Poslovni broj Gž-889/2022-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivanki Maričić-Orešković, u pravnoj stvari u pravnoj stvari tužitelja F. H. iz Z., OIB ..., kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog uredu A. Z., V. Z. i T. K. iz P., protiv tuženika N. K. iz Z.OIB ....., kojeg zastupa punomoćnik M. I. odvjetnik u P., radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tužitelja izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola posl. broj Psp-128/18od 26. siječnja 2022., 7. rujna 2022.

r i j e š i o  j e

I

Usvaja se žalba tužitelja se preinačuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola posl. broj Psp-128/18 od 26. siječnja 2022. i rješava:

Utvrđuje se da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem faktičnom mirnom posjedu objekta situiranog dijelom na k.č.br..... te dijelom na k.č.br. ... ZGR., obje k.o. M., u naravi prizemna zgrada, u obliku slova "L", s tim da je dimenzija jednog "kraka L" dužine 10,80 m, koji počinje i naslanja se na zgradu na adresi C. ...., M., situiranu na susjednoj k.č.br.... ZGR. i drugog "kraka L" , dužine 12,35 m koji se nastavlja na ovaj prvi "krak L" i završava na međi predmetne k.č.br. ....ZGR. i k.č.br. ...., u naravi ulica C., M., širine prvog kraka 4,55 m, a drugog kraka 6,00 m i visine 3,20 m, a kako je prikazan crvenom šrafurom i slovima B-C-D-E-F-G na Preglednoj Skici- dopuna stalnog sudskog vještaka mjerničke struke K. H. od 19.10,.2021.g. koja skica je sastavni dio ovog rješenja, a koji objekt je izgrađen od kamena, dok je "prva pločakrov" izgrađena od armiranog betona, ispod kojeg se nalazila izolacija, brodski pod i drvene grede, a unutrašnjost objekta bila je u čitavoj dužini i širini ozidana sa siporeks blokovima, pa se nalaže tuženiku da u roku od 30 dana uspostavi ranije posjedovno stanje na način da ponovno izgradi prizemnu zgradu od kamena, a prvu ploču-krov od armiranog betona ispod kojega se nalazi izolacija, brodski pod i drvene grede, a u nutrašnjost objekta, sve zidove, u punoj širini i dužini, ozidati sa siporeks blokovima, sve u obliku slova "L", s tim da je dimenzija jednog "kraka L", koji počinje i naslanja se na zgradu na adresi C. ..., M., situiranu na susjednoj k.č.br.... ZGR, dužine 10,80 m, a dimenzija drugog "kraka L" koji se nastavlja na ovaj prvi "krak L" i završava na međi predmetne k.č.br. ... ZGR. i k.č.br. ....., u naravi ulica C., M., dužine 12,35 m, širine prvog kraka 4,55 m, a drugog kraka 6,00 m i visine 3,20 m, a kako je prikazan crvenom šrafurom i slovima B-C-DE- F-G na Preglednoj Skici-dopuna stalnog sudskog vještaka mjerničke struke K. H. od 19.10.2021., koja skica je sastavni dio ovog rješenja, te se tuženiku zabranjuje svako takvo i slično smetanje.

