REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž-Us 129/2019-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Damira Kosa kao predsjednika vijeća te Perice Rosandića i dr. sc. Marina Mrčele, izv. prof. kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Martine Setnik kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika I. S. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. - ispravak; dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama optuženika I. S., optuženika J. Š. i optuženika I. S., podnesenih protiv presude Županijskog suda u Osijeku od 30. listopada 2018. broj K-Us-3/2018-21, u sjednici vijeća održanoj 6. rujna 2022.,

r i j e š i o  j e:

I. Na temelju članka 199. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 88/22.; dalje: ZKP/08-22), obustavlja se kazneni postupak protiv optuženika I. S. (s osobnim podacima kao u prvostupanjskoj presudi), zbog kaznenog djela protiv javnog reda, protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz članka 326. stavka 1. KZ/11., opisanog u točki b) izreke prvostupanjske presude.

Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08-22, troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 5. ZKP/08-22 te nužni izdaci i nagrada branitelja optuženika I. S. padaju na teret proračunskih sredstava.

Uslijed ove odluke, žalba optuženika I. S. postala je bespredmetna.

II. Prihvaćaju se žalbe optuženika I. S. i optuženika J. Š., a u povodu njihovih žalbi i po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na te optuženike i predmet u tom dijelu upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

I Kž-Us 129/2019-4

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Osijeku od 30. listopada 2018. broj K-Us-3/2018-2, proglašeni su krivima optuženici I. S., J. Š. i I. S. da su počinili kaznena djela protiv javnog reda, protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz članka 326. stavka 1. KZ/11. i to optuženik I. S. opisanog u točki a) izreke prvostupanjske presude, a optuženici J. Š. i I. S. opisanog u točki b) izreke prvostupanjske presude.

1.1. Optuženici I. S. i I. S. su za to djelo osuđeni na kazne zatvora od jedne godine svaki, a na temelju članka 55. KZ/11. izrečene kazne zatvora su im zamijenjene radom za opće dobro na način da se jedan dan zatvora zamjenjuje s dva sata rada. Također je odlučeno da ako optuženici S. i S. ne izvrše u cijelosti ili djelomično rad za opće dobro istekom određenog im roka, sud će, na temelju članka 55. stavka 7. KZ/11., donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora u trajanju razmjernom neizvršenom radu za opće dobro.

1.2. Optuženik J. Š. je za navedeno kazneno djelo osuđen na kaznu zatvora od jedne godine i tri mjeseca.

2. Na temelju članka 560. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17.; - dalje: ZKP/08-17) u vezi s člankom 77. KZ/11., utvrđeno je da 1.200,00 eura predstavlja protupravnu imovinsku korist koju je optuženik I. S. ostvario kaznenim djelom, čija novčana protuvrijednost po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 30. listopada 2018. (7,426076 kuna/euro), iznosi 8.911,29 kuna te da je 8.911,29 kuna imovina Republike Hrvatske pa je naloženo optuženiku I. S. da Republici Hrvatskoj navedeni iznos protupravne imovinske koristi uplati u korist Državnog proračuna u roku 15 dana od pravomoćnosti presude.

2.1. Nadalje je utvrđeno da 450,00 eura predstavlja protupravnu imovinsku korist koju je optuženik J. Š. ostvario kaznenim djelom, čija novčana protuvrijednost po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 30. listopada 2018. (7,426076 kuna/euro), iznosi 3.341,73 kuna te da je 3.341,73 kune imovina Republike Hrvatske pa je naloženo optuženiku J. Š. da Republici Hrvatskoj navedeni iznos protupravne imovinske koristi uplati u korist Državnog proračuna u roku 15 dana od pravomoćnosti presude.

2.2. Također je utvrđeno da 225,00 eura predstavlja protupravnu imovinsku korist koju je optuženik I. S. ostvario kaznenim djelom, čija novčana protuvrijednost po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 30. listopada 2018. (7,426076 kuna/euro), iznosi 1.670,87 kuna te da je 1.670,87 kuna imovina Republike Hrvatske pa je naloženo optuženiku I. S. da Republici Hrvatskoj navedeni iznos protupravne imovinske koristi uplati u korist Državnog proračuna u roku 15 dana od pravomoćnosti presude.

