Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj 79 Gž-1232/2022-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Bošković Majerović, kao predsjednice vijeća, Milene Frankić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Marije Zrilić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. M. iz D., OIB: …, protiv I-tuženika M. K. iz J., OIB: … i II- tuženika V. K. iz J., OIB: …, oboje zastupani po punomoćniku L. F., odvjetniku u P., radi predaje u posjed nekretnine, odlučujući o žalbi I-tuženika i II-tuženika protiv presude Općinskog suda u Požegi poslovni broj P-19/2020-19 od 28. ožujka 2022., u sjednici vijeće održanoj dana 6. rujna 2022.

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se žalba I-tuženika M. K. i II-tuženika V. K., kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Požegi poslovni broj P-19/2020-19 od 28. ožujka 2022. pod toč. I. i II. izreke presude, te pod toč. III. izreke presude kojim je prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u iznosu od 950,00 kn/126,09 Eur[1] sa zateznim kamatama.

    II. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Požegi poslovni broj P-19/2020- 19 od 28. ožujka 2022. pod toč. III. izreke presude kojim je prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u iznosu od 6.271,75 kn/832,40 Eur sa zateznim kamatama, i u tom dijelu zahtjev tužitelja odbija.

    III. Odbija se zahtjev I i II-tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

    I. Nalaže se I-tuženiku M. K. iz J., OIB: … da tužitelju I. M. iz D., OIB: … preda u posjed dio nekretnine katastarske oznake k. č. br 120, zemljišnoknjižnog opisa đ. voćnjak, koja nekretnina je upisana u zemljišnoknjižnom ulošku broj 131 zemljišne knjige koju zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Požegi vodi za katastarsku općinu S. i to u površini od 1728 m2 koju površinu daje udaljenost od točke 110 do točke 3, udaljenost od točke 3 do točke 5, udaljenost od točke 5 do točke 109 i udaljenost od točke 109 do točke 110, onako kako je označeno na skici izmjere mjerničkog vještaka T. K. iz P. od dana 21. listopada 2021., koja skica predstavlja sastavni dio ove presude, u roku od petnaest (15) dana od dana donošenja ove presude.

    II. Nalaže se II-tuženiku V. K. iz J., OIB: … da tužitelju I. M. iz D., OIB: … preda u posjed dio nekretnine katastarske oznake k. č. br 120, zemljišnoknjižnog opisa đ. voćnjak, koja nekretnina je upisana u zemljišnoknjižnom ulošku broj 131 zemljišne knjige koju zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Požegi vodi za katastarsku općinu S. i to u površini od 482 m2 koju površinu daje udaljenost od točke 107 do točke 5, udaljenost od točke 5 do točke 105, udaljenost od točke 105 do točke 107, kao i površinu od 180 m2 koju površinu daje udaljenost od točke 102 do točke 12, udaljenost od točke 12 do točke 13, udaljenost od točke 13 do točke 102 onako kako je označeno na skici izmjere mjerničkog vještaka T. K. iz P. od dana 21. listopada 2021., koja skica predstavlja sastavni dio ove presude, u roku od petnaest (15) dana od dana donošenja ove presude-2-Poslovni broj 18. P-19/2020-

    III. Nalaže se I-tuženiku M. K. i II-tuženiku V. K. da tužitelju I. M. solidarno naknade trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 7.221,75 kuna zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena u roku od petnaest (15) dana.

    2. Protiv navedene presude žale se I-tuženik i II-tuženik zbog svih žalbenih razloga čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08 i 123/08-dalje: ZPP), uz prijedlog da se navodi žalbe prihvate kao osnovani, pobijana presuda preinači, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

    3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava žalbene navode I-tuženika i II-tuženika i predlaže žalbu odbiti.

    4. Žalba je djelomično osnovana.

    5. Sud prvog stupnja, ocjenom iskaza tužitelja i II-tuženika, te neposrednim opažanjem prilikom očevida na licu mjesta, uvažavajući rezultate geodetskog vještačenja nalazi utvrđenim slijedeće odlučne činjenice:

    -da je kč. br. 120 u vlasništvu tužitelja zatravljena pokošena livada, da je kč. br. 110 u vlasništvu I-tuženika u naravi pokošeno strnište i u istočnom dijelu i u južnom dijelu u kojemu međaši sa kč. br. 120., a da su kč. br. 115,116,117 i 124 u vlasništvu II-tuženika u naravi kukuruz koji je djelomično zasađen i na kč. br. 120 kada se pokaže mapna međa