Utvrđuje se da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem faktičnom i mirnom posjedu dijela nekretnine k.č.br. .... i k.č.br. .. ZGR., obje k.o. M., tako što je točno neutvrđenog dana, ali svakako između 16. lipnja i 02. srpnja 2015., najprije kamenom i drugim građevinskim materijalom nasuo dio k.č.br. .... ZGR. i dio k.č.br. .... u visini od 30-100 cm, površine oko 120 m2, a nakon toga, na međi k.č.br. ... ZGR: i k.č.br. ....., u naravi javni put, obje k.o. M., ozidao 5 betonskih stepenica, svaka stepenica dužine oko 120 cm i ukupne visine 80 cm, da bi nakon toga izvršio betoniranje-asfaltiranje tako nasutog dijela k.č.br. .... ZGR, kao i k.č.br. ... k.o. M., a sve kako je to prikazano na Preglednoj skici stalnog sudskog vještaka mjerničke struke K. H. od 22.02.2017. godine, koja skica je sastavni dio ove presude, pa se nalaže tuženiku da u roku od 15 dana uspostavi ranije posjedovno stanje, na način da ukloni sav nanovo nasuti kameni i drugi građevinski materijal u visini od 30-100 cm, površine oko 120 m2 i završni betonskiasfaltni sloj, a što se sve nalazi na k.č.br. .... ZGR. i dijelu k.č.br..... k.o. M.. kako je to označeno na Preglednoj skici stalnog sudskog vještaka mjerničke struke K. H. od 22.02.2017. g, kao i da ukloni 5 betonskih stepenica, svaka stepenica dužine 120 cm i ukupne visine oko 80 cm izgrađene na k.č.br. ... ZGR. uz među sa k.č.br. ..., obje k.o. M., a kako su označene na Preglednoj skici stalnog sudskog vještaka mjerničke struke K. H. od 22.02.2017. g, i to tako da visina između k.č.br .... ZGR. i k.č.br. .... k.o.M. bude u razini susjedne k.č.br. ..../ZGR. k.o. M. te se ujedno zabranjuje tuženiku svako takvo i slično smetanje.

II

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola posl. broj Psp-128/18 od 26. siječnja 2022. u dijelu kojim je odbijen zahtjev za izricanja novčane kazne u iznosu od 10.000,00 kn.

III Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.250,00 kn u roku od 15 dana.

IV Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi žalbeni trošak u iznosu od 750,00 kn u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu žalbenog troška odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

Rješenjem suda prvog stupnja u točki I. izreke odbijeni su tužbeni zahtjevi tužitelja sa sadržajem pobliže navedenim u ovoj točci.

U točki II. izreke nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kn u roku od 15 dana.

Protiv tog rješenja žalbu izjavljuje tužitelj iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) s prijedlogom da se preinači rješenje i usvoji tužbeni zahtjev tužitelja podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak, kao i da naloži se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak uključujući žalbeni trošak.

Na žalbu nije odgovoreno.

Žalba je djelomično osnovana.

Sud prvog stupnja u dokaznom postupku pregledao je fotografije priložene u tužbi i one na listu 32 i 33 spisa, saslušava svjedoke S. Č., D.K., F. H., N. K., S. M., M. T., V. T., S. M., N. Č., S.D. te provodi mjerničko vještačenje po vještaku K.H..

Uvidom u Izjavu od 15. lipnja 2015. sud utvrđuje da tužitelj izjavljuje da je suglasan da tuženik obavlja građevinske radove na spornoj zemljišnoj parceli i potvrđuje da su "postigli međusobni dogovor oko dosadašnje sporne problematike",

-Iz nalaza i mišljenja vještaka K. H., uviđajem i naknadim mjerenjem sud identificira predmet smetanja posjeda prema kazivanju tužitelja kao dio kč.br.

... ZGR i dio kč.br. ..... Nekretnina kč.br. ... ZGR u naravi predstavlja popločanu površinu, asfaltni pristup sa šljunčane površine te popločanu površinu sa šljunčane površine i stepenica kao sastavni dio ugostiteljskog objekta čije granice nisu vidljive osim dijela zida prema javnoj prometnici koja je u posjedovnom listu upisana kao gospodarska zgrada i dvorište od 150 m2, te je u preglednoj skici prikazana crvenom bojom, dok je dio k.č.br. 983/1 prikazan zelenom bojom. Utvrđuje nadalje da se katastru nalazi skica mjerenja broj .. od 11. ožujka 1987. prema kojoj je formirana k.č.... od dijela kč.br.... ZGR i dio kč.br. ... u naravi dvorište i ruševina te je u preglednoj skici prikazana plavom bojom.