I Kž-Us 129/2019-4

3. Na temelju članka 148. stavka 5. ZKP/08-17 odlučeno je da će o troškovima kaznenog postupka biti odlučeno posebnim rješenjem.

4. Protiv te presude žalbu su pravovremeno podnijeli:

- optuženik I. S. po branitelju D. M., odvjetniku iz O., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. i stavka 3. ZKP/08-17, povrede kaznenog zakona iz članka 469. točaka 1. i 2. ZKP/08-17, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 470. ZKP/08-17) i odluke o kaznenoj sankciji (članak 471. stavak 1. ZKP/08-17). Žalbom se predlaže „da Vrhovni sud RH, kao drugostupanjski sud u smislu navoda žalbe pobijanu presudu preinači na način da I-okr. I. S. oslobodi optužbe, podredno ukoliko bude smatrao žalbu neosnovanom; I-okr. I. S. preinači kaznu tako da istog osudi na blažu kaznu od one pobijane te uz primjenu čl.56. KZ/11 izrečenu kaznu zatvora zamjeni uvjetnom osudom, ili pak pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovo suđenje i odluku“;

- optuženik J. Š. po braniteljici N. K. D., odvjetnici iz O., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. i stavka 3. ZKP/08-17, povrede kaznenog zakona iz članka 469. točaka 1. i 2. ZKP/08-17, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 470. ZKP/08-17) i odluke o kaznenoj sankciji (članak 471. stavak 1. ZKP/08-17), s prijedlogom „da Vrhovni sud RH, kao drugostupanjski sud usvoji navode ove žalbe i pobijanu presudu preinači na način da opt. J. Š. oslobodi optužbe, podredno ukoliko bude smatrao žalbu neosnovanom da mu ublaži kaznu, ili pak da pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovo suđenje i odluku“;

- optuženik I. S. osobno i po branitelju B. S., odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda B. S. i D. P. sa sjedištem u O. U osobnoj žalbi nisu izričito navedene žalbene osnove, dok iz sadržaja proizlazi da se optuženik ne slaže s činjeničnim utvrđenjima u prvostupanjskoj presudi i predlaže ovom sudu „da u potpunosti odbaci presudu jer je evidentno da je neosnovana, tj. da je donesena samo na račun indicija, a ne stvarnih dokaza“. Žalba po branitelju podnesena je iz svih žalbenih osnova, uz prijedlog „da Vrhovni sud RH kao sud drugog stupnja, uvaži ovu žalbu, te ukine pobijanu presudu, a predmet vrati prvostupanjskom sudu na dopunu postupka uz obvezatni naputak, ili da svojom odlukom odbije optužbu u odnosu na optuženog I. S.“

5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

6. Sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08-17, spis je prije dostave sucu izvjestitelju bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

7. Žalba optuženika I. S. je bespredmetna, s obzirom na to da je u odnosu na tog optuženika zbog smrti postupak obustavljen, dok su žalbe optuženika I. S. i J. Š. osnovane zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08-17, a u povodu njihovih žalbi, ovaj je sud po službenoj dužnosti također utvrdio postojanje navedene bitne povrede.

U odnosu na točku I. izreke ovog rješenja:

I Kž-Us 129/2019-4

8. Nakon što je donesena pobijana presuda, a prije odlučivanja o žalbama podnesenim protiv te presude, na temelju podataka iz jedinstvenog informacijskog sustava za upravljanje sudskim predmetima (eSPIS) za spis broj I Kž-Us-129/2019. utvrđeno je da je optuženik I. S. umro ...

9.1. U skladu s člankom 199. ZKP/08-22, ako se u tijeku postupka utvrdi da je optuženik umro, rešenjem se obustavlja kazneni postupak, zbog čega je u odnosu na optuženika I. S., u skladu s navedenom odredbom, kazneni postupak trebalo obustaviti.

