivim glede protupravnog djela koje mu se optužnicom stavlja na teret, nakon čega je odbio iskazivati o okolnostima koje ga terete i iznijeti činjenice koje mu idu u korist, te odgovarati na eventualno postavljena pitanja. Kraj takvog stanja stvari optuženik ne može podnijeti žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u smislu odredbe članka 464. stavak 7. ZKP/08. Stoga ovaj sud nije imao ovlasti razmatranja žalbe optuženika koja se odnosi na činjenično stanje inkriminiranog događaja.
8. Optuženik u žalbi nadalje tvrdi kako bi naprijed spomenuta bitna povreda iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. imala za posljedicu i povredu kaznenog zakona "…jer obzirom na navedene okolnosti okrivljeniku nije moglo biti utvrđeno da je počinio kvalificirani oblik teškog ubojstva na okrutan način". Iako se pritom ne poziva izrijekom na određenu odredbu zakona, za zaključiti je kako optuženik smatra da bi opisanim načinom bila ostvarena povreda kaznenog zakona iz članka 469. točka 4. ZKP/08., odnosno, da bi glede djela koje je predmet optužbe bio primijenjen zakon koji se ne može primijeniti. Međutim, ovaj drugostupanjski sud smatra kako ova povreda kaznenog zakona nije ostvarena jer je prvostupanjski sud odlučujući u okviru opisa kaznenog djela iz pravomoćne optužnice potpuno i točno utvrdio činjenično stanje, isto podveo pod zakonski opis odgovarajućeg kaznenog djela i pravilno ga pravno označio. Stoga ovako ukazivanje na povredu kaznenog zakona od strane optuženika u biti predstavlja žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja o kojoj se ovaj sud već izjasnio u prethodnoj točki obrazloženja ove odluke, a ne žalbu po osnovi povrede kaznenog zakona.
9. Slijedom izloženog, te ne nalazeći postojanje povreda odredaba kaznenog postupka ili povredu zakona na štetu optuženika na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08.), trebalo je na temelju članka 482. ZKP/08. odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 6. rujna 2022.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović, v.r.