Nadalje sud utvrđuje da je u svojoj dopuni od 7. siječnja 2019.vještak na temelju fotografije Google maps ucrtao približni položaj „L“ objekta u preglednu skicu, što je i ponovio 3. veljače 2021. na geodestsku podlogu tvrtke B. d.o.o. izrađenu 2008. Konačno vještak je 19. listopada 2021. na preglednoj skici dopune nalaza i mišljenja od 3. veljače 2021. označio lomne točke „L“ objekta i udaljenost između njih.

Posljednji tužiteljev mirni posjed objekta u obliku slova "L" koji se prema nalazu vještaka nalazio na nekretninama k.č.br. ... i zgr...., sud je utvrdio iskazima svjedoka M. T.koja nije zalazila u garažu ali zna da su u njoj držali građevinski materijal nakon što je daskama zatvoren garažni ulaz, V.T.koji ju je započeo čistiti, N. Č. koja je kroz rupu između kamenja vidjela boce i smatrala da je sve to tužiteljevo, tužitelja koji je u daskama zatvorenom prostoru najbližem cesti parkirao svoje vozilo, sve dok ga Općina M. nije zatvorila daskama kako u njemu ne bi svatko svašta ostavljao, nakon čega tužitelj više nije mogao ostavljati svoje vozilo, ali prema iskazima je sa stražnje strane mogao ući u objekt koji je služio kao spremište.

Tužiteljev posjed neizgrađene površine namijenjene parkiranju vozila ogleda se u činjenici da ju je 5-6 godina iznajmljivao svjedoku Č. koji je u dogovoru s tužiteljem površinu čistio, ogradio i parkirao svoje vozilo i 2012. godine dao tuženiku, i to unatoč činjenici da dio predstavlja k.č.br. 983/1 i iskazu komunalnog redara D. K. da je bila zapuštena i obrasla trnjem. Čin tuženikovog smetanje posjeda na način da je naložio rušenje ili sudjelovao u njemu proizlazi iz iskaza svjedoka Č. S. koji ga je vidio da s bageristom razgovara, svjedoka S. M. koji je po nalogu muške osobe, koja je cijelo vrijeme bila uz njega dok je pikamerom uklanjao armirano betonsku ploču i pritom urušio i bočne zidove, iskaza tuženika koji ne spori da je nasuo, ozidao i asfaltirao dio površine.

Izjava od 15. lipnja 2015., o suglasnosti za obavljanje građevinskih radova na spornoj zemljišnoj parceli i postignutom dogovoru oko dosadašnje sporne problematike, je nesporno potpisana po tužitelju, ali je sadržajno neprecizna jer se ne navode građevinski radovi za koje se daje suglasnost niti se navodi sadržaj dogovora, a prema iskazima stranaka ili se tuženik nije držao dogovora ili se tužitelj predomislio. Zbog bez sadržajnosti, nepreciznosti izjave sud prvog stupnja ne može zaključiti da je njome tuženik dobio naknadno odobrenje za već izvedene radove niti ovlaštenje za izvođenje budućih radova.

Sud prvog stupnja s obzirom na činjenicu da je tuženik sporni dio nekretnine ... i .. promijenio izgradnjom terasa i stepeništa, da je A. G. suvlasnica obje nekretnine, a da tužitelj nije upisan niti kao suvlasnik niti suposjednik istih smatra da tužitelj nema osnovano pravo na posjedovnu zaštitu jer uspostava ranijeg posjedovnog stanja (rušenjem terase, ravnanjem terena i izgradnjom prizemnog“L“ objekta) nije moguća, a zabrana tuženiku daljnjeg istog ili sličnog postupanja nije životna, nema svrhu jer tuženik ne može ponoviti izvedene radnje, pa sud prvog stupnja u cijelosti odbija tužbeni zahtjev tužitelja unatoč činjenici što je tuženik izvršio čin smetanja tužiteljevog posjeda.

Odluku o parničnom trošku sud donosi pozivom na odredbu čl. 154. st. 1. glede čl. 155. ZPP-a te nalaže tužitelju da naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kn.