9.2. Odluka o troškovima postupka temelji se na članku 149. stavku 1. ZKP/08-22.

U odnosu na točku II. izreke ovog rješenja:

10. Nisu u pravu optuženici I. S. i J. Š. kada u svojim žalbama tvrde da je izreka pobijane presude nerazumljiva jer sadrži u činjeničnom opisu radnje ranijih suoptuženika u odnosu na koje su donesene presude na temelju sporazuma. Naime, premda nije bilo zapreke da se taj dio izreke sadržajno skrati, taj dio izreke bitan je radi razumijevanja radnji za koje su optuženici S. i Š. proglašeni krivima jer te radnje prethode njihovim radnjama koje bez opisivanja ranije poduzetih radnji ne bi bile razumljive, a također je bitan i za ocjenu ukupne kriminalne količine. Osim toga, raniji suoptuženici u izreci pobijane presude nisu označeni kao optuženici, nego je ispuštena njihova procesna uloga pa je sasvim jasno da se pobijana presude ne odnosi i na njih.

10.1. Također nije u pravu optuženik J. Š. kada u žalbi tvrdi da u činjeničnom opisu djela nije naznačen iznos novčane naknade koju je on pribavio počinjenim kaznenim djelom. Naime, u činjeničnom opisu djela iz točke b) izreke prvostupanjske presude navedeno je da je D. B. angažiran za naknadu od najmanje ...eura, koji je za prijevoz stranih državljana i za dogovorenu novčanu naknadu angažirao optuženika Š., pri čemu se iz izričaja „dogovorenu“, očigledno misli na naknadu od najmanje ... eura.

11. Međutim, u pravu su optuženici I. S. i J. Š. kada u podnesenim žalbama tvrde da je u pobijanoj presudi počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08-17 jer da ista ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama te da su razlozi koji su navedeni u presudi nejasni i u znatnoj mjeri proturječni. Osim toga, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u smislu članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08-22, ovaj je sud utvrdio postojanje navedene bitne postupovne povrede i u dijelu u kojem je optuženici S. i Š. ne ističu. Zbog toga je pobijanu presudu trebalo ukinuti prihvaćanjem podnesenih žalbi optuženika S. i Š. u dijelu koji se odnosi na te optuženike, a u povodu njihovih žalbi, i po službenoj dužnosti.

11.1. S pravom u svojim žalbama tvrde optuženici I. S. i J. Š. da u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, kako u odnosu na utvrđivanje krivnje, tako i u odnosu na oduzimanje imovinske koristi, a izneseni razlozi su nejasni i u znatnoj mjeri proturječni pa prvostupanjsku presudu nije moguće ispitati.

I Kž-Us 129/2019-4

11.2. Naime, prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude, nakon što je pobrojao sve dokaze izvedene čitanjem, iznio sadržaj obrane svih optuženika koji su iznosili obranu, sadržaj iskaza u tijeku postupka ispitanih svjedoka te sadržaj dokaza pribavljenih primjenom posebnih dokaznih radnji iz članka 332. ZKP/08-17, utvrđuje bez dovođenja izvedenih dokaza i iznesenih obrana u međusobnu vezu, „da su optuženici I. S., J. Š. i I. S. počinili kaznena djela u okviru djelovanja kriminalne skupine kojoj su pripadali još i bivši optuženici Z. H., A. M., Đ. R. i I. G. Predmetni optuženici su kao članovi zločinačkog udruženja poduzimali određene radnje. Za istači je da su opt. Z. H., A. M.; Đ. R. i I. G. u cijelosti priznali počinjenje kaznenih djela koja im se stavljaju na teret, a upravo su oni, nadalje angažirali optuženike I. S., J. Š. i I. S.“ Pritom je u obrazloženju izostala bilo kakva raščlamba, kako objektivnih elemenata optuženicima na teret stavljenih kaznenih djela, tako i njihovog subjektivnog odnosna prema tim djelima, a obrane optuženika koji su ih iznosili nisu dovedene u vezu s ostalim izvedenim dokazima. Pri tome svakako treba primijetiti da se optuženici S. i Š. ne terete da su bili članovi zločinačkog udruženja, već se optužnicom terete za počinjenje kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. KZ/11., za koje su djelo i u izreci prvostupanjske presude proglašeni krivima pa je izreka pobijane presude proturječna njezinim razlozima.