    -da su sporni dijelovi kč. br. 120 k.o. S. označeni na skici izmjere žutom i narančastom bojom

    -da je u odnosu na dio kč. br 120 u vlasništvu tužitelja označen narančastom bojom u površini od 1728 m2 koju površinu daje udaljenost od točke 110 do točke 3, udaljenost od točke 3 do točke 5, udaljenost od točke 5 do točke 109 i udaljenost od točke 109 do točke 110, opisani dio nekretnine u posjedu I-tuženika,

    -da navedeno proizlazi z nalaza i mišljenja geodetskog vještaka jer se na to dijelu kč. br. 120 nalazi strnište, kao što se strnište proteže duž kč. br. 110 u vlasništvu I-tuženika

    -da je očevidom na licu mjesta utvrđeno neposrednim opažanjem da se strnište proteže neprekinuto cijelom česticom I-tuženika (kč. br. 110) i dijelom čestice tužitelja (kč. br. 120) bez jasno vidljive oznake međe između njih, da je kč. br. 110 i to istočna i južna strana koja graniči sa kč. br. 120 strnište, dok je kč. br. 120 u naravi pokošena, a samo u spornom dijelu kč. br. 120 označenom narančastom bojom radi se o strništu, tako da na terenu ovaj dio čini cjelinu obzirom na vrstu uporabe (strnište) sa kč. br. 110 za koju je nesporno utvrđeno da obrađuje I-tuženik, što vidljivo iz skice izmjere i snimke ARKOD preglednika iz 2020. godine iz koje se uočava da je obrada poljoprivrednog zemljišta s obzirom na vrstu uporabe na kč. br. 110 ista kao na spornom dijelu kčbr. 120 koja tvori jednu cjelinu bez znakova granice međe

    -da je uspoređivanjem snimke sa skicom izmjere razvidno da se u vrijeme podnošenja tužbe se radilo o većoj površini koja čini cjelinu, što potvrđuje navode tužitelja saslušanog u svrhu dokazivanja, koji je između ostalog iskazao da je vidio I- tuženika da obrađuje sporni dio kč. br. 120, te da je u vrijeme podnošenja tužbe uživao i veću površinu ali se u međuvremenu djelomično povukao

    -da je mjernički vještak u skici izmjere narančasti dio označio kao uživanje od strane nepoznatog počinitelja prema kazivanju I-tuženika na terenu, no I-tuženik je na terenu samo otprilike pokazao svoj posjed u spornom dijelu i nije se izjasnio kako zna do kud može ići u južnom dijelu svoje kč. br. 110 prilikom obrade obzirom na terenu nema jasne granice niti prirodnih međašnih oznaka, a navedenu okolnost nije bilo moguće utvrditi niti saslušanjem I-tuženika jer se nije odazvao pozivu suda radi saslušanja

    -da nije bilo odlučno utvrditi tko uživa nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, kč. br. 113 i 114, jer one u svom istočnom dijelu također međaše sa kč. br 120 (iako tužitelj navodi da je vidio I-tuženika da ih obrađuje, a II-tuženik je u svom iskazu naveo da vjerojatno ove nekretnine obrađuje I-tuženik s osnova zakupa poljoprivrednog zemljišta) jer je nesporno da se I-tuženikova kč. br. 110 u južnom dijelu nastavlja na kč. br. 120 bez ikakvih međašnih znakova i prirodnih oznaka a iste su poljoprivredne kulture (strnište) iz čega sud zaključuje obzirom da čine cjelinu na terenu i iskaz tužitelja da je vidio I-tuženika da obrađuje spornu površinu, da sporni dio kč. br. 120 u posjedu ima I-tuženik, a to proizlazi i iz ostalih izvedenih dokaza -da se dio kč. br. 120 označen žutom bojom površini od 482 m2 nalazi u posjedu II-tuženika, što proizlazi iz provedenih dokaza ali i iskaza samog II-tuženika saslušanog u svrhu dokazivanja (II-tuženik je iskazao da nije znao među, pa je slučajno izravnao i poorao sporni dio i posadio kukuruz 2021), kao i neposrednim opažanjem prilikom očevida na licu mjesta

    6. Slijedom iznesenih utvrđenja, primjenom odredbi čl. 161. i 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14-dalje: ZVDSP) sud prihvaća zahtjev tužitelja i odlučuje kao u izreci.

