REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI
STALNA SLUŽBA KRK
PREKRŠAJNI ODJEL
Broj: Pp-583/2021
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba Krk, Prekršajni odjel, po sucu Branki Kolač, uz sudjelovanje Vedrane Žužić kao zapisničara u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika C. doo i M. Z., zbog prekršaja iz članka 172 stavak 2 i 3 točka 5 Zakona o mirovinskom osiguranju i dr, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Ispostava Krk, Klasa ... od 18 01 2021 godine, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 2107 2022 godine, te objave izreke presude dana 05 09 2022 godine,
Temeljem članka 183. Prekršajnog zakona
presudio je
Okrivljena pravna osoba: C. doo ugostiteljstvo, trgovina i putnička agencija, OIB ..., sa sjedištem u B., prekršajno neosuđivana po evidenciji Ministarstva pravosuđa RH
Odgovorna osoba M. Z., OIB ..., rođen 28 06 1962 godine, predstavnik pravne osobe, sa sjedištem u B., prekršajno neosuđivan po evidenciji Ministarstva pravosuđa RH
k r i v i s u
1) što je kod okrivljenih u svojstvu poslodavca, u poslovnom prostoru hostela za mlade C. dom u B., radila na poslovima peglanja, čiščenja soba za goste i djecu, povremenog pranja suđa u kuhinji, radnica M. I., a da okrivljeni nisu u roku 24 sata od nastanka primjene, dana 10 06 2020 godine (početak rada), prijavili promjenu početka rada pri tijelu mirovinskog osiguranja, već su za radnicu prijavili promjenu pri tijelu mirovinskog osiguranja tek dana 10 12 2020 godine, putem e prijave u B., te da su time postupili suprotno odredbi članka 112 stavak 1 točka 2 Zakona o mirovinskom osiguranju, a kažnjivo po članku 172 stavak 2 i 3 točka 5 istog Zakona 2) da radnicu M. I., nisu u roku 8 dana od nastanka promjene, dana
-
-
10 06 2020 godine (početak rada) prijavili promjenu početka rada pri tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja, već su za radnicu prijavili promjenu pri tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja tek dana 10 12 2020 godine, putem e prijave u B., te da su time postupili suprotno odredbi članka 120 stavak 3 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a kažnivo po članku 150 stavak 1 i 3 istog Zakona 3) da je radnica M. I. radila po nalogu poslodavca u prekovremenom radnom vremenu duže od 50 sati tjedno, s obzirom da je radnica radila svakoga dana po 13 sati dnevno, u dva navrata dnevno, od 6 do 15 sati,, te od 17,30 do 21,30 sati; što znači da je tjedno radila 91 sat, pa je tako primjerice u tjednu od 15 06 do 21 06 2020 godine radila 91 sat, što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno),u tjednu od 22 06 do 28 06 2020 godine radila je 91 sat, što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno); u tjednu od 29 06 do 05 07 2020 godine radila je 91 sat, što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno); u tjednu od 06 07 do 12 07 2020 godine radilaje 91 sat, što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno); u tjednu od 13 07 do 19 07 2020 godine radila je 91 sat, što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno); u tjednu od 20 07 do 26 07 2020 godine radila je 91 sat, što z nači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno); u tjednu od 27 07 do 02 08 2020 godine radila je 91 sat,što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno), u tjednu od 03 08 do 09 08 2020 godine radila je 91 sat, što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno); u tjednu od 10 08 do 16 08 2020 godine radila je 91 sat, što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno); u tjednu od 17 08 do 23 08 2020 godine radila je 91 sat, što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno),