11.3. Ovakvim obrazlaganjem presude u kojoj je prvostupanjski sud nekritički prepisao tekst obrazloženja optužnice, u obrazloženju pobijane presude nisu dani razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno nije jasno i nedvosmisleno obrazloženo iz kojih razloga proizlazi da je dokazano da je svaki od optuženika počinio kazneno djelo stavljeno mu na teret optužnicom Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje: USKOK) i to upravo na način kako je opisano u izreci pobijane presude. Dakle, prvostupanjski sud u obrazloženju prvostupanjske presude nije naveo iz čega proizlaze, kako objektivni, tako i subjektivni elementi bića kaznenih djela za koja su optuženici proglašeni krivima, a niti je naveo razloge, odnosno dokaze na temelju kojih je utvrdio da su optuženici S. i Š. počinjenim djelima pribavili imovinsku korist upravo u iznosima koji su pobijanom presudom oduzeti od njih.

11.4. Također je prvostupanjski sud ovakvim uopćenim obrazloženjem propustio dati ocjenu vjerodostojnosti izvedenih dokaza te ih dovesti u vezu s obranama optuženika, kao i dati ocjenu vjerodostojnosti iznesenih obrana, odnosno dati razloge zbog kojih utvrđuje da su optuženici počinili djela za koja su proglašeni krivima, dajući pritom razloge za svaki element terećenog kaznenog djela. Naime, optuženik S. u svojoj obrani ne osporava da je prevozio strane državljane, ali osporava da je znao da se radi o državljanima koji su ilegalno prešli državnu granicu te osporava da je to učinio iz koristoljublja, o čemu prvostupanjski sud uopće ne daje razloge.

11.5. Osim toga, prvostupanjski sud je na raspravi održanoj 22. listopada 2018. odbio dokazni prijedlog obrane optuženika da se na raspravi ispitaju kao svjedoci Z. H., A. M. i I. G., ukratko usmeno obrazloživši rješenje strankama, nakon čega je nastavio s raspravom te 30. listopada 2018. donio presudu, u čijem obrazloženju nije čak navedeno da su odbijeni dokazni prijedlozi obrane, a pogotovo nisu dani razlozi za odbijanje ispitivanja, po ocjeni ovog suda, svjedoka važnih za potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja.

I Kž-Us 129/2019-4

11.6. Također je prvostupanjski sud optuženiku S. (i optuženiku S. koji je u međuvremenu umro) kaznu zatvora od jedne godine na koju ga je osudio u izreci pobijane presude zamijenio radom za opće dobro, o kojoj zamjeni u obrazloženju nema nikakvih razloga, zbog čega se i u tom dijelu presuda ne može ispitati.

11.7. Stoga je u pobijanoj presudi počinjeno više oblika bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08-17 zbog kojih se ta presuda ne može ispitati, pri čemu su neke istaknute u podnesenim žalbama, a neke je ovaj sud utvrdio po službenoj dužnosti. Slijedom toga trebalo je, na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08-22, što prihvaćanjem žalbi optuženika I. S. i optuženika J. Š., a što po službenoj dužnosti, pobijanu presudu ukinuti, osim u dijelu u kojem je kazneni postupak obustavljen, na način kako je to navedeno u točki II. izreke ovog rješenja.

12. U odnosu na žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja koje u svojim žalbama ističu optuženici S. i Š., do otklanjanja bitne povrede odredaba kaznenog postupka zbog koje je pobijanja presuda ukinuta, preuranjeno je ocjenjivati osnovanost navedenih, kao i drugih navoda iz navedenih žalbi.

13. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno provesti sve raspoložive dokaze i donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku, vodeći računa o svemu na što je upozoren ovim rješenjem. Tu će odluku valjano i potpuno obrazložiti, vodeći računa i o Kaznenom zakonu kojeg primjenjuje na optuženike, odnosno obratit će pozornost prilikom navođenja Narodnih novina u kojima su objavljene izmjene i dopune zakona te će, ako smatra da postoje razlozi za primjenu izmjene i dopune zakona koja je na snagu stupila nakon počinjenja djela (kao što je to učinjeno u pobijanoj presudi), navesti razloge zbog čega primjenjuje zakon koji nije bio na snazi u vrijeme počinjenja djela. Ovdje svakako treba primijetiti da je primijenjen zakon koji je teži od onog koji je važio u vrijeme počinjenja djela, a što je na štetu optuženika.

Zagreb, 6. rujna 2022.

Predsjednik vijeća:

Damir Kos, v.r.