Pristupanje sadržaju
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Z. Z., O.:…, iz D.,
. zastupan po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv
tuženika R. H., O.: …, zastupan po O.-u S., radi
isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 4. prosinca 2023., u
nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja T. B. i zz tuženika I. F.
L., a po objavi presude dana 15. ožujka 2024.
p r e s u d i o j e
I.Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Nalaže se tuženiku R. H., M. zastupani po
O. S., da tužitelju Z. Z. iz D.,
B. 5., O.:…., na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 1.769,93
eura bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:
- 5,88 eura od 16.05.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 56,22 eura od 16.06.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 31,89 eura od 16.07.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 80,08 eura od 16.03.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 72,80 eura od 16.05.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 62,67 eura od 16.08.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 61,01 eura od 16.09.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 58,24 eura od 16.10.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 64,06 eura od 16.12.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 55,95 eura od 16.01.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 29,24 eura od 16.02.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 32,17 eura od 16.03.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 7,31 eura od 16.04.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 7,31 eura od 16.05.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 8,28 eura od 16.06.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 36,95 eura od 16.07.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 38,41 eura od 16.10.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 21,93 eura od 16.11.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 83,84 eura od 16.12.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 23,08 eura od 16.02.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 76,50 eura od 16.03.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 69,85 eura od 16.04.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 11,19 eura od 16.06.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 41,30 eura od 16.07.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 23,08 eura od 16.08.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 32,19 eura od 16.10.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 26,04 eura od 16.11.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 29,37 eura od 16.12.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 29,49 eura od 16.01.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 82,32 eura od 16.02.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 74,01 eura od 16.03.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 22,36 eura od 16.05.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 110,63 eura od 16.06.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 63,2 eura od 16.07.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 50,98 eura od 16.08.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 55,15 eura od 16.10.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 49,9 eura od 16.11.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 22,55 eura od 16.02.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 62,44 eura od 16.04.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi koja se određuje za svako
polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila
na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog
kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te da plati trošak
parničnog postupka zajedno s zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj
stopi koje teku od presuđenja pa do isplate, a sve u roku d 15 dana".
II.Dužan je tužitelj naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.971,19 eura, a sve u roku d 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1.U svojoj tužbi koja je zaprimljena na ovom sudu dana 14. kolovoza 2018., tužitelj
navodi da je zaposlenik tuženika, P. S., na radnom
mjestu carinika, a sve sukladno rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju
od 20. ožujka 2013 do 5. travnja 2018.g., da je prema utvrđenom radnom vremenu
tuženika, mjesečno ostvarivao prekovremeni rad, koji mu nije plaćen:- u redovnom
radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjenama i turnusima( u smjenama
dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i ( u turnusu duže od 12 sati, koliko je
trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i
namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od
smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. U
navedenim oblicima rada, tužitelj da je radio tijekom mjeseca: u drugoj smjeni, noću,
subotom i nedjeljom, i na dane blagdane i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s
odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u R. H., koji su u
tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za
državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne
službenike i namještenike, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja da
je određeno da: prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika
organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži
od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom, prekovremenim radom,
kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ( 2 prve- 2 treće – 2
dana slobodan) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog
fonda radnih sati i prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer
je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži
od 40 sati tjedno. Redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u
tekućem mjesecu, na bazi 40- satnog radnog tjedna, da tvori umnožak radnih dana (
u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženih sa 8 sati. Tužitelj da je
ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa, koji su u
tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nisu plaćeni pošto su mu tako
odrađeni sati bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika,
kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj da se
obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali je isti dopisom odbijen u cijelosti.
2.U odgovoru na tužbu zaprimljenim kod ovog suda dana 19. rujna 2018., tuženik se
protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, predlaže odbiti tužbeni zahtjev te naložiti
tužitelju plaćanje parničnog troška tuženiku. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da je kao
djelatnik tuženika raspoređen na radno mjestu carinika u P. carinskom
uredu S., u razdoblju od 20. ožujka 2013., do 05. travnja 2018., da je ostvario
prekovremeni rad koji da mu nije plaćen radi čega po toj osnovi potražuje isplatu
bruto iznosa koji će precizirati po dostavi podataka od tuženika. Ovakvo traženje
tuženika u cijelosti da je neosnovano. Naime ističe se kako zakonodavni okvir
odnosno propise kojima je utvrđeno što čini plaću carinskih službenika te koji uređuju
način obračuna plaće čine: - Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike(
NN broj 104/13,150/13,71/16,123/16,112/17, i 12/18 , dalje KU) – Zakon o radu( NN
broj; 149/09,61/11, 82/12, 73/13, 93/14, i 127/17) – Zakon o državnim službenicima i
namještenicima ( Narodne novine broj: 92/05,140/05,142/06, 77/07, 107/07, 27/08,
34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15, 61/17). Zakon o
carinskoj službi( NN broj: 68/13,30/14,115/16) Uredba o nazivima radnih mjesta i
koeficijentima složenosti poslova za carinske službenike( NN broj 78/17), - Odluka o
uspostavi i održavanju usluge centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim
resursima za sva tijela državne uprave ( Narodne novine broj: 90/06) – Odluka o
vođenju registra zaposlenih u državnim i javnim službama ( Narodne novine, broj
83/10). Uvidom u relevantnu dokumentaciju i to rješenja o rasporedu tužitelja,
obračunske isprave za isplatu plaće – naknade, te evidencije o korištenju radnog
vremena za razdoblje od ožujka 2013., do ožujka 2018., koja da se u privitku
dostavljaju za sud i protivnu stranku, da je razvidno da tužitelj u utuženom periodu
nije ostvario niti jedan prekovremeni sat rada. Naime između tužitelja i tadašnjih
nadređenih rukovoditelja službi u navedenom razdoblju da je postignut dogovor
prema kojem je tužitelj sate u mjesecu kada je radio više od mjesečnog fonda radnih
sati koristio u narednom mjesecu na način da je radio manje od mjesečnog fonda
radnih sati, odnosno kompenzirao sate od prethodnog mjeseca, a što proizlazi iz
izjava određenih službenika koje da se također dostavljaju. Stoga tužitelju da ne
pripada naknada na ime ostvarenog prekovremenog rada kroz utuženo razdoblje.
