REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 9 Kžzd-115/2022-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca za mladež Jasne Smiljanić, kao predsjednice vijeća te Marijana Garca i Mirjane Rigljan, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Kornelije Mandić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog V. R. zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – povredom dužnosti uzdržavanja iz članka 172. stavka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesene protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj: Kzd- 53/2016-71. od 14. ožujka 2022., u sjednici vijeća, održanoj 6. rujna 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, a povodom te žalbe i po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu, broj: Kzd-53/2016-71. od 14. ožujka 2022., optuženi V. R. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – povredom dužnosti uzdržavanja iz članka 172. stavka 2. KZ/11., činjenično opisano u izreci pobijane presude te ja na temelju članka 172. stavka 2. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, a na temelju članka 56. KZ/11. izrečena je uvjetna osuda s tim da se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko isti u roku od 1 (jedne) godine po pravomoćnosti presude ne počini koje novo kazneno djelo.
2. Na temelju članka 158. stavka 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje u tekstu: ZKP/08.) optuženi V. R. dužan je na ime imovinsko-pravnog zahtjeva naknaditi oštećenoj Republici Hrvatskoj iznos od 19.788,37 kuna.
3. Na temelju članka 148. stavka 1., u vezi sa člankom 145. stavka 2. točka 1. i 6. ZKP/08., optuženi V. R. dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 4.000,00 kuna (četiritisućekuna) od čega iznos od 3.600,00 kuna (tritisućešestokuna) predstavlja troškove knjigovodstveno-financijskog vještačenja sačinjenog po stalnom sudskom vještaku za knjigovodstvo i financije M. T., dok iznos od 400,00 (četiristo) kuna predstavlja paušalni trošak.
4. Žalbu protiv presude pravodobno je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
5. Odgovor na žalbu nije podnesen.
6. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu vratilo je predmet na daljnji postupak (članak 474. stavka 1. ZKP/08.)
7. Žalba državnog odvjetnika je osnovana, a ovaj sud ispitujući pobijanu presudu povodom te žalbe po službenoj dužnosti utvrdio je daljnje povrede odredaba kaznenog postupka na koje žalitelj ne upire.
8. U pravu je državni odvjetnik kada u žalbi navodi da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 9. i 11. ZKP/08., jer je optužba prekoračena, izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima presude, presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni nejasni su i međusobno proturječni.
9. Prvenstveno je za istaknuti da se presuda može odnositi samo na osobu koja je optužena i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u podnesenoj ili na raspravi izmijenjenoj ili proširenoj optužnici. U konkretnom slučaju optuženiku je stavljeno na teret kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja iz članak 172. stavka 1. i 2. KZ/11., kako je to označeno u samoj podignutoj optužnici. Međutim, tijekom rasprave državni odvjetnik je 9. studenog 2020. mijenjao činjenični opis optužnice na način da je u prvom retku umjesto datuma „13. ožujka 2015. godine“, trebalo stajati riječi „tijekom 2017. iznos od 3.000,00 kuna te tijekom 2020 iznos od 35.000,00 kuna, dok je u ovršnom postupku od njega ovršen iznos od 4.714,30 kuna“ te u posljednjem retku umjesto iznosa „17.500,00 kuna“, treba stajati „iznos od 8.285,70 kuna“. Činjenični opis mijenjao je i na raspravi održanoj 25. siječnja 2021., na način da je u šestom retku iza riječi sposoban, trebalo stajati „izuzev što joj je na račun uplatio tisuću kuna, a na ruke 15 tisuća kuna, dok je od njega ovršeno 31.339,40 kuna, čime je u navedenom razdoblju oštetio dijete F. R. za iznos od 5.160,57 kuna“, što znači da su od strane državnog odvjetnika učinjene znatne izmjene koje se odnose na odlučne činjenice. Ove izmjene prvostupanjski sud je uvrstio u činjenični opis izreke pobijane presude na način da ih je samo dodao jednu iza druge, zatim je optuženika proglasio krivim za navedeno djelo, a o tim izmjenama presuda ne sadrži bilo kakvo obrazloženje, već samo na početku obrazloženja citira podnesenu optužnicu od strane državnog odvjetnika ali ne i te izmjene s rasprave. Na taj način optužbu je prekoračio, a obrazloženje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, kao to opravdano u žalbi ističe državni odvjetnik, čime je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 9. i 11. ZKP/08.
10. Nadalje, osnovano u žalbi državni odvjetnik ističe da je prvostupanjski sud ostvario povredu iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. iz razloga što iz činjeničnog opisa izreke pobijane presude ne može na jasan način razabrati uloga i radnje činjenja i nečinjenja optuženika s obzirom da su navedeni različiti novčani iznosi na ime uzdržavanja dani na ruke majke i zakonske zastupnice djeteta J. T., različite novčane iznose o uplati na njen račun, različite novčane iznose koji su naplaćeni u ovršnom postupku, u konačnici i različite iznose za koji je maloljetni F. oštećen, a koji mu nije ni dosuđen. Isto tako, u obrazloženju presude nigdje se ne navode točni iznosi koje je optuženik platio, za koji iznos je ovršen, koji iznos je još dužan platiti majci i zakonskoj zastupnici djeteta, a koji iznos Republici Hrvatskoj na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva, pri tome nije dao bilo kakve razloge, kako je i na koji način došao do tih istaknutih iznosa u činjeničnom opisu pobijane presude. Na taj način izreka presude ne samo da je nerazumljiva, već proturječna sama sebi i razlozima presude, a razlozi koji su izneseni u presudi, u potpunosti su nejasni i u znatnoj mjeri proturječni.
11. Osim toga, a ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u smislu članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08., ovaj sud je utvrdio da postoji proturječje u samoj izreci pobijane presude, između činjeničnog opisa djela i odluka o imovinskopravnim zahtjevima, s obzirom da je u činjeničnom opisu kaznenog djela navedeno da je maloljetno dijete F. oštećeno za različite iznose, a postavljeni imovinskopravni zahtjev nije mu ni dosuđen. U pogledu dosuđenog imovinskopravnog zahtjeva Republici Hrvatskoj, nema bilo kakvih razloga na temelju kojih dokaza je dosuđen, jer odluke o dosuđenom ili ne dosuđenom zahtjevu mora biti detaljno obrazložena, što prvostupanjski sud propušta učiniti, a sve je to dovelo do nejasnoća i nerazumljivosti. Ostalo je i nejasno, na kojim dokazima i na temelju kojih činjenica prvostupanjski sud utvrđuje krivnju optuženika, pri čemu su izostali bilo kakvi razlozi na temelju kojih je zaključio da su se u njegovom postupanju odnosno ne postupanju, stekla sva obilježja kaznenog djela za koje je proglašen krivim pa je prvostupanjski sud i na taj način ostvario bitnu povredu iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.
12. Budući je prvostupanjski sud ostvario citirane bitne povrede odredaba kaznenog postupka, valjalo je prihvaćanjem žalbe ali i po službenoj dužnosti pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
13. Kako je žalba državnog odvjetnika podnesena iz drugih žalbenih osnova, za sada su one bespredmetne.
14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud izvest će sve potrebne dokaze i po potrebi nove, potom će ih cijeniti pojedinačno i međusobnoj povezanosti, donijeti novu i zakonitu odluku, na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, vodeći računa o svim navodima iz ove odluke, koju će valjano obrazložiti i pri tome otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovim rješenjem.
15. S obzirom na izneseno, na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci rješenja.
Predsjednica vijeća:
Jasna Smiljanić, v.r.
