REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: 1 Pn-915/2019-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, po sucu ovog suda Željki Bajzek u parničnom predmetu 1.tužiteljice A. B., OIB: ... i 2.tužiteljice N. M., OIB: ..., obje iz Sv. I. Z., . . . i obje zastupane po Z. G., odvj. iz Z, ..., protiv tuž. Grad Sv. i I. Z., ..., OIB: ..., zastupan po R. P., odvj. iz Z., Lj. ... radi naknade štete, nakon provedene javne i glavne rasprave zaključene dana 15. lipnja 2022. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 5. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e

I

Nalaže se tuž. Gradu Sv. i I. Z., Sv. I. Z., ... da prvotužiteljici A. B. i drugotužiteljici N. M. obje iz Sv. I. Z., ... solidarno isplati iznos od 325.500,00 kuna (43.201,27 eura) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena koju kamatu utvrđuje Hrvatska narodna banka, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Gradu Sv. I. Z. , Sv. I. Z., ... prvotužiteljici A. B. i drugožiteljici N. M. obje iz Sv. I. Z., ..., solidarno nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 110.937,50 kuna (14.723,94 eura[1] ) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena koju kamatu utvrđuje Hrvatska narodna banka, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljice su podnijele tužbu radi naknade štete koja je nastala na njihovoj stambenoj kući na adresi Sv. I. Z., ..., sagrađene na kč.br. ... površine 3640 m2 upisane u zk.ul. ... k.o. Z., a za štetu tvrde da je nastala nakon izvođenja radova na sanaciji ... čiji je naručitelj i investitor bio tuž. te je prilikom radova na proširenju ulice zatvorena odvodna ulična graba u koju su se slijevale okolne oborinske vode i izrađen je nogostup. Otpadne i oborinske vode iz kuće tužiteljica slijevale su se u reviziono okno ispred kuće, a koje je bilo spojeno na staru kanalizacijsku mrežu.

2. Tužiteljice nadalje tvrde da su nakon sanacije osjećale neugodan miris u prizemlju kuće a zatim se pojavila vlaga i plijesan a tek 2012. godine u jesen došlo je do postupnog potopa prizemlja kuće u koju je voda doticala kroz zidove, temeljem podne obloge, tako da se visina vode penjala i do jedan metar. Osim toga i cijelo dvorište je bilo pod vodom za oko 0,50 metara, a slijevala se je voda iz žljebova i po fasadi žbuke jer je okomiti žljebovi nisu mogli primati. Tužiteljice potražuju štetu u visini od 325.500,00 kn.

3. Tuž. u svom odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, ističe prigovor zastare kao i činjenicu da bi radovi na gradnji županijske ceste broj 3278 koja je rekonstruirana 2009. bila u uzročnoj vezi sa štetom na kući tužiteljica koja je nastala 2012. odnosno 2013. Tuž. smatra da su tužiteljice same odgovorne za nastanak štete budući su dale suglasnost za priključivanje sanitarne odnosno drenažne odvodnje na novu kanalizaciju.

4. Tužiteljice su tijekom postupka isticale da nisu krive za štetu te da istoj nisu doprinijele ni na koji način budući da je do iste došlo isključivo zbog nestručnog i neodgovornog propusta tuž. na izvođenju radova tj. zacijevljenju otvorenog jarka uz njihovu kuću. Nakon tih radova fekalni i oborinski sustav odvodnje koji je prije toga besprijekorno funkcionirao preko 25 godina više nije funkcionirao i fekalne i oborinske vode iz njihove kuće bile su spojene u sabirnu šahtu koja se nalazila ispred kuće a zatim su odvodnom cijevi preko ceste ... bile spojene na javnu kanalizacijsku mrežu koja se nalazila sa suprotne strane kuće na dubini od oko 2,50 metara zbog čega je sustav besprijekorno funkcionirao. Osporavaju da su samovoljno izvršile priključenje na novu kanalizaciju već tvrde da su se tome izričito protivile.

Tvrde da je spajanje na novu kanalizaciju sprovedeno krajnje nestručno na način da je tuženik onesposobio rad starog šahta u koju su iz kuće bile spojene cijevi za fekalnu i oborinsku vodu na način da cijevi za oborinsku vodu su u cijelosti zatvorene a cijev za fekalnu vodu dijelom oštećenu spojio sa novom cijevi u kanalu koja je ugrađena na višem nivou tako da fekalije nisu mogle uzbrdo oticati već su se vraćale natrag i natapale tlo ispred njihove kuće, temelje i zidove dok jednog dana nije izbilo na površinu i poplavilo cijelo prizemlje.