Štoviše za navesti je da iz specifikacije obračuna prekovremenih sati koji je tuženik
izradio temeljem naprijed navedene dokumentacije proizlazi da je tužitelju više
isplaćen iznos od 839,64 kn.
3. U dokaznom postupku sud je pregledao Z. za mirno rješenje spora od 5.
travnja 2018. R. C. uprave P. ureda S. – K.:U./I-112-
02/17-01/1232,urbroj:513-02-8009/8-17-1,od1 rujna 2017. R. od 27. veljače
2014. K.: U./I. -112/14-01/282,U.: 513-02-8094/001-14-1 , R. od 01.
srpnja 2012., K. U./I-112-02/12-01/154. U.: 513-02-52-93/8-12-1, O.
P. predstojnika G. K.,R. Z. D., od 26. lipnja
2018.,O. I. R. G. K..,od 26. lipnja 2018., O.
D. T., pomoćnika pročelnika P. S., P. od 26. lipnja 2018.,M. dopis
I. R. u svezi C. od 12. travnja 2017.,O. L. S. od 26.
lipnja 2018.g., O. J. U. od 26. lipnja 2018.,O. M. A. od
26. lipnja 2018., E. o korištenju radnog vremena za ožujak 2013., K. 120-
01/13-01/1 od 27. ožujka 2013., O. isplate za plaću od 25. travnja 2013.,
E. o korištenju radnog vremena i obračunske isplate za plaću u razdoblju od
travnja 2013.,- do ožujka 2018 ( listovi spisa od 30-141), P. tužitelja od 14.
veljače 2019.,list spisa (148-150)., I. iz Z. sa 13 sjednice K. za
tumačenje odredaba i praćenje primjene K. ugovora za državne službenike
i namještenike održane dana 29.travnja 2013.g. u M. uprave – (list spisa
151-153), izvod iz zapisnika sa 2 sjednice Z. komisije za tumačenje
odredaba i praćenje primjene K. ugovora za državne službenike i
namještenike održane 16. prosinca 2013.,( list spisa 154-155), I. iz zapisnika sa
sjednica Z. K. za tumačenje odredaba i praćenje primjene K.
ugovora za državne službenike i namještenike,( list spisa 156-167), O. o reviziji
tuženice V. suda R. H. od 25. listopada 2017 ( list spisa od
168-174), T. odredbi K. ugovora za državne službenike i
namještenike prema redoslijedu članaka ( list spisa 187-188),N. i mišljenje
sudskog vještaka Z. M. od 26. kolovoza 2019.,( list spisa od 193-212),
N. vještačenja vještaka Z. M., od 28. siječnja 2020.,(list spisa 365-
375), N. i mišljenje vještaka Z. C. od 27. listopada 2023., ( list spisa
439-449)
4. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
5.Kao sporno u nastavku postupka ostalo je za raspraviti da li tužitelju pripada za
razdoblje od kraja travnja. 2013, do kraja ožujka 2018. s osnova prekovremenog
rada naknada za sve sate rada kada je tužitelj radio na blagdane, neradne dane od
ponedjeljka do petka, te samim time i isplata iznosa od 1.769,93 eura bruto.
6.Nije sporno da se na tužitelja primjenjuje Kolektivni ugovor za državne službenike i
namještenike ( " Narodne novine" broj 93/08, 89/12, 104/13, 150/13 i 153/13- dalje :
KU) , kojim je propisano da svaki državni službenik ima pravo na uvećanje plaće od
50 % za prekovremeni rad ( čl. 44. st. 12. KU) , a da se prekovremenim radom
službenika koji rade u smjenama ili turnusima, kao tužitelj, smatra svaki sat duži od
redovnog mjesečnog fonda radnih sati ( čl. 44. st. 12. KU). Na tužitelja se kao
državnog službenika primjenjuje Zakon o državnim službenicima ( NN 49/12 –
pročišćeni tekst , 150 /11, 34/12, 49/12 , 38/13, u daljnjem tekstu ZDS) koji plaću i
druga materijalna prava državnih službenika uređuje u čl. 10. koji propisuje da
državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću, kao i da se Kolektivnim
ugovorom mogu urediti materijalna i druga prava državnih službenika. Nastavno,
obveza plaćanja prekovremenog rada propisana je i čl. 86. Zakona o radu ( NN
149/09, 61/11 i 73/13 – u daljnjem tekstu ZR) . U utuženom razdoblju primjenjivali su
se: Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ( NN 93/08, 23/09, 39/09,
90/10 ) i Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ( NN 89/12,104 /13).
Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike ( NN 93/08, 23 /09,
39/09, 90/10) i to u čl. 44. je određeno da se osnovna plaća službenika i
namještenika uvećava za 40 % za rad noću, 50 % za prekovremeni rad, 25 % za rad
subotom, 35 % za rad nedjeljom , 10 % za rad u drugoj smjeni, te ukoliko službenik ili
namještenik radi na blagdane, neradne dana utvrđene Zakonom i na Uskrs, ima
pravo na plaću uvećanu za 150 % . Nadalje, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik
ili namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj
smjeni uvećanje plaće iznosi 10% za dvokratni rad sa prekidom dužinom od 90
minuta uvećanje iznosi 10 % i za rad u turnusu uvećanje osnovne plaće iznosi 5 % .
Prema st. 2. tog čl. navedeni dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za
rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Prema st. 9. tog čl. prekovremenim radom, kad je
rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka,
smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili
nedjeljom.
7.Nadalje se prema st. 10. tog čl. prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnus, smatra svaki sat rada duži od
redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema st. 12. tog čl. redovni mjesečni fond
radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a
dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati.
Prema st. 13. tog čl. umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada
službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana. Iz čl 44.
Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ( NN 89/12, 104/13 )
proizlaze prava državnih službenika i namještenika na jednaki način kako to sadrži i
čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 23/09,
39/09 i 90/10. )
8.Na okolnost izračuna visine potraživanja tužitelja ovaj sud je proveo financijsko
vještačenje po vještaku za knjigovodstvo i financije Z. M. od 26. kolovoza
2019. U svom nalazu i mišljenju vještak je naveo:
a) ukupan broj odrađenih sati rada koje je tužitelj odrađivao po pojedinim mjesecima
u Tablici 1. da su prikazani po godinama i mjesecima u promatranom razdoblju od
1.ožujka 2013., do 31.ožujka 2018.godine i da iznose ukupno 8.627 sati,
b) ukupan broj prekovremenih sati rada po pojedinim mjesecima u utuženom
razdoblju koje tuženik nije priznao i obračunao i isplatio kao prekovremene sate rada,
iako su isti sati rada bili mjesečno duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, da
iznose ukupno 13.335,50 kn bruto.
c) ukupni broj sati rada odrađenih na blagdan, neradne dane utvrđene zakonom,
obračunatih kao sati rada koje prelaze mjesečni fond radnih sati po isteku pojedinog
mjeseca u utuženom razdoblju, da iznose ukupno 18.238,91 kn, bruto.
d). Navedeni prekovremeni rad da je obračunao s obzirom na faktor vremena kada je
tužitelj iste odradio( u noćnom dijelu dana i u drugoj smjeni i s obzirom na faktor dana
kad je tužitelj iste ostvario subotama, nedjeljama i na dane blagdana, neradne dane
određene zakonom).
9. Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Z. M. tuženik je u cijelosti
prigovorio, te između ostalog istakao da je isti neprecizan i nejasan u kontekstu
potrebe utvrđenja određenih činjenica za ovaj predmet spora, a što da je rezultiralo
nalazom i mišljenjem vještaka koji je izravno i očito protivan svim relevantnim
zakonskim i pod zakonskim propisima i financijsko – računovodstvenim pravilima,
obzirom da je potpuno pogrešno postavljena metodologija izrade nalaza, što da je
dovelo do potpuno pogrešnog izračuna u nalazu na temelju apsolutno krivih
parametara, a što je završno dalo kao rezultat neosnovan obračun razlike plaće
tužitelja, protivno relevantnim odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike
i namještenike. Upravo da je ključno definiranje zadatka vještaku koji mora biti jasno
postavljen u okviru propisa Kolektivnog ugovora za državne službenike i
namještenike kao potpuno utvrđenje prekovremenog rada u turnusu koji može
isključivo i jedino te nikako drugačije nastati u dva slučaja jasno popisana odredbom
čl.38.st.10. Kolektivnog ugovora, odnosno: - da carinski službenik nastavi raditi duže
od 12 sati u turnusu odnosno duže od njegove smjene od 8 sati, što se u praksi
nikada niti ne događa ( a nije se dogodilo ni u odnosu na konkretnog službenika) iz
razloga što je posao ustrojen na način da dolazi sljedeća smjena koja preuzima sve
poslove graničnog prijelaza ( vrši se primopredaja između voditelja smjena i
službenika, te nova smjena dovršava sve poslove u tijeku). – da se tijekom mjeseca
ostvari višak sati preko redovnog mjesečnog fonda radnih sati, tada se svaki sat rada
duži od redovne smjene ili turnusa smatra prekovremenim radom i takvi se slučajevi
u praksi i događaju. Dakle da je vrlo jednostavno utvrditi postojanje prekovremenog
rada, budući da se evidencije o radu striktno vode uredno, a i iz istih se lako može
utvrditi jesu li ostvareni prekovremeni sati. Stoga tuženik da ukazuje da je prije
određivanja zadataka vještaka bilo potrebno sadržajno – pravno precizno utvrditi
pravna pravila na temelju kojih se određuje navedeni zadatak vještaka što je kako je
to tuženi već ranije isticao. Prilikom izrade nalaza i mišljenja vještak da nije uzeo u
obzir krucijalni Zakon o carinskoj službi koji tuženik primjenjuje kao lex specialis, a
posebno u organizaciji rada carinskih službenika, rasporeda rada i radnog vremena.
Nadalje vještak da se trebao koristiti slijedećim propisima u izradi nalaza i mišljenja:
- Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ( NN 112/17, 12/18), -
Uredbu o vrijednosti koeficijenata složenosti poslova radnih mjesta, dodatku na
uvjete rada, te kriterijima i najvišem mogućem iznosu dodatka za natprosječne
rezultate u radu za službenike Carinske uprave ( NN 65/12 i 25/13)- Uredbu o
klasifikaciji radnih mjesta, carinskih zvanja i vrijednosti koeficijenata složenosti
poslova carinskih službenika (NN 89/13)., - Uredbu o nazivima radnih mjesta i
koeficijentima složenosti poslova za carinske službenike ( NN 78/17)., - Zakon o
registru zaposlenih u javnom sektoru (NN 34/11)- Odluku o uspostavi i održavanju
usluge centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima za sva tijela
državne uprave ( COP i HRM TDU), (NN 90/06).,- Odluku o vođenju registra
zaposlenih u državnim i javnim službama( NN- 83/13) . Kod davanja zadatka vještaku
imperativno da treba poći od sadržaja važećih propisa za rad u turnusu, pri čemu
svaki pojedinačni vještački zadatak mora sadržavati jasnu i konkretnu referencu na u
ovom slučaju jedino primjenjivu odredbu Kolektivnog ugovora - članak 38.
