Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 31 Gž-35/2021-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja B. A. F. s prebivalištem u G. C., Republika G., OIB: …, zastupan po punomoćniku M. K., odvjetniku iz Z., protiv tuženika I. P. iz V., OIB: …, zastupan po punomoćnici Z. F., odvjetnici iz Đ., radi namirenja potraživanja iz založene stvari, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj P-11/2019-42 od 18. prosinca 2019. godine, ispravljeno rješenjem istog suda poslovni broj P-11/2019-46 od 7. veljače 2022. godine, dana 6. rujna 2022. godine

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj P-11/2019-42 od 18. prosinca 2019. godine, ispravljeno rješenjem istog suda poslovni broj P-11/2019-46 od 7. veljače 2022. godine.

II Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja od 18. prosinca 2019. godine, ispravljenog rješenjem istog suda od 7. veljače 2022. godine odlučeno je:

" I.Odbacuju se glavni i podredni tužbeni zahtjevi koji glase:

"1.Tuženik I. P. iz V., OIB: … dužan je trpjeti namirenje tražbine tužitelja i to B. A. F. s prebivalištem G. C., Republika G., OIB: … u iznosu od 34.008,89 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamate stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskih trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 47/08, 125/11, 78/15, dalje ZOO), a koje kamate teku od dana podnošenja tužbe, pa do isplate sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tuženika i to čkbr. 10485/184 u naravi kuća broj … u ulici …, površine 39 čhv u naravi gospodarske zgrade u ulici …, površine 82 čhv, u naravi dvor u ulici …, površine 179 čhv, sveukupno 300 čhv, upisano u zk.ul.br. 14158 k.o. V., uknjiženo pri Općinskom sudu u Koprivnici, te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene.

2. Tuženik I. P. iz V., OIB: … dužan je trpjeti namirenje tražbine tužitelja i to B. A. F. s prebivalištem u G. C., Republika G., OIB: … u iznosu od 4.451,15 EUR-a u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju Hrvatske Narodne banke na dan plaćanja zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamate stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskih trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 47/08, 125/11, 78/15, dalje ZOO), a koje kamate teku od dana podnošenja tužbe, pa do isplate sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tuženika i to čkbr. 10485/184 u naravi kuća broj … u ulici …, površine 39 čhv u naravi gospodarske zgrade u ulici …, površine 82 čhv, u naravi dvor u ulici …, površine 179 čhv, sveukupno 300 čhv, upisano u zk.ul.br. 14158 k.o. V., uknjiženo pri Općinskom sudu u Koprivnici, te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene."

II. Tužitelj B. A. F. s prebivalištem u G. C., Republika G., dužan je tuženiku I. P. iz V. naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 10.870,00 kn, u roku od 15 dana."

2. Protiv ovog rješenja žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud navodi da je između stranaka nesporno da su sada pokojni S. P. kao zajmoprimac i založni dužnik (korisnik zajma), te tuženik I. P. kao solidarni jamac (jamac), te tužitelj B. A. F. sklopili Ugovor o zajmu broj: … dana 12. ožujka 2012., te da je predmet ugovora bio zajam novčanog iznosa od 3.559,84 EUR-a, a koji novčani iznos je bio namijenjen za financiranje ulaganja u poslovne svrhe zajmoprimca.

5. Uvidom u potvrdu Javnog bilježnika S. T. iz V. od dana 12. ožujka 2012. utvrđuje se da je Ugovor o zajmu kao privatna isprava od 12. ožujka 2012. sastavljena po propisima javnobilježničkog akta.

6. Slijedom navedenog proizlazilo da tužitelj raspolaže s javnobilježničkom ispravom (Ugovorom o zajmu broj …), budući je Javni bilježnik konstatirao da je Ugovor sastavljen na način da su ispunjene bitne formalnosti propisane Zakonom o javnom bilježništvu. Iz navedenog proizlazi da ovjerena isprava od strane Javnog bilježnika S. T. ima snagu javnobilježničkog akta u smislu odredbe čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09.), a koji članak propisuje da je javnobilježnički akt ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obveznika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisila ovrha, a st. 2. istog članka propisuje da na temelju javnobilježničkog akta, na temelju kojeg je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretnini, može se neposredno tražiti ovrha na toj nekretnini radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelosti, ako je dužnik na to u tom aktu izričito pristao.

7. U tijeku postupka nije sporno da je tuženik tužitelju u svrhu osiguranja tužiteljevog potraživanja iz međusobnog Ugovora o zajmu kao zajmoprimac i založni dužnik, te I. P. kao solidarni jamac osigurao svoju tražbinu zalogom svoje nekretnine, a kako iz Ugovora proizlazi,a što su stranke potvrdile svojim potpisom da korisnik zajma i jamac prilikom sklapanja Ugovora predaju bjanko zadužnicu koja je solemizirana od korisnika zajma ili jamca, to tužitelj raspolaže s daljnjim instrumentom osiguranja plaćanja, a to je bjanko zadužnica.