5. Oštećenja na objektu tužiteljica priznao je i sam tuž. i pristupio sanaciji o svojem trošku, a koju sanaciju je izvršila tvrtka V. koja je prilikom sanacije izgradila novu septičku jamu, postojeću stavila izvan funkcije. Nakon toga je u dvorištu iskopan dugački duboki kanal u kojeg su postavljene kanalizacijske cijevi i sve je spojeno na novi kanalizacijski šaht na pločniku, ali zbog većeg nivoa kanalizacije u odnosu na ugrađene drenažne cijevi koje su ugrađene još 2000. oko kuće tužiteljica, iste su ostale izvan funkcije zbog nižeg nivoa te u tom dijelu tek slijedi sanacija, a zbog čega tužiteljice stalno trpe štetu koju će morati popraviti o svom trošku.

6. U tijeku dokaznog postupka sud je saslušao tužiteljice, svjedoke: V. Ž., D. V., Z. B., proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje građevinskog vještaka Ž. Ž., saslušao Ž. Ž., izvršio uvidu izvadak iz zemljišnih knjiga, katastarskog plana, nalaz i mišljenje vještaka I.Č., D. G., kao i ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

7. U tijeku postupka sporno je da li je nastala šteta tužiteljicama po obimu barem i djelomično iz razdoblja prije utuženog štetnog događaja kao posljedica plavljenja dvorišta i kuće uslijed slabog protoka oborinskih voda radi krivog proračuna promjera cijevi kod gradnje županijske ceste od Sv. I. Z. prema Sv. H. u ... kod raskršća sa ... ili cjelokupna šteta potiče iz štetnog događaja.

8. U slučaju da je šteta nastala iz više štetnih radnji kao uzrok uzima se ona radnja koja je štetnom događaju najbliža i za određeni štetni događaj tipična, a uzročna veza koja treba postojati između štetne radnje i štete mora biti neprekinuta.

9. Provedenim očevidom na licu mjesta, kao i iz nalaza i mišljenja vještaka Ž.Ž. uzrok štete je povezan sa rekonstrukcijom ... i javne kanalizacije. Kuća tužiteljica nakon rekonstrukcije našla se je na nižoj visinskoj koti za oko 60 cm. Na javnu kanalizaciju izvedeni su kućni priključci oborinske i sanitarne odvodnje, bez pravovaljane tehničke dokumentacije, bez propisanih visina i nagiba razvoda iako je kako tvrdi vještak prema ugovorima o obavljanju komunalne djelatnosti, koji ugovor je tuženik sklopio sa tvrtkom T. I. d.o.o. izvoditelj bio dužan ishoditi.

10. U svom dopunskom očitovanju vještak Ž. Ž. se je decidirano izjasnio da je svoj nalaz i mišljenje kao i dopunu dao na temelju očevida na licu mjesta, te je visinu štete procijenio isključivo prema utuženom štetnom događaju a koja šteta je nastala nakon radova na zacijevljenju potoka te radova na prespajanju kanalizacije koje radove je izvodio tuž.

11. Prema vještaku je vidljivo da su radovi učinjeni s više propusta između ostalog došlo je i do betoniranja odvodne cijevi ostacima betona i daskama zbog čega oborinska i fekalna odvodnja iz kuće tužiteljica nije mogla funkcionirati te je došlo do povrata odvodnih voda koje su uzrokovale oštećenja na kući tužiteljica. Također je nakon izvedenih radova na ostavi cijevi i podizanja visine pločnika za 60 cm došlo do povećanog slijevanja oborinskih voda u dvorište i kuću tužiteljica te je po vještaku na taj način kuća ostala u depresiji kao najniža točka i nakon većih oborinskih voda se sa pločnika slijevaju direktno u dvorište tužiteljice. Također prilikom radova na postavi cijevi koje idu od revizionog okna kuće tužiteljica u odvodnu cijev sa sjeverne strane ..., dio cijevi je zamijenjen rebrastom plastičnom cijevi, što je protivno pravilima struke te je tvrtka V. d.o.o. provela snimanje te cijevi, što se vidi na strani 2014 spisa. Iz snimke je vidljivo da je ugrađena rebrasta plastična cijev ta da ta cijev ne prati nagib cijevi iz revizionog okna već ima nagib u suprotnom smjeru, što je protivno pravilima struke i uzrokuje vraćanje voda preko revizionog okna i odvodnih cijevi do instalacije u kući tužiteljica, što dodatno uzrokuje oštećenje zidova i podova nekretnine.