    7. I-tuženik i II tuženik osporavaju pravilnost pobijane presude u bitnom navodeći da ne posjeduju niti su posjedovali bilo koji dio tužiteljeve nekretnine niti ograničavali tužitelja da pristupi na sporni dio nekretnine na način da bi mu zabranili pristup, ograđivali sporni dio nekretnine ili na drugi način uspostavili faktičnu vlast glede spornog dijele tužiteljeve nekretnine, a poglavito da bi I-tuženik držao bilo koji dio nekretnine u posjedu odnosno istu obrađivao. Osim toga smatraju da je u

    . ZVDSP konkretnom slučaju odnos stranaka trebalo prosuđivati kroz odredbu čl. 158 prema obvezno pravnim pravilima o stjecanju priraštaja. Stoga smatraju da je pobijana presuda rezultata pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, kao i da presuda ima nedostatak zbog kojih se ne može ispitati, zato što o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika, čime ukazuju na bitnu povredu parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

    8. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji joj je prethodio ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje povrede ovaj sud temeljem čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

    9. Protivno žalbenim navodima pobijana odluka nije zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju upire žalba, jer sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a razlozi koje sud smatra odlučnim za presuđenje nisu u protivnosti s utvrđenim činjeničnim stanjem. U obrazloženju pobijane odluke sud je izložio zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile, koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, koje je dokaze izvodio, te kako ih je ocijenio, a posebno je naveo koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o osnovanost zahtjeva tužitelja.

    10. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja jer je sud prvog stupnja, bitne činjenice o kojim ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva analizirao i ocijenio na način propisan odredbom čl. 8. ZPP. Za svoja činjenična utvrđenja i pravne zaključke je naveo iscrpne, jasne i prihvatljive razloge, koje prihvaća i ovaj sud i koji žalbenim navodima I-tuženika i II-tuženika nisu dovedeni u sumnju.

    11. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je predaja u posjed nekretnina pobliže opisanih u izreci presude. Tužbeni zahtjev je utemeljen na tvrdnji da je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine kč.br. 120. upisane u zk. ul. 131 k.o. S., a da se I-tuženik i II- tuženik nalaze u posjedu dijela nekretnine, pobliže opisanih u toč.I. i II. izreke, bez pravnog osnova.

    12. Temeljem odredbe čl. 161. st. 1. ZVDSP vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. Temeljem odredbe čl. 162. st. 1. ZVDSP, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

    13. Da je tužitelj vlasnik kčbr. 120 Đ. voćnjak površine 17558 m2 upisane u zk. ul. 131 k.o. S., a da su I-tuženik i II-tuženik vlasnici susjednih nekretnina i to I-tuženik kčbr. 110 upisane u zk. ul. br. 38 i kčbr. 112 upisane u zk. ul. 177, sve k.o. S., a II- tuženik kčbr. 115 upisane u zk. ul. br. 26, kčbr. 116 i kčbr. 117 upisane u zk. ul. br. 42 i kčbr. 124 upisane u zk. ul. br. 151 sve k.o. S., a koje graniče s nekretninom tužitelja, među stranka tijekom postupka nije bilo sporno

    14. Identifikacija nekretnina tužitelja i I-tuženika i II-tuženika u naravi, položaj i opis predmetne nekretnine kčbr. 120 upisane u zk. ul. 131 k.o. S., za koju tužitelj tvrdi da se nalazi u posjedu I-tuženika i II- tuženika utvrđena je nalazom i mišljenjem vještaka (na koji stranke nisu imale primjedbi) i sastavni je dio presude suda prvoga stupnja.

    15. O osnovanosti tužbenog zahtjeva sud prvog stupnja odlučuje, prije svega, ocjenom izvedenih dokaza primjenom čl. 8. ZPP, te primjenom pravila o teretu dokazivanja, koja podrazumijevaju da svaka stranka snosi teret dokazivanja onih činjenica koje je iznijela i koje joj idu u prilog u smislu materijalnog prava.

    16. Iz navoda tužitelja i utvrđenih činjenica proizlazi da I-tuženik i II-tuženik drže u posjedu i bez pravne osnove, dijelove nekretnine kč. br. 120 upisane u zk. ul. 131 k.o. S., pobliže opisanih i označenih u skici izmjere vještaka T. K. od 21. listopada 2021., koja čini sastavni dio presude.

    17. Pravilno je sud prvog stupnja, cijeneći utvrđenja na očevidu na licu mjesta, nalaz i mišljenja vještaka, snimke ARKOD preglednika iz 2020., iskaz tužitelja i II-tuženika, zaključio da se I-tuženik nalazi u posjedu dijela kčbr. 120. upisane u zk. ul. 131 k.o. S. pobliže opisanog pod toč. I. izreke presude, a za što je dao jasne i argumentirane razloge koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja. Stoga se suprotni žalbeni navodi I- tuženika da se ne nalazi u posjedu opisanog dijela nekretnine pod toč. I. izreke (već eventualno neka druga osoba, koja obrađuje nekretnine kč.br. 113. i 114 k.o. S.), i da istu ni na koji način ne obrađuje ne mogu prihvatiti.

