REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1201/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, Marine Paulić i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja H., OIB …, Z., protiv I. tuženika E. M., OIB …, iz Z., i II. tuženika R. M., OIB: …, iz Z., oba zastupana po punomoćnici G. K., odvjetnici u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu I. i II. tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2590/2021-2 od 30. studenoga 2021. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P- 4876/2019-215 od 14. lipnja 2021., u sjednici održanoj 6. rujna 2022.,

r i j e š i o j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2590/2021-2 od 30. studenoga 2021. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-4876/2019-215 od 14. lipnja 2021.

2. Tuženici su predložili dopustiti podnošenje revizije u odnosu na sljedeća pravna pitanja:

1. Može li se primjenjivati zakon koji nije bio na snazi u vrijeme podnošenja tužbe već 3 godine i na njemu temeljiti tužbeni zahtjev?

2. Primjenjuje li se u ovom predmetu na poslodavca a tuženike čl. 161. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja tužbe, koji propisuje da se od poslodavca može tražiti naknada štete ako nisu provedene mjere zaštite?

3. Može li HZMO od poslodavca tražiti naknadu štete ako su provedene sve mjere zaštite u smislu čl. 161. st 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, i radnik neovlasno dođe koristiti stroj na kojem nije raspoređen?

4. Može li se primjenjivati podijeljena odgovornost primjenom čl. 161. st 3. Zakona o mirovinskom osiguranju? Primjenjuje li se uopće čl. 161. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju u odnosu na poslodavca i da li je sud dužan ispitivati da li su provedene sve mjere zaštite?

5. Je li HZMO dužan kada osiguranik stekne uvjete za starosnu mirovinu invalidsku mirovinu prevesti u starosnu?

6. Do kada je vlasnik obrta koji je ugašen i podmirene sve obveze prema državi dužan plaćati HZMO naknadu štete, pored svih svojih urednih obveza što se tiče sigurnosti na radu koje su bile utvrđene?

7. Primjenjuje li se čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju u pogledu zastare potraživanja i je li zastarni rok 3 godine od pravomoćnog rješenja kojim je priznato pravo?

3. Tuženici smatraju da su navedena pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu te se pozivaju na odluku revizijskog suda broj Revx-1119/12 od 5. listopada 2016.

4. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

5. Prijedlog nije dopušten.

6. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da nisu ostvarene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda.

7. Nižestupanjski sudovi su djelomično prihvatili tužbeni zahtjev za naknadu štete radi povrata isplaćenih iznosa mirovine i naknade za tjelesno oštećenje primjenom zakona koji su bili na snazi u vrijeme nastanka štete tužitelju odnosno zakona koji su bili na snazi u trenutku kada su te isplate izvršene osiguranici tužitelja koja je zadobila povrede na radu radeći u zanatskoj radnji I. tuženika i prednice II. tuženika.

8. U odluci revizijskog suda broj Revx-1119/12 od 5. listopada 2016. izraženo je pravno shvaćanje da šteta koja se sastoji u tome što iz svojih fondova Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje vrši isplate svom osiguraniku, nastaje u trenutku svake isplate te da se treba primijeniti zakon koji je na snazi u vrijeme kada je šteta nastala odnosno kada su osiguraniku izvršene isplate.

9. Budući da pobijana drugostupanjska presuda ne odstupa od navedenog pravnog shvaćanja revizijskog suda, a u odnosu na sve ostalo što predlagatelji problematiziraju naznačenim pitanjima u prijedlogu nisu izloženi određeni i dostatni razlozi važnosti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, to u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda i dopuštenje revizije.

10. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 392. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 387. st. 1. i 5.

ZPP-a riješiti kao u izreci.

Zagreb, 6. rujna 2022.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil, V.R.