Kolektivnog ugovora, a što u ovoj pravnoj stvari da nije primijenjeno. Naime, tužitelj
da je u tijeku cjelokupnog utuženog razdoblja radio u turnus u ciklusima 12-24-12-48
naizmjenično tijekom mjeseca odnosno u smjenama. Upravo ova pravno potpuno
nesporna okolnost da prekovremeni rad u turnusu može isključivo i jedino te nikako
drugačije nastati u dva slučaja jasno propisana odredbom čl. 38.st. 10. Kolektivnog
ugovora, a kao što je to već naprijed navedeno. Nadalje ističe da je vještak
neosnovano obračunavao prekovremene sate za rad na blagdane iz sljedećih
razloga: Čl.38.st.10. Kolektivnog ugovora za državne službenike, namještenike ( NN-
112/17, 12/18) propisano je:"Prekovremenim radom, kad je rad službenika i
namještenika organiziran u smjenama( 2 prve- 2 druge – 2 treće i 2 dana slobodna)
ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat
rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Nadalje ukazuje se na
tumačenje Zajedničke Komisije za praćenje i tumačenje odredaba Kolektivnog
ugovora i to: Tumačenje broj 8/44.,… " službenik koji radi u smjenama nema pravo
na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na
dane ponedjeljak – petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije
trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom
predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak ( za koji službenici rade
od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće) ima pravo na uvećanje plaće
od 150 %. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za
prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44.st.10., 11., i 12. Kolektivnog
ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
Tumačenje broj 2/35 "… redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki
službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se
broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih
dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam( 8). Redovni mjesečni
fond radnih sati da služi samo za utvrđivanje broja prekovremenih sati rada za
službenike i namještenike koji rade u turnusu( 12-24-12-48) i u smjenama ( 2 prve- 2
druge-2 treće- 2 dana slobodno)". U konkretnom slučaju vještak u metodologiji
izračuna prekovremenih sati da je neosnovano obračunao iste kao da je rad
službenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka od petka ( redovni radni
tjedan) kako je to propisano čl.38.st. 10., Kolektivnog ugovora. S obzirom da je rad
službenika organiziran u turnusu / smjenama za istoga prekovremeni sati mog u
nastati isključivo u skladu sa čl. 38.st. 10. Kolektivnog ugovora, i to jednom kad rad u
turnusu – službenikom redovni rad ( sa svim propisima i dodatcima ( a drugi puta kao
prekovremeni rad u slučaju da je službenik radio na blagdan od ponedjeljka do petka,
kao u modalitetu redovnog radnog vremena. U tablici 1. vještak pogrešno i potpuno
pravno neutemeljeno dijeli radne sate tužitelja na odrađene radne sate, suprotno
odredbama i tumačenju Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.
Odrađeni sati rada koje iskazuje vještak da su apsolutno neprimjenjivi s obzirom da
je Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike propisan redovni
mjesečni fond radni sati i obračun prekovremenih sati za rad u turnusu odnosno
smjenama ( čl. 38.st. 10. Kolektivnog ugovora za sve službenike i namještenike). U
tablicama od 2. do 4., vještak apsolutno pogrešno prikazuje prekovremene sate na
način da je prekovremeni rad službenika svaki onaj rad koji je bio duži od punog
radnog vremena ( 40 sati tjedno) te na taj potpuno pogrešan način obračunava
ukupnu razliku prekovremenih sati u iznosu do 13.335,50. Naime vještak se poziva
na Zakon o radu pod oznakom b) str. 2. što je potpuno neutemeljeno koji se u
predmetnom slučaju ne može primijeniti iz dva razloga. – Zakonom o carinskoj službi
kao lex specialis ( NN 68/13,30/14,115/15, i 39/19) čl. 89.st. 4 propisano je: " Rad u
turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu
poslodavca koji je carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u
smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Istim čl. st. 6. Propisano je
da ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili u turnusu,
prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te
svaki sat rada duži od mjesečnog fonda radnih sati". – Kolektivnim ugovorom za
državne službenike i namještenike ( NN 104/13,150/13,153/13,71/16,112/17 i 12/18)
čl. 38. st. 10. Propisano je " Prekovremenim radom, kad je rad službenika i
namještenika organiziran u smjenama ( 2 prve- 2 druge- 2 treće i 2 dana slobodan) ili
u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat
rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati." U odnosu na konstataciju
vještaka da zakonskim propisima nije predviđena mogućnost dobivanja slobodnog
dana umjesto isplate povećanja plaće za prekovremeni rad te da je zakonsko pravo
radnika koji radi prekovremeno isključivo pravo na povećanu plaću, naglašava da je
isto potpuno pogrešno i izmišljeno jer da se Kolektivnim ugovorom za državne
službenike i namještenike u čl. 38.st. 14 propisuje da umjesto uvećanja osnovne
plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili
više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru
1:1,5( 1 sat prekovremenog rada = 1 sati i 30 minuta redovnog sata rada ). Pozivanje
na Zakon o radu i obračun u tablici 2.-7. predstavlja nezakonitu metodologiju iz
razloga što je odredbo čl. 38.st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i
namještenike propisano:" Prekovremenim radom, kada je rad službenika i
namještenika organiziran u smjenama ( 2 prve- 2 druge- 2 treće – 2 dana slobodna)
ili u turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat
rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. " U prilog tvrdnjama da je
obračun nezakonit navodi konkretan primjer jednog takvog nezakonitog obračuna u
Tablici 5. Vještak da je nezakonito iskazao za mjesec listopad ( tablica 5 – broj
prekovremenih sati za 2016. Ukupno 11 sati prekovremenog rada temeljem 40 –
satnog radnog tjedna, a suprotno nalogu suda označenim pod b) ne primjenjujući
obračun prekovremenog rada sukladno odredbi čl.38.st10. Kolektivnog ugovora
temeljem kojeg je trebao obračunati eventualno postojanje prekovremenih sati, a koji
su duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Primjenjujući navedeni članak
Kolektivnog ugovora, Carinska uprava da je utvrdila da je službenik radom u turnusu
ostvario 175 sati rada te je ostvario 7 sati prekovremenog rada s obzirom da je radio
7 sati duže od mjesečnog fonda radnih sati ( 168) koji su temelj za obračun
prekovremenih sati te su mu isti uredno isplaćeni što je vidljivo iz obračunske isprave
za isplatu plaće za mjesec listopad 2016. U tablicama od 8. do 13. vještak pogrešno
utvrđuje odnosno izračunava cijene sata rada ne poštujući odredbe čl. 35.
Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, ovo iz razloga što ne
prikazuje pravilno obračun plaće i ne uzima u obzir čl 35.st. 1. i st. 5. Kolektivnog
ugovora kojima se propisuje da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i
dodatci na osnovnu plaću, a to su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove
s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Stoga obračun nezakonito
utvrđenih prekovremenih sati ( iz tablice 2 do 7) sa pogrešno utvrđenom cijenom sata
rada ( iz tablica od 8. do 13.) dovodi do potpuno apsurdnog i neutemeljenog izračuna
328 prekovremenih sati ( u tablicama od 14. do 25. ) u ukupnom iznosu od 13.335,50
sati neplaćenih prekovremenih sati. Isto tako da u tablicama od 26.do 31., vještak
nezakonito obračunava odrađene sate na blagdan, neradne dane utvrđene zakonom
kao 292 prekovremena sata te nezakonito obračunava 18.238,91 sati kao odrađene,
a neplaćene prekovremene sate. Dakle ključno je da se uvećanje osnovne plaće za
prekovremeni rad isplaćuje za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od mjesečnog
fonda radnih sati, a ne zbog same činjenice da službenik radi u turnusu na dane
blagdana, neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Sukladno navedenom,
neovisno o činjenici što je službenik rasporedom rada određen za rad na blagdan,
neradni dan, a koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka , pravo na prekovremene
sate ostvarit će tek ukoliko broj njegovih stvarno odrađenih sati prijeđe mjesečni fond
radnih sati ili ukoliko odradi više sati u danu od dnevnog radnog vremena. Iz
navedenog da je potpuno jasno da je cjelokupno vještačenje utemeljeno na
pogrešnoj metodologiji odnosno da je vještak postupio protivno odredbi čl.38.st.10.
Kolektivnog ugovora. Slijedom navedenoga, tuženik predlaže da se provede
nadopuna nalaza i mišljenja vještačenja, a sve sukladno i isključivo čl. 38.st.10 .
Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike koja regulira predmetnu
pravnu materiju, a imajući u vidu i navode iz podneska od 25. ožujka 2019., u
pogledu zadatka vještaka. S tim u svezi tuženik ukazuje na relevantne presude u
predmetima radi isplate naknade za neplaćeni prekovremeni rad službenika
pravosudne policije, iz kojih da je razvidno da sadržaj istih, odnosno utvrđenja
sudova oba stupnja u cijelosti korespondiraju sa tvrdnjama tuženika u ovoj pravnoj
stvari.
10. Sukladno prigovorima tuženika vještaku je naložena dopuna vještva sukladno i
isključivo prema čl. 38. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i
namještenike, međutim isti je u zaključku svoje nadopune od 28. siječnja 2020.,
istakao da isti nije moguće izraditi, jer da evidencijom o korištenju radnog vremena
tužitelja, rad tužitelja nije organiziran na način kako propisuje čl. 38. stavak 10.
Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.
11. Dopunski saslušan vještak za financije Z. M. u svom iskazu na ročištu dana
29. siječnja 2020., između ostalog navodi da ostaje kod svog danog nalaza i
mišljenja od 26. kolovoza 2019., kao i kod nadopune toga vještačenja od 28. siječnja
2020. Sukladno kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike te
priložene evidencije o korištenju radnog vremena tužitelja da vidimo da je raspored
tužitelja organiziran na sljedeći način 12-54-7 slobodan dan 12-5-7. Sukladno
kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike da je točno definirano što
je rad u smjeni, a što je rad u turnusu. Rad u prvoj smjeni da je od 6-14 sati, u drugoj
smjeni od 14-22, a treća smjena od 22-06. Rad u turnusu je od 12 sati dnevno u
ciklusima, 12-24-12-48. Ako usporedimo ovaj citirani raspored kako u smjenama tako
i u turnusu sa evidencijom korištenja radnog vremena vidimo da su oni različiti. A
sukladno kolektivnom ugovoru ako je rad namještenika i službenika drugačiji od
citiranog da se smatra da je rad službenika namještenika organiziran na drugačiji
način, te da svaki sat duži od 40 sati tjedno predstavlja prekovremeni rad. Kao
ispravnost njegovog iskaza da ide i tumačenje Komisije za tumačenje kolektivnog
ugovora za državne službenike i namještenike što da je precizirano sve u dopunskom
nalazu i mišljenju. Na pitanje da li je u svom nalazu i mišljenu utvrdio koliki je
mjesečni fond sati za tužitelja i koliko je prekoračen, navodi da je prvo vještačenje iz
kolovoza 2019., izrađeno na temelju postavljenih zadataka vještačenja, a na temelju
postavljenih zadataka vještačenja da nigdje nije bio postavljen zadatak izračunavanja
mjesečnog fonda radnih sati. Vještak navodi da nije bilo potrebno utvrđivati mjesečni
fond sati jer da je on vidljiv iz obračunskog lista plaće. Nadalje rad na blagdan da je
računao kao prekovremeni rad, jer da je tako bio postavljen zadatak vještačenja.
12. Tuženik i u odnosu na nadopunu vještačenja stalnog sudskog vještaka za
financije i računovodstvo Z. M. od 28. siječnja 2020., kao i navode vještaka
s ročišta održanog dana 29. siječnja 2020., te sukladno navodima iz podneska od
17. listopada 2019., navodi da u cijelosti prigovora predmetnoj nadopuni vještačenja
obzirom da vještak nije postupio sukladno nalogu suda s ročišta održanog dana 17.
listopada 2019. Naime, tužitelj da je u utuženom razdoblju radio u turnusu u ciklusima
12-24-12-48 naizmjenično tijekom mjeseca, osim u razdoblju od ožujka 2013. do
studenoga 2013., kada je rad imenovanog bio organiziran kao tjedno radno vrijeme
raspoređeno na 5 radnih dana od ponedjeljka do petka, 8 sati dnevno, u razdoblju od
prosinca 2013. do veljače 2014. Tužitelj da je radio u smjenama, dok je u ožujku
2014.,koristio godišnji odmor. U odnosu na razdoblje kada je rad tužitelja bio
organiziran u redovnom radnom vremenu (od ožujka 2013. do studenoga 2013.)
tužitelj da nije ostvario prekovremene sate rada. Naime, tužitelj da je u navedenom
razdoblju radio u redovnom radnom vremenu, ali je ujedno radio i u izvan uredovnom
radnom vremenu sukladno Pravilniku o tarifi troškova uredovanja izvan uredovnog
prostora i izvan uredovnog radnog vremena carinskog ureda (Narodne novine, broj:
64/13) i Tarifi troškova uredovanja carinskih službenika izvan uredovnog radnog
vremena ili uredovnog prostora (Narodne novine, broj: 121/00). Sukladno tome,
carinski službenik povodom zahtjeva deklaranta za carinjenje robe izvan uredovnog
prostora carinskog ureda i/ili izvan uredovnog radnog vremena carinskog ureda
odlazi u carinjenje robe. Temeljem navedenoga tužitelj da je u travnju 2013. ostvario
-1 sat, u svibnju 2013. -10 sati, a u lipnju 2013. - 4 sata u carinjenju robe izvan
uredovnog prostora carinskog ureda i/ili izvan uredovnog radnog vremena carinskog
ureda. Stoga je tužitelju u lipnju 2013. isplaćeno 4 sata izvan uredovnog rada
nedjeljom u iznosu od 311,44 kn. Ostalih 11 sati (1 sat iz travnja 2013. i 10 sati iz
svibnja 2013.) tužitelj da je iskoristio kao slobodne dane, i to 23. srpnja 2013. i 24
srpnja 2013., sukladno čl. 38. st.14. Kolektivnog ugovora za državne službenike i
namještenike (Narodne novine, broj: 112/17, 12/18 i 2/19, dalje: KU) kojim da je
propisano da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada
službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema
ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1.5 (1 sat prekovremenog rada
=1 sat i 30 minuta redovnog sata rada). Dakle, slijedom iznesenoga da je razvidno
da tužitelj za razdoblje od ožujka 2013. do studenoga 2013., nema ostvarenih
neplaćenih prekovremenih sati rada. Vještak pak da u potpunosti zanemaruje da je
tužitelju izvršena isplata za 4 ostvarena sata (uz napomenu da je taj iznos veći od
onoga što utvrđuje vještak) kao i što zanemaruje da je tužitelj umjesto uvećanja plaće
po osnovi prekovremenog rada koristio 2 slobodna dana. S tim u vezi, tuženik
ukazuje da je potrebno „ uzeti u obzir ostvarene (potrošene) prekovremene sate kroz
nedvojbeno iskorištene slobodne dane tužitelja“, što da je slučaj u konkretnom
predmetu. Nadalje, u odnosu na ostalo utuženo razdoblje ističe da se kod rada u
smjenama (koji je tužitelj obavljao u prosincu 2013. te siječnju i veljači 2014. g.) isto
kao i kod rada u turnusu, a koji je tužitelj obavljao u pretežitom dijelu utuženog
razdoblja, primjenjuje odredba čl. 38. st. 10. KU. Radom u turnusu smatra se rad
prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik obavlja naizmjenično
tijekom mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48 - čl. 38.
st. 8. KU i čl. 89. st. 4. Zakona o carinskoj službi. Nadalje, čl. 38. st. 10. KU propisano
je da se „prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u
smjenama (2 prve- 2 druge- 2 treće- 2 dana slobodno) ili u turnusu, smatra se svaki
sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati.“ Dakle, prekovremeni rad u konkretnom slučaju može
isključivo i jedino te nikako drugačije nastati u dva slučaja kako je već navedeno.
Nadalje, mjesečni fond sati u pojedinom mjesecu da je za sve službenike jednak, a
da izračunava na način da se kalendarski dani od ponedjeljka do petka (uključujući
dane državnih blagdana i neradne dane utvrđenih zakonom koji padaju od
ponedjeljka do petka ) pomnoži s 8 sati. U konkretnom slučaju to znači da za sve
službenike mjesečni fond radnih sati u primjerice mjesecu listopadu 2012. iznosi 176
radna sata bez obzira u kojem sustavu rade - od ponedjeljka do petka, smjena (2-2-
2-2), turnus (12-24-12-48) ili na drugačiji način. Redovni mjesečni fond radnih sati
služi samo za utvrđivanje broja prekovremenih sati rada za službenike i namještenike
koji rade u turnusu (12-24-12-48) i u smjenama (2 prve-2 druge-2 treće-2 dana
slobodno). U prilog navedenome tuženik ponovno ukazuje na tumačenja Zajedničke
Komisije za praćenje i tumačenje odredaba Kolektivnog ugovora, i to: Tumačenje broj
8/44 "službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i
zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak – petak, ako
prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u
smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u
dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljak do petka imaju
pravo na naknadu plaće) ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može
ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni
uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži
od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.“ Tumačenje broj 2/35 ...“ Redovni
mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u
tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka
do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem
mjesecu pomnoži s osam (8). Redovni mjesečni fond radnih sati služi samo za
utvrđivanje broja prekovremenih sati rada za službenike i namještenike koji rade u
turnusu (12-24-12-48) i u smjenama (2 prve- 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodno)“.
Dakle, mjesečni fond sati je zbroj radnih dana od ponedjeljka do petka i dana
blagdana i zakonom predviđenih neradnih dana koji padaju od ponedjeljka do petka
pomnožen s 8 sati, dok je redovni mjesečni fond radnih sati broj radnih dana od
ponedjeljka do petka u tekućem mjesecu pomnožen s 8 sati, a isti ne uključuje
blagdane koji padaju od ponedjeljka do petaka. Nadalje, ukazuje se i na tumačenje
broj 24/44 od 22. siječnja 2014. prema kojem: " ... Službenik i namještenik koji radi u
turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavka
11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni
službeni i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. ..."
kao i na tumačenje vezano za čl. 44. st. 10. i 12. Kolektivnog ugovora od 16. svibnja
2012. u kojem se navodi: „Prekovremeni rad djelatnika koji rade u turnusu dobije se
na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni
mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se
broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i
neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu,
obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan
određen zakonom ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno
naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako
na taj dan radi plaća. Nadalje, sami navodi vještaka su kontradiktorni, dok u
predmetnoj nadopuni vještačenja od 28. siječnja 2020. vještak navodi da se iz
dokumentacije koja prileži spisu ne može zaključiti da je tužitelj radio u turnusima
upravo iz navoda vještaka iznesenih na ročištu od 29. siječnja 2020. proizlazi
suprotno. Tako vještak na ročištu, uzimajući pritom u obzir spisu priležeće evidencije
o korištenju radnog vremena tužitelja, navodi da je „raspored tužitelja organiziran na
sljedeći način 12-5-7 slobodan dan 12-5-7“. Upravo navedena organizacija rada
predstavlja rad u turnusu pa će tuženik isto pojasniti. Dakle, 1. dan rada službenik
radi od 07-19 sati (12 sati rada), nakon toga je slobodan 24 sata (od 19 h 1.-og dana
do 19 sati 2.-og dana) te 2. dan službenik radi od 19-24 sata (5 sati rada) i nastavlja
raditi 3. dan od 00-07 sati (7 sati rada), nakon toga službenik je slobodan 48 sati (od
07-24 sata 3. dan, 4. dan je slobodan cijeli dan i 5. dan počinje raditi u 07 sati).
Navedeno je primjerice vidljivo iz evidencije radnog vremena za mjesec prosinac
2014. pa je tako tužitelj 1. prosinca 2014. (ponedjeljak) radio od 7,00-19,00 sati (12
sati), pa je slobodan 24 sata što znači da tužitelj počinje raditi 2. prosinca 2014.
(utorak) u 19,00 sati te radi sve do 07,00 sati 3. prosinca 2014. (srijeda), dakle, 2.
prosinca 2014. tužitelj je odradio 5 sati a 3. prosinca 2014. odradio je 7 sati nakon
čega je slobodan od 07-24 sata tog 3. prosinca 2014. (to je 17 sati), slobodan je cijeli
dan 04. prosinca 2014. (24 sata) i počinje raditi 05. prosinca 2014. u 7,00 sati ujutro
(slobodan je 7 sati). Dakle, nesporno je da je navedena organizacija predstavlja rad u
turnusu sukladno čl. 38. st. 8. KU (12-24-12-48). Slijedom navedenoga, razvidno je
da se u konkretnom slučaju radi o radu tužitelja u turnusu (izuzev dijela utuženog
razdoblja što je ranije pojašnjeno) pa da nema nikakve zapreke da vještak izradi
nadopunu nalaza i mišljenja sukladno relevantnoj odredbi KU, dakle, sukladno čl. 38.
st.10. KU. Slijedom navedenoga, predlaže se sudu da vještaku ponovno naloži da
provede nadopunu nalaza i mišljenja sukladno čl. 38. st. 10. KU te uvažavajući pritom
prigovore koje je tuženik istakao u podnesku od 17. listopada 2019. kao i u ovom
podnesku, posebno imajući u vidu prigovore glede korištenja slobodnih dana i
primjene čl. 38. st.14. KU kao i prigovore u pogledu izračuna cijene sata. U tom
smislu, ukazuje se da je vještak u pogledu ostvarenih sati rada tužitelja (kao i u
pogledu redovnog mjesečnog fonda radnih sati) trebao uzeti u obzir podatke iz
evidencije radnog vremena. Evidencija radnog vremena je službena evidencija i
javna isprava potpisana od strane pročelnika i zavedena pod klasom i urudžbenim
brojem u informacijskom sustavu Carinske uprave te je jedini relevantan pokazatelj
stvarnog rada službenika o radnim satima u pojedinom mjesecu. Naime, evidencijom
radnog vremena evidentirani su svi sati koje je službenik odradio u pojedinom
mjesecu. Ukoliko pak imenovani vještak smatra da i dalje nije u mogućnosti sačiniti
predloženu (kao i već naloženu!) nadopunu vještačenja tuženik predlaže provesti
vještačenje po drugom vještaku koji će sačiniti nalaz i mišljenje sukladno istaknutim
prigovorima tuženika, odnosno relevantnoj odredbi čl. 38. st. 10. (pritom uvažavajući i
čl. 38. st. 14.) KU koja regulira predmetnu pravnu materiju.
13.Sukladno obrazloženim i osnovanim prigovorima tuženika na vještvo vještaka
Z. M. ovaj sud je odredio novo financijsko vještačenje na okolnost izračuna
visine potraživanja tužitelja po vještaku za knjigovodstvo i financije Z.
C.. U svom vještvu od 27. listopada 2023., vještak između ostalog navodi a
sve temeljem naloga suda za vještačenjem (sukladno podnescima tuženika od
20.07.2023. i 07. 08.2020.), knjigovodstvene dokumentacije u sudskom spisu,
relevantnih zakonskih propisa i odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i
namještenike, uvidom u „Evidencije o korištenju radnog vremena“ i isplatne liste
(„Obračunske isprave za isplatu plaće-naknade“) koje su dostavljene u sudskom
spisu, da je u utuženom razdoblju (03/2013. – 03/2018.) tužitelju rad bio organiziran
na sljedeći način: u razdoblju od ožujka do studenog 2013. kao tjedno radno vrijeme
(raspoređeno na 5 radnih dana od ponedjeljka do petka po 8 sati dnevno), u
razdoblju od prosinca 2013. do veljače 2014. kao rad u smjenama, u razdoblju od
ožujka 2014. do ožujka 2018. kao rad u turnusu, pa da je u skladu s tim vršio i
obračun neplaćenih prekovremenih sati, vodeći pritom računa o odredbama čl. 38. st.
10. i čl. 38. st. 14. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike,
odnosno:
1.) u razdoblju u kojem je tužitelju rad bio organiziran u turnusu, da je obračun
prekovremenih sati radio sukladno odredbi iz čl. 38. st. 10. KU (da se prekovremenim
radom smatra svaki sat rada duži od turnusa te svaki sat rada duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati);
2.) u pojedinim mjesecima da je tužitelj koristio slobodne dane (po osnovi ostvarenih
prekovremenih sati iz prethodnih mjeseci) u omjeru 1:1,5, a sukladno čl. 38. st. 14.
KU., stoga da je u svom obračunu uvažio te podatke, umanjujući prekovremene sate
proporcionalno korištenim slobodnim danima;
Vještak navodi da je također vodio računa o tome da li je u promatranom razdoblju
ciklus rada u turnusu tužitelju prekidan, odnosno da li je radno vrijeme bilo skraćeno
više od 2 radna dana u mjesecu (što bi, sukladno važećem KU, značilo da se više ne
radi u turnusu, već da se rad obavlja na drugačiji način). Takav slučaj da je bio samo
u jednom mjesecu (siječanj/2016.) kada je tužitelj je imao 3 prekovremena sata (što
je vidljivo u Tablici br. 3). No, kako je u tom mjesecu tužitelju isplaćen dodatak za rad
u turnusu od 5% (308,06 kn) koji ga za taj mjesec ne pripada, za taj iznos da je
umanjen iznos po osnovi ta 3 prekovremena sata (62,03 kn), pa da je ukupan iznos
neplaćenih prekovremenih sati za taj mjesec postao negativan (-246,03 kn), kako je
to vidljivo u Tablici br. 2. Vodio je računa i o tome da li su tužitelju prekovremeni sati
isplaćeni, ali bez dodatka za prekovremeni rad, ili mu ti sati nisu uopće obračunati ni
isplaćeni, a što onda uvjetuje različitu metodu obračuna prekovremenih sati
(uvećanjem za samo 50%, ili uvećanjem za 150%).
Vještak je u Tablici br. 2 dao obračun neplaćenih prekovremenih sati i razliku plaće za utuženo razdoblje (03/2013. – 03/2018.) iz koje je vidljivo sljedeće:
-da broj neplaćenih prekovremenih sati u utuženom razdoblju iznosi ukupno 119 sati, -da je tužitelj koristio ukupno 172 sata po osnovi slobodnih dana,
-da je zbog promjene načina rada (s rada u turnusu na rad organiziran na drugačiji
način) tužitelj imao 3 prekovremena sata,
-da je zbog znatnog korištenja slobodnih dana, broj neplaćenih prekovremenih sati
reduciran na samo 7 sati, od čega:
-1 sat treba uvećati u punom iznosu, tj. za 150% (stupac 12)
-6 sati treba uvećati samo za 50% (stupac 13)
-da iznos neplaćenih prekovremenih sati (nakon dodatne korekcije za isplaćeni
dodatak za rad u turnusu od 308,06 kn), sveukupno iznosi -128,10 kn (stupac 19).
Zaključno da se može utvrditi to da tužitelj nema osnove potraživati isplatu razlike
plaće na ime prekovremenog rada, prvenstveno zbog korištenja slobodnih dana, a
djelomično i zbog korekcije isplaćenog dodatak za rad u turnusu, čime da su
„anulirani“ ostvareni prekovremeni sati iz promatranog/utuženog razdoblja.
14. Tužitelj je pisanim podneskom od 20. studenog 2023., samo paušalno u cijelosti
prigovorio nalazu i mišljenju vještaka C., dok je tužena isti prihvatila u
cijelosti.
15. Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka C. jer je isti
izrađen temeljem naloga ovog suda, priložene knjigovodstvene dokumentacije
relevantnih zakonskih propisa i odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i
namještenike, te uvidom u „Evidencije o korištenju radnog vremena“ i isplatne liste
(„Obračunske isprave za isplatu plaće-naknade“) koje su priložene u sudskom spisu,
u utuženom razdoblju (03/2013. – 03/2018.), te sukladno načinu na koji je tužitelju
rad bio organiziran, te ga tužitelj svojim paušalnim prigovorom nije osporio. Slijedom
navedenog obzirom da je sukladno vještvu vještaka C. nedvojbeno
utvrđeno da tužitelj nema osnove potraživati isplatu razlike plaće na ime
prekovremenog rada, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i odlučiti kao u
toč. I. izreke ove presude.
16. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom
postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05.,
02/07., 84/08., 25/13. , 89/14 i 70 /19- drugdje u tekstu ZPP-a), te Tarifi o nagradama
i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 69/93., 87/93., 16/94.,
11/96., 91/04., 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., dalje Tarifa) VPS, te popisu
parničnog troška tuženika. Tuženiku je priznat trošak - za sastav odgovora na tužbu
– 100 bodova , za zastupanje na ročištima: 22. studenoga 2018., 7. veljače 2019. ,
24. travnja 2019. , 17. listopada 2019. , 29. siječnja 2020. , 8. prosinca 2021, 5.
listopada 2023., i 4. prosinca 2023 . ,- za svako po 100 bodova, za sastav
podnesaka od: 25. ožujka 2019. , 17. listopada 2020. 7. kolovoza 2020, i 20. srpnja
2023., za svaki po 100 bodova, što ukupno iznosi 1.300 bodova ( vrijednost 1 boda s
paušalom =1,99 eura) odnosno 2.587,00 eura. Tom iznosu valja pridodati trošak
dopune vještačenja i vještačenja u ukupnom iznosu od 384,90 eura, tako da ukupno
obistinjen trošak tuženiku iznosi 2.971,19 eura. Slijedom navedenog valjalo je
odlučiti kao u toč. II izreke ove presude
U Splitu, 15. ožujka 2024.
Sudac
Jelena Kvarantan Karuza v. r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba Županijskom
sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana
od dana primitka pismenog otpravka iste.