8. Kako iz odredbe čl. 23. st. 4. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12 od 21. rujna 2020.), proizlazi da su između ostalih ovršne isprave – ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava, a s kojima tužitelj raspolaže, to on nema pravni interes za vođenje ove parnice u kojoj bi se odlučivalo o osnovanosti tužbenog zahtjeva, jer on već ima utvrđenu tražbinu u ovršnoj ispravi, a u kojoj su navedena sredstva osiguranja ukoliko pokojni S. P. i jamac ne bi vratili glavnu tražbinu do ugovorenog roka. Kako Ugovor o zajmu kao javnobilježnička isprava ima snagu Rješenja o ovrsi kojim se može pokrenuti postupak na založenoj nekretnini sada pokojnog zajmoprimca i izvršiti zapljenu tražbine po dužnikovim računima kod banaka, s obzirom na predanu bjanko zadužnicu kao ovršnu ispravu.

9. Sud nije ocjenjivao činjenice izvedene u tijeku postupka, budući je iz drugih razloga zahtjev tužitelja odbačen.

10. Slijedom navedenog sud je odbacio glavni i alternativni tužbeni zahtjev iz razloga što tužitelj nema pravni interes za vođenje ovog parničnog postupka, jer on može pokrenuti ovršni postupak, a kako su se stranke i suglasile u čl. 8. Ugovora o zajmu.

11. Pravilno je prvostupanjski sud odbacio tužbu tužitelja ali djelomično i iz drugih razloga.

12. Naime, sukladno čl. 54. st. 1. ZJP javnobilježnički akt je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu koje se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obveznika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarivanja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha a ugovor o zajmu sadrži sve te pretpostavke.

13. Po stavku 3. toga članka, na temelju javnobilježničkog akta, na temelju kojeg je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretnini, može se neposredno tražiti ovrha na toj nekretnini radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelosti, ako je dužnik na to u tom aktu pristao, a u navedenom ugovoru o zajmu dužnik je pristao.

14. Nadalje, po odredbi čl. 59. st. 1. ZJB, ako nisu u pitanju pravni poslovi iz čl. 53. tog zakona, sudionici u pravnom poslu, svi ili neki od njih, mogu isprave o pravnom poslu potvrditi kod javnog bilježnika, a upravo je to i učinjeno od strane S. P. (list 12 spisa), te potvrđena isprava ima snagu javnobilježničkog akta, ako je sastavljena po propisima čl. 54. tog zakona, a je, ima snagu i ovršnog javnobilježničkog akta, dakle, predstavlja ovršnu ispravu u smislu odredbe čl. 23. toč. 5. OZ.

15. Ovaj sud ukazuje na to da u vrijeme sastavljanja javnobilježničkog akta je bio na snazi Ovršni zakon (Narodne novine boj 139/10…112/12 – dalje: OZ) koji je u odredbi čl. 274. st. 1. propisivao da sporazum vjerovnika i dužnika koji po svom sadržaju podudara se sa sporazumom stranaka iz čl. 267. st. 1. tog zakona, o osiguranjima iz čl. 266. toč. 3. do 12. tog zakona, sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, izjednačen je po svom učinku sa zapisnikom iz čl. 267. st. 2. tog zakona ako sadrži izjavu dužnika da je suglasan da se radi osiguranja određene novčane tražbine vjerovnika na nekom predmetu osiguranja zasnuje založeno pravo upisan u javne upisnike propisane posebnim zapisnikom, a to je upravo ovdje slučaj.

16. Po odredbi čl. 276. st. 1. OZ na javnobilježničko osiguranje na odgovarajući način se primjenjuju odredbe čl. 266. do 273. tog zakona, osim odredbe st. 1. čl. 272. tog zakona o rješenju o osiguranju, što znači da u smislu odredbe čl. 267. st. 2. OZ javnobilježnički akt ima snagu sudske nagodbe.

17. Po odredbi čl. 333. st. 2. ZPP, prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta u zahtjevu o kojima je već pravomoćno odlučeno odbacit će tužbu pa je pravilno prvostupanjski sud tužbu i odbacio obzirom da se radi o zahtjevu o kojem je već prije prema posebnim propisima sklopljena nagodba koja ima svojstvo sudske nagodbe i koja je ovršna u smislu odredbe čl. 23. toč. 5. OZ (tako Rev-x-507/14-2 od 18. lipnja 2014. godine).

18. Navodi žalbe da tužitelj nije u mogućnosti ishoditi otpravak ugovora o zajmu s klauzulom ovršnosti temeljem kojeg bi eventualno podnio prijedlog za ovrhu protiv tuženika te da ugovor o zajmu potvrđen od strane javnog bilježnika ne sadrži klauzulu ovršnosti te da stoga nije ovršna isprava mogli bi biti pravno odlučni samo ukoliko bi se prihvatio stav prvostupanjskog suda o nedostatku pravnog interesa tužitelja za podnošenje tužbe, a ne u situaciji kako što je ova kada je prema posebnom propisu sklopljena nagodba koja ima svojstvo sudske nagodbe te utoliko nema procesnih pretpostavki za podnošenje tužbe.

19. Stoga, kako nisu učinjene one bitne povrede odredaba postupka na koje ukazuje žalba a niti one na koje pazi ovaj sud po službenoj dužnosti, a i materijalno pravo je pravilno je pravilno primijenjeno, to je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP odlučeno kao u izreci (točka I).

20. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. ZPP (točka II).

U Zagrebu, 6. rujna 2022. godine

Sudac:

Marijan Vugić, v.r.