12. Iz svega navedenog, vještak zaključuje da su navedeni radovi uzrok nastalih oštećenja koje je vještak prikazao u troškovniku svom osnovnom nalazu na stranicama 7 do 9 nalaza.

13. Odgovarajući na pitanja da je prilikom očevida 2016. zatražio da mu tužiteljice pokažu prethodna oštećenja koja su u svemu tome nastala od izlijevanja potoka, ali su mu one na to odgovorile da se radilo o manjim oštećenjima koja su sanirana. Na dijelu kolnog ulaza u nekretninu tužiteljica nema uličnog slivnika iako je to najniža točka, a u dvorištu postoji jedna rešetka koja ne može pokupiti i odvesti svu slivnu vodu koja u trenutku jačih oborina poplavi dvorište, a pogotovo zbog toga što je podvodna cijev kanalizacije rebrasta u kontra padu te se taj dio vode koji bi mogao biti odveden, vrati natrag kroz odvodnu kanalizaciju u kući tužiteljica. Na stranici 18 gornja fotografija pokazuje u kakvoj je depresiji ostala nekretnina tužiteljica nakon izvedenih radova jer je nivo dvorišta sada gotovo pola metra ispod ravnine pločnika ceste.

14. Dakle, prema vještaku postoji uzročno- posljedična sveza između radova tuženika i štete na objektu tužiteljica. Dakle, kao uzrok je radnja koja je štetnom događaju najbliža, a to je izvođenje radova tuž. i uzročna veza postoji između štetne radnje, a to je ovdje izvođenje radova tuž. i štete i ta je radnja prema ocjeni suda neprekinuta.

15. Naime, u tijeku postupka nije dokazano da bi šteta tužiteljicama po obimu barem i djelomično potjecala iz razdoblja prije utuženog štetnog događaja već prema vještaku se ista vezuje uz štetni događaj.

16. Točno je da spisu prileže dopisi tužiteljica kojima 2004. godine obavještavaju nadležni organ o poplavama te se spominje šteta, no iz tih dopisa ne proizlazi da se radi o šteti i poplavi objekta tužiteljice, već se je u tom času moglo raditi samo o poplavi dvorišta, a tuž. u tijeku postupka nije dokaza da je tijekom 2004. bilo štete na kući tužiteljica, a teret dokazivanja je u konkretnom slučaju na tuženiku.

17. Kako vještak isključivo visinu štete vezuje za štetni događaj, a sada pokojna tužiteljica M. B. u svom iskazu navodi da je tijekom 2012. došlo do poplave u prizemlju kuće, a tužba je podnesena 8. siječnja 2014., to je prigovor zastare neosnovan jer je tužba podnesena u okviru zastarnog roka od 3 godine.

18. Zbog svega navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci i tužiteljicama dosuditi naknadu štete, a u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka prema kojemu vrijednost radova koje je potrebno izvesti na objektu ukupno iznosi 260.400,00 kn, a odnose se na radove rušenja i demontaže betonske i armirano betonske radove, zidarske radove, limarske radove, fasaderske, keramičarske, stolarske, soboslikarsko-ličilačke radove i radove u vezi instalacija vodovoda i odvodnje te ostale radove. Na sve te radove plaća se i PDV te ga je vještak uvrstio u visinu naknade štete u iznosu od 65.100,00 kn, odnosno trošak sanacija štete iznosio bio po mišljenju vještaka 325.500,00 kn. Na dosuđeni iznos priznata je i zatezna kamata koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude, čl. 29 ZOO-a.

19. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. Zakona o parničnom postupku (NN53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i89/14 - dalje u tekstu: ZPP). Tužiteljicama je priznat trošak sudskih pristojbi na tužbu 2.582,19 kn, na presudu 3.600,00 kn, predujam vještačenja 3.957,00 kn, kao i trošak zastupanja po punomoćniku što zajedno sa 25% PDV-a iznosi 110.937,50 kn, a visina je određena u skladu sa tbr. 7., 8. i 9. važeće odvjetničke tarife. Na dosuđeni iznos priznata je i zakonska zatezna kamata koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

U Sesvetama, 5. rujna 2022.

S U D A C:

Željka Bajzek, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se uložiti žalba u roku od 15 dana računajući od dana dostave iste. Žalba se predaje ovom sudu pismenim podneskom u dovoljnom broju primjeraka za sud, suprotnu stranku i drugostupanjski sud, a o istoj odlučuje županijski sud.

DN-a:

1. Odvj. Z.G.

2. Odvj. R. P.