    18. Očevidom na licu mjesta, utvrđenjima iz nalaza i mišljenja vještaka, a poglavito iskazom II-tuženika utvrđeno je da se II-tuženik nalazi u posjedu opisanog dijela nekretnine pod toč.II. izreke, a navedeno utvrđenje II-tuženik žalbom određeno ne spori.

    19. Posjed zemljišta podrazumijeva vršenje faktične vlasti nad zemljištem i poduzimanje određenih radnji i posjedovnih čina, što u odnosu na sporno poljoprivredno zemljište, između ostalog znači obradu zemljišta poljoprivrednom mehanizacijom i uzgoj određene poljoprivredne kulture tijekom poljoprivredne sezone, te ubiranje ostvarenih plodova. Tako se o oduzimanju posjeda govori kada je u potpunosti prestala svaka faktična vlast dosadašnjeg posjednika na stvari.

    20. To što se I-tuženik i II-tuženik nalaze u neovlaštenom posjedu dijela nekretnine vlasništvo tužitelja pobliže opisanih pod toč. I i II. izreke, čemu se tužitelj, kao vlasnik protivi (što dokazuje i podnošenje ove tužbe) ukazuje da mu je posjed predmetne nekretnine oduzet, pa drugačije pravno stajalište I-tuženika i II-tuženika, glede oduzimanja posjeda nije moguće prihvatiti.

    21. U konkretnom slučaju radi o pravoj vlasničkoj tužbi (rei vindicatio) radi čega nema mjesta primjeni odredbe čl. 158. ZVDSP o stjecanju prava vlasništva priraštajem, kako to pogrešno smatraju I-tuženik i II-tuženik.

    22. Polazeći od iznesenog, odluka suda prvog stupnja kojom je tužbeni zahtjev prihvaćen zakonita je u smislu odredbi čl. 161. i čl. 162. ZVDSP.

    23. Stoga je, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno kao pod toč. I izreke ove presude.

    24. U odnosu na odluku o troškovima postupka žalba I i II tuženika je djelomično osnovana. Naime, prema odredbi čl. 164. ZPP, o naknadi troškova sud odlučuje na određen zahtjev stranke, a stranka je dužna u zahtjevu određeno navesti troškove za koje traži naknadu. Zahtjev za naknadu troškova je stranka dužna staviti najkasnije do završetka raspravljanja koje prethodi odlučivanju o troškovima.

    25. Dakle, stranke su bile dužne do zaključenja glavne rasprave određeno navesti za koje radnje i u kojoj visini potražuju nadoknadu parničnog troška. Iz sadržaja spisa proizlazi da je na glavnoj raspravi održanom dana 11. veljače 2022. na kojoj je zaključena rasprava tužitelj zatražio naknadu troškova postupka pri čemu je troškovnik koji sadrži specifikaciju zahtjeva po svakoj pojedinoj radnji, odnosno vrsti naknade, odnosno nagrade dostavio naknadno, dana 14. veljače 2022. (list 66 spisa).

    26. Imajući u vidu da je prema čl. 164. st. 3. ZPP zahtjev za naknadu troškova stranka dužna staviti najkasnije do završetka raspravljanja koje je prethodilo odlučivanju o troškovima, tužitelju je valjalo priznati samo trošak sastava tužbe u iznosu od 750,00 kn, te trošak sudske pristojbe u iznosu od 200,00 kn, dakle ukupno iznos od 950,00 kn, koje troškove je tužitelj zatražio već u tužbi, a u preostalom dijelu zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 6.271,75 kn zahtjev tužitelja odbiti.

    27. Slijedom iznesenog, za iznos od 950,00 kn odluku o troškovima postupka valjalo je potvrditi, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, a primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP preinačiti i preostali dio zahtjeva tužitelja za iznos od 6.271,75 kn. odbiti, te odlučiti kao pod toč. I. i II. izreke presude.

    28. I i II-tuženicima ne pripada pravo na naknadu troškova žalbenog postupka jer su sa žalbom uspjeli samo u odnosu na troškove postupka (čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 35. st. 2. ZPP).

    U Zagrebu 6. rujna 2022.

    Predsjednica vijeća;

    Gordana Bošković Majerović, v.r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.