te da su time postupili suprotno odredbi članka 65 stavak 3 Zakona o radu, a kažnjivo po članku 229 stavak 1 podstavak 16 i stavak 2 istog Zakona 4) da je radnica radila M. I. po nalogu poslodavca u prekovremenom radnom vremenu duže od 180h prekovremenih sati godišnje, s obzirom da da je radnica radila svog dana po 13 sati dnevno, u dva navrata dnevno od 06 do 15sati, te od 17,30 do 21,30sati, što znači da je tjedno radila 91 sat, od 6 do 15 sati,, te od 17,30 do 21,30 sati; što znači da je tjedno radila 91 sat, pa je tako radila u tjednu od 15 06 do 21 06 2020 godine radila 91 sat, što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno),u tjednu od 22 06 do 28 06 2020 godine radila je 91 sat, što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno); u tjednu od 29 06 do 05 07 2020 godine radila je 91 sat, što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno); u tjednu od 06 07 do 12 07 2020 godine radilaje 91 sat, što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno); u tjednu od 13 07 do
-
-
19 07 2020 godine radila je 91 sat, što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno); u tjednu od 20 07 do 26 07 2020 godine radila je 91 sat, što z nači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno); u tjednu od 27 07 do 02 08 2020 godine radila je 91 sat,što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno), u tjednu od 03 08 do 09 08 2020 godine radila je 91 sat, što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno); u tjednu od 10 08 do 16 08 2020 godine radila je 91 sat, što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno); u tjednu od 17 08 do 23 08 2020 godine radila je 91 sat, što znači da je radila 41 sat duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno), iz čega proizlazi da je radnica radila 10 tjedana u prekovremenom radnom vremenu od 41h, što čini 410 h prekovremenog rada, a što je 230 h duže od 180h prekovremenog rada koji je Zakonom dopušten, te da su time postupili suprotno odredbi članka 65 stavak 4 Zakona o radu, a kažnjivo po članku 229 stavak 1 i 2 podstavak 16 istog Zakona
5) što okrivljeni radnici M. I. su propustili omoćiti korištenje tjednog odmora u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata u svakom tjednu, budući je radnica radila bez korištenja tjednog odmora u tjednima od 15 06 do 21 06 2020, od 22 06 do 28 06 2020, od 29 06 do 05 07 2020, od 06 07 do 12 07 2020, od 13 07 do 19 07 2020, od 20 07 do 26 07 2020, od 27 07 do 2 08 2020, od 03 08 do 09 08 2020, od 10 08 do 16 08 2020, od 17 08 dp 23 08 2020 godine, te da su time postupili suprotno odredbi članka 75 Zakona o radu, a kažnjivo po članku 227 stavak 1 i 2 podstavak 14 istog Zakona
6) što okrivljeni ne vode evidenciju o radnom vremenu radnika na propisani način, a čiji sadržaj i način vođenja evidencije je propisan Pravilnikokm o sadžaju i načinu vođenja evidencije; u evidenciji o radnom vremenu za mjesec lipanj, srpanj, kolovoz 2020 godine, prikazan je redovan rad od 40 sati tjedno, te tjedni odmor jedan dan u tjednu, svakoga tjedna, a radnica je radila svakodnevno po 13 sati bez tjednog odmora,
te da su time postupili suprotino odredbi članka 5 stavak 1 i 2 Zakona o radu, a kažnjivo po članku 229 stavak 2 podstavak 1 iz stavka 1 istog Zakona 7) da okrivljeni nisu dostavili pisani, obrazloženi otkaz ugovora o radu, s obzirom da su joj okrivljeni otkazali ugovor o radu s danom 31 08 2020 godine s kojim danom je odjavljena s tijela mirovinskog osiguranja, a da su joj otkaz ugovora o radu uručili putem pošte tek dana 09 09 2020 godine
te da su time postupili suprotno odredbi članka 120 Zakona o radu, a kažnjivo po članku 229 stavak podstavak 35 istog Zakona
te im se temeljem istih propisa, uz primjenu članka 37. PZ-a
i z r i č e
-
-
Pravnoj osobi
novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kn (pet tisuća kuna), za prekršaj pod točkom 1 izreke,
novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kn (pet tisuća kuna), za prekršaj pod točkom 2 izreke,
novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kn (pet tisuća kuna), za prekršaj pod točkom 3 izreke,
novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kn (pet tisuća kuna), za prekršaj pod točkom 4 izreke,
novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kn (pet tisuća kuna), za prekršaj pod točkom 5 izreke,
novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kn (pet tisuća kuna), za prekršaj pod točkom 6 izreke,
novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kn (pet tisuća kuna), za prekršaj pod točkom 7 izreke,
odnosno, ukupna novčana kazna u iznosu od 35.000,00 kn (trideset pet tisuća kuna)
Odgovornoj osobi
novčana kazna u iznosu od 2.000,00 kn (dvije tisuće kuna), za prekršaj pod točkom 1 izreke,
novčana kazna u iznosu od 2.000,00 kn (dvije tisuće kuna), za prekršaj pod točkom 2 izreke,
novčana kazna u iznosu od 2.000,00 kn (dvije tisuće kuna), za prekršaj pod točkom 3 izreke,
novčana kazna u iznosu od 2.000,00 kn (dvije tisuće kuna), za prekršaj pod točkom 4 izreke,
novčana kazna u iznosu od 2.000,00 kn (dvije tisuće kuna), za prekršaj pod točkom 5 izreke,
novčana kazna u iznosu od 2.000,00 kn (dvije tisuće kuna), za prekršaj pod točkom 6 izreke,
novčana kazna u iznosu od 2.000,00 kn (dvije tisuće kuna), za prekršaj pod točkom 7 izreke,
odnosno, ukupna novčana kazna u iznosu od 14.000,00 kn (četrnaeset tisuća kuna)
Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom, isto naplatiti prisilno. -
-
Novčana kazna smatrat će se u cijelini plaćnom ako okrivljeni plate dvije trećine izrečene novčan kazne, u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena.
Na temelju članka 139. stavak 3. i članka 138. stavak 2. točka 3. PZ-a, okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kn (sto kuna) – s v a k i,u roku 30 dana od pravomoćnosti, a ako okrivljeni ne plate trošak postupka isti će se temeljem članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona naplatiti ovrhom do naplate
Obrazloženje
Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Ispostava Krk, dana 18 01 2021 godine podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude
Okrivjenici su pozivanim na glavnu raspravu kod ovog suda za dan 21 07 2022 godine, ali se po uredno iskazanoj dostavi poziva, nisu odazvali, te je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.
U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitano je pisano očitovanje radnice zaprimljeno dana 13 11 2020 godine, zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 08 12 2020 godne, te 07 01 2021 godine, prijavu pri tijelu HZMO i HZZO, evidnciju o radnom vremenu-povratnica pošte, obavijest izdana prema članku 109a Pz-a, te prekršajnu evidenciju za okrivljene.
Na temelju provedenog dokaznog postupka sud smatra dokazanim djela okrivljenih na način kako je to navedeno u izreci ove presude.
Nedvojbeno je utvrđeno da su okrivljenici počinili djelo prekršaja iz članka 112 stavak 1 točka 5 Zakona o mirovinskom osiguranju, iz članka 120 stavak 3 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranu, iz članka 65 stavak 3 Zakona o radu, iz članka 65 stavak 4 Zakona o radu, iz članka 75 Zakona o radu, iz članka 5 stavak 1 i 2 Zakona o radu, te iz članka 120 Zakona o radu, a što proizlazi iz dokaza koji su provedeni u ovom postupku.
Kako su se u djelima okrivljenih stekla sva obilježja prekršaja iz citiranih odredbi navedenih zakonskih propisa, isti su proglašeni krivima i osuđeni.
Prilikom izbora vrste i mjere kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti sukladno odredbi članka 37. Prekršajnog zakona, te je okrivljenicima odmjerio novčane kazne ispod propisanih, najnižih donjih granica za te vrste prekršaja, te je kao olakotnu okolnost uzeo u obzir dosadašnju neosuđivanost okrivljenih.
- 6
-
Odluka o obvezi okrivljenika da plate troškove prekršajnog postupka, donesena je sukladno odredbi članka 139. stavak 3. i članka 138. stavak 2. točka 3. PZ-a.
U Krku 05 rujna 2022. godine
ZAPISNIČAR
SUTKINJA
Vedrana Žužić
Branka Kolač
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u 2(dva) istovjetna primjerka.