Suprotno žalbenim navodima tužitelja nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a budući je rješenje suda prvog stupnja u svemu moguće ispitati, isto sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama. Ispitujući po službenoj dužnosti postojanje neke od bitnih procesnih povreda iz čl. 354. st. 2. ZPP-a ovaj sud nije utvrdio da bi donošenjem pobijanog rješenja bila ostvarena neka od tih procesnih povreda.

Međutim, ostvaren je žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava kada je sud prvog stupnja odbio tužbeni zahtjev tužitelja iz razloga što tužitelj nema osnovano pravo na posjedovnu zaštitu jer da uspostava ranijeg posjedovnog stanja nije moguća a zabrana daljnjeg, istog ili sličnog postupanja nema svrhe, nije životna i da tuženik ne može ponoviti izvedene radnje. Tvrdnje suda da uspostava ranijeg posjedovnog stanja nije moguća ne proizlazi iz provedenog dokaznog postupka, a posebno cijeneći skicu stalnog sudskog vještaka mjerničke struke K.H. od 22. veljače 2017. i ne postoji razlog da se navezeni šljunak odveze, betonske stepenice uklone i uspostvi prijašnje posjedovno stanje zemljišnog dijela, a istovremeno se spori pretpostavka za uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja ponovnim građenjem srušene garaže u obliku slova "L".

Odredbom čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014) propisano je da posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (stavak 1.), a prema stavku 2. istog članka propisano je da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku ( postupku za smetanje posjeda) prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu. Suprotno utvrđenjima suda prvog stupnja da time što tužitelj nije upisan kao suvlasnik niti posjednik, da nema pravo na sudsku zaštitu ovaj sud utvrđuje da su u cijelosti ispunjene pretpostavke iz citirane zakonske odredbe čl. 22. st. 1. ZV-a jer je tužitelj u parnici dokazao a sud prvog stupnja i utvrdio da je isti posljednji mirni posjed predmetnih nekretnina i da je tuženik izvršio

čin

smetanja

kako

je

to

pobliže

navedeno u izreci ovoga rješenja.

Kako je odredbom čl. 22. st. 1. ZV-a propisano kako se uspostavlja ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja, te zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće ali ne pod prijetnjom izricanja novčane kazne valjalo je u tom dijelu rješenje suda prvog stupnja potvrditi i žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu.

Budući je ovim rješenjem preinačeno rješenje suda prvog stupnja valjalo je pozivom na odredbu čl. 166. st. 2. u vezi čl. 154. st. 5. ZPP-a te čl. 155. i relevantnih odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ 91/04., 37/05., 59/07.,148/09.,142/12.,103/14. i 118/14.) naložiti tuženiku da tužitelju naknadi ukupan parnični trošak u iznosu od 3.250,00 kn . Isti se odnosi na trošak pristojbe za tužbu 200,00 kuna, prijedlog i rješenje o privremenoj mjeri 200,00 kuna, rješenje 200,00 kuna, žalbu 400,00 kuna, trošak uviđaja od 375,04 kune, mjerničkog vještačenje od 2.722,50 kuna, te nagrada punomoćniku od 200 bodova sukladno Tbr. 7. toč. 2 i 60 bodova prema Tbr.10. toč. 2. Tarife što primjenom Tbr. 42, 48. i 50. Tarife iznosi 3.250,00 kuna.

Budući je tužitelj uspio u žalbenom postupku valjalo mu je pozivom na odredbu čl. 166. st. 2. ZPP-a priznati žalbeni trošak pozivom na odredbu Tbr.

10. toč. 2. Tarife za sastav žalbe s pripadajućim PDV u iznosu od 600,00 kn, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu žalbenog troška odbijen kao neosnovan jer iz spisa predmeta ne proizlazi da bi tužitelj platio pristojbu na žalbu u iznosu od 400,00 kn.

Slijedom svega obrazloženog pozivom na odredbu čl. 380. toč. 2. i 3. ZPP- a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci, 7. rujna 2022.

Sutkinja

Ivanka Maričić